Travanj 21, 2021

Zatražena provjera diploma zaposlenih u Parlamentarnoj skupštini BiH

Zatraženo je da svi zaposleni u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine dostave diplome o stručnoj spremi na uvid. Provjeravat će se diplome svih zaposlenih s visokom i srednjom stručnom spremom.

Tajnik Zajedničke službe Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kenan Vehabović u utorak je potencirao ovo pitanje na Kolegiju Tajništva.

Vehabović je nekadašnji inspektor visokog obrazovanja u Sarajevskoj županiji, pa je u skladu s tim i predložio provjeru diploma zaposlenih u Parlamentu BiH.

Kao tajnik Zajedničkih službi zatražio sam provjeru diploma VSS i SSS. Prvi sam ja na popisu. Mi smo najviše zakonodavno tijelo u BiH i tražim provjeru za sve zaposlene u Parlamentu BiH, kazao je Vehabović za Patriju, ističući da se “prvo u svojoj kući pospremaju stvari.”

Priča koju je objavio magazin “Žurnal” otvorila je Pandorinu kutiju o kupovini srednjoškolskih i fakultetskih diploma u Bosni i Hercegovini.

Otkriveno je i to da su tri dugogodišnja službenika Policijske uprave Ministarstva unutarnjih poslova Sarajevske županije imala nevaljane diplome srednje škole, prenosi HMS.

Želim kao legalist da, tamo gdje mogu, iniciram provjere diploma, kazao je Vehabović.

Izvor: jabuka.tv

Eurowings povezuje Mostar s 39 destinacija, provjerite cijene

Zračna luka Mostar ažurirala je listu letova zrakoplovne kompanije Eurowings koje će svi putnici koji odluče letjeti iz Mostara moći koristiti od svibnja i lipnja ove godine. Eurowings tako trenutno nudi 39 linija iz Mostara prema brojnim europskim metropolama, s cijenama od samo 44,99 eura (oko 88 KM), piše Jabuka.tv. 

London, Beč, Prag, Pariz, Barcelona, Dublin - samo su neki od europskih gradova do kojih je od sada moguće letjeti iz Zračne luke Mostar. Sve letove kompanije Eurowings iz Mostara pogledajte OVDJE

 

BiH iz EU povukla 230 mil. eura jer nije imala projekata, a Kosovo skoro tri puta više

Iako se prema planovima Europske komisije čini kako će se u šestogodišnjem razdoblju od 2021. do 2027. godine pomoć smanjiti za “samo” 1,1 posto te da odobreni okvir za fondove Instrumenta predpristupne pomoći (IPA) ostaje visok – 12,9 milijardi eura, jasno je da će se zemlje ove regije morati ubuduće jače boriti za financijsku potporu iz Bruxellesa, piše Večernji list BiH.

IPA fondovi

Ova pomoć obuhvaća sedam država naše regije i Tursku, koja je do sada bila i najveći pojedinačni korisnik IPA sredstava. BiH je i do sada najmanje koristila IPA sredstva, a zbog planiranog smanjenja i očekivanih restrikcija, upitno je koliko ćemo europskog novca dobiti sljedećih godina. Podatak da je BiH iz drugog IPA paketa povukla tek 230 milijuna eura, poražavajući je ako se zna da je, primjerice, Kosovo dobilo 645 milijuna eura, a Makedonija i Albanija i nešto više od toga. Srbija je, pak, dobila šest puta više sredstava od BiH. Iako se ovakav nesrazmjer u raspodjeli novca spočitava europskoj administraciji, činjenice govore da BiH predlaže najmanje projekata te da je i njihova provedba jako spora i neučinkovita. Djelomično razloge treba tražiti u kompliciranosti sustava i odnosa u BiH, ali i u neodgovornom odnosu prema mogućnostima koje pružaju pretpristupni fondovi Europske unije, koji su ništa drugo nego financijska potpora u procesu priključenja svake od zemalja Europskoj uniji. Teško da će BiH pomoći i najave kako će se ubuduće sredstva iz IPA fondova dijeliti isključivo po projektima, a ne državama, kako bi se povećala iskoristivost sredstava. Drugim riječima, zemlje iz kojih budu dolazili najkvalitetniji projekti moći će dobiti znatno više sredstava nego druge. A BiH se do sada nije proslavila projektima.

Upitnik i dodatna pitanja

BiH u prilog ne ide ni tehnički i politički tempo približavanja Europskoj uniji. Izuzme li se Kosovo, BiH je na repu europskih integracija na zapadnom Balkanu. Okvirni rok od tri mjeseca za dostavljanje odgovora na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije odavno je istekao, a nema naznaka kada bi odgovori mogli biti upućeni u Bruxelles. Ukupno je 655 dodatnih pitanja iz upitnika Europske komisije na koje se čeka od BiH odgovor. Direkcija za europske integracije BiH je još ranije objasnila da nakon što radne skupine okončaju svoj dio posla, slijedi potvrda odgovora i razmatranje eventualno nedovršenih odgovora u forumu Povjerenstva za europske integracije. Potom će odgovori biti prevedeni na engleski jezik, potvrdit će ih Vijeće ministara BiH i proslijediti Europskoj komisiji. Naravno, ovo je scenarij koji ne uključuje političke nesuglasice oko određenih odgovora.

Bolesnici u HNŽ-u potrošli preko 700 tisuća maraka na antibiotike

Već godinama u zdravstvenom sustavu Hercegovačko-neretvanske županije provode se intenzivne kontrole potrošnje lijekova. Ako je suditi prema podacima koje smo dobili od ZZO-a HNŽ-a, izgleda da su te kontrole urodile plodom.

Naime, prema podacima koje je ova institucija dostavila Večernjem listu BiH, tijekom 2018. godine osiguranici u spomenutoj županiji potrošili su 90.302 kutije antibiotika. To je skoro za 3000 manje nego godinu ranije, kada je u HNŽ-u potrošeno 93.015 kutija antibiotika koji se nalaze na esencijalnoj listi lijekova.

Prošle godine za ovu namjenu potrošeno je 702.956 maraka, dok smo 2017. godine za istu namjenu potrošili 745.834 marke, navodi se.

Zlouporaba lijekova

Ove brojke pokazatelj su kako su kontrole urodile plodom, kako postoji određena količina antibiotika koja se trošila bez opravdanog razloga i nadamo se kako će se ovaj trend nastaviti u budućnosti, rekli su za Večernji list iz ZZO-a HNŽ-a.

Oni su ranije izdali edukativne letke u kojima se govori o štetnosti uzimanja antibiotika samostalno, odnosno, bez preporuke liječnika. Nažalost, u ljekarnama se još uvijek mogu kupiti ovi lijekovi bez liječnike preporuke, što mnogi zlorabe i stvaraju dodatne probleme.

Uzimanje antibiotika bez preporuke liječnika samo može dovesti do novih zdravstvenih komplikacija kod pojedinca i stanja koja će dodatno ugroziti njegovo zdravlje. Također, ono što je jako opasno, stvara se otpornost bakterija na antibiotike, tako da oni s vremenom gube svoj učinak. Zbog svega toga u Europi godišnje imamo zabilježeno nekoliko desetaka tisuća smrtnih slučajeva, ali izgleda kako ni to nije dovoljno da bi se prekinulo s tom praksom, ističu naši sugovornici.

Dodaju kako se zalažu za promjenu načina rada u zdravstvenom sustavu te će pokušavati promijeniti zakonsku regulativu u smjeru da u budućnosti antibiotici budu dostupni samo na preporuku liječnika.

Tek tada ćemo moći reći kako smo uvelike stali na kraj zlouporabama ovih lijekova, napominju.

Promjene u sustavu

Čak i podatak koji kaže kako su stanovnici HNŽ-a samo s esencijalne liste potrošili više od 90 tisuća kutija antibiotika govori kako vjerojatno još ima prostora za smanjenje te brojke. Na tome ćemo nastaviti raditi u budućnosti, a sve u cilju da osiguranicima pružimo što kvalitetniju i učinkovitiju uslugu, zaključili su sugovornici.

Ne treba zaboraviti kako se na ovaj način ostvaruju i određene financijske uštede te kako se u konačnici razlika sredstava može iskoristiti za proširenje esencijalne liste lijekova, kupnju više ortopedskih pomagala ili usmjeriti sredstva prema projektima koji će donijeti nove pozitivne promjene u zdravstvenom sustavu.

U Makarskoj se uskoro otvara fakultet?!

U Makarskoj bi se uskoro mogao otvoriti Hotelijersko-turistički fakultet. Visokoškolska ustanova koja se dugo čeka u tom dijelu Dalmacije trebala bi pomoći u rješavanju problema nedostatka visokokvalificiranih radnika u turizmu i ugostiteljstvu.

Turističko središe, Makarska, sljedećih godina trebalo bi postati i studentski grad. Hotelijersko-turistički fakultet u Makarskoj djelovao bi kao dislocirana jedinica splitskoga sveučilišta, piše HRT.hr. ''U Makarskoj želimo napraviti disperziju sveučilišta kako bi mladi ostali i na toj lokalnoj razini. Ako bi gledali gdje bi trebalo u našoj državi napraviti fakultet turizma nema boljeg mjesta od Makarske'', rekao je rektor Sveučilišta u Splitu Dragan Ljutić. Fakultet bi se nalazio u sklopu franjevačkog samostana, gdje je do kraja devedesetih djelovalo Filozofsko-teološko učilište. Nakon njegova spajanja s teologijom u Splitu Makarska je ostala bez visokoškolske ustanove koja je ondje djelovala od 1736.

''Makarska se može podičiti da je preko 300 godina imala visoko učilište, prije Dubrovnika, Rijeke ili Splita'', istaknuo je fra Ante Čovo, gvardijan samostana u Makarskoj. HRT piše kako bi se novim fakultetom riješio i problem kadrova u turizmu, koji je na ovom području svake godine sve izraženiji. ''Mi imamo veliko iskustvo rada u turizmu, znamo prednosti i nedostatke našeg turizma. Najveći je problem u kadrovima. Držimo da cijeloj Hrvatskoj treba obrazovanih radnika u turizmu, a Makarska je prva lokacija za tako nešto'', smatra gradonačelnik Makarske Jure Brkan. Lokalne vlasti žele dobiti educirane kadrove, koji u turističkom okruženju neće imati problema ni s pronalaženjem stručne prakse ni zaposlenja. 

Posljednje objavljeno

Iz stoca