Travanj 21, 2021

Migranti u BiH zaustavili vlak, pokrali putnike i pobjegli

Skupina ilegalnih migranata prisilno je zaustavila putnički vlak u okolici Doboja nakon što su pokrali nekoliko putnika, a potom su pobjegli u nepoznatom pravcu, izvijestila je dobojska policija.

Povukli su kočnicu za slučaj nesreće

Incident se dogodio jučer, a migranti su, povlačenjem kočnice za slučaj nesreće, vlak koji je prometovao na redovitoj liniji Bihać - Sarajevo zaustavili kod mjesta Stanari.

Posada vlaka izvijestila je policiju, a očevidom je utvrđeno kako je riječ o skupini od pet migranata koji su prije zaustavljanja vlaka od jednog putnika ukrali torbicu s novcem. Od drugih putnika uzeli su pak punjač za mobitel i hranu. Istraga o ovom slučaju se nastavlja, priopćeno je iz Policijske uprave Doboj.

Procjenjuje se da u BiH boravi između 4000 i 5000 migranata

Prema podacima kojima raspolažu policijske agencije u BiH, od početka prošle godine u tu je zemlju ušlo nešto više od 23 tisuće ilegalnih migranata preko granice sa Srbijom i Crnom Gorom.

Većina je uspjela nastaviti put ka Zapadu, a procjena je kako ih u BiH trenutačno boravi 4 do 5 tisuća. Najveći broj smješten je u prihvatnim centrima kod Bihaća i Velike Kladuše, a ostatak boravi u okolici Sarajeva, gdje postoje tri prihvatna centra.

Nisu uspjeli i žive od tuđe pomoći. Iz Njemačke se ne vraćaju jer se srame neuspjeha

Sudeći po broju onih koji u posljednja dva-tri mjeseca dolaze u hrvatska diplomatska predstavništva i hrvatske katoličke misije u Njemačkoj tražiti pomoć oko pronalaska posla ili stana, ili pak traže novčanu pomoć za povratak u Hrvatsku jer se nisu najbolje snašli u Njemačkoj, izgleda da je val iseljavanja u Njemačku zaustavljen ili je bitno smanjen u odnosu na prije.

Prošle godine mediji su bili puni pozitivnih priča onih koji su uspjeli u novom životu u Njemačkoj. Tek bi tu i tamo pročitali nešto o onima koji se nisu snašli i koji su bili primorani posuđivati novac za povratak u Hrvatsku ili BiH. Da takvih ni danas nije malo, potvrdit će i u većini konzulata i katoličkih misija u Njemačkoj, koji su uglavnom bili "odredište za pomoć" onima koji se nisu snašli ili su zapali u svojevrsno dužničko ropstvo, piše Večernji.hr.

Neisplaćene plaće, visoki troškovi...

Premda ni u konzulatima ni u katoličkim misijama ne žele iznositi njihove priče ni imena, "od usta do usta" dolaze informacije o prevarenim radnicima i njihovim obiteljima koje, zbog neisplate plaća, žive na rubu siromaštva. Takvi su uglavnom oni koji su stihijski došli u Njemačku jer su odlazak iz Hrvatske shvatili kao "modu". U dotad nepoznatu zemlju stigli su kao grlom u jagode. Najprije su pristali raditi prve poslove koji su im bili ponuđeni, potom su unajmili stan čiju su najamninu morali platiti (uglavnom od svoje ušteđevine) tri mjeseca unaprijed. Nakon prve plaće, koja im je isplaćena redovno, uslijedilo je neplaćanje dviju plaća i gašenje tvrtke za koju su radili.

Nakon pronalaženja novog posla i ponavljanja sličnog scenarija, našli su se u velikim problemima. Obijali su tada vrata mnogih institucija, među kojima i ured za Fair Mobilität iz Berlina, koji pomaže ljudima iz zemalja srednje i istočne Europe. Oni su mnoge zbrinuli tako da su im našli novi, siguran posao, no nisu svima pomogli jer mnogi u nevolji ne znaju ni kome se obratiti pa tako najviše "obijaju pragove" naših konzulata i misija. Među njima ima i onih koji su, ne želeći se sramotiti i moliti pomoć od drugih Hrvata, jedno vrijeme preživljavali hraneći se psećom hranom iz konzervi. Bez obzira na to što to nekima izgleda nestvarno, u slične probleme zapadali su i oni nepromišljeni koji su, nakon prve tri plaće, svoje platne liste odnijeli prodavaču automobila i kupili skuplji auto ili druge skupocjene stvari za osobne potrebe (telefoni, laptopi...). Takvi se i danas muče i jedva spajaju kraj s krajem.

U većini slučajeva oni koji nisu uspjeli u Njemačkoj to neće priznati. Zbog osjećaja srama ne vraćaju se u domovinu misleći da će isplivati iz problema i onda se s nešto ušteđevine vratiti doma. U najvećim su problemima oni koji su prodali obiteljske kuće i djedovinu da bi otišli u Njemačku, odakle se sada nemaju kamo vratiti.

Po uzoru na Poljsku, Češku i Slovačku, i Hrvatska bi morala što prije osmisliti plan povratka svojih useljenika koji su nedavno ili već prije otišli u Njemačku. Sa stečenim iskustvom, drukčijim pristupom poslu i znanjem jezika, oni bi svakako mogli biti važan čimbenik u bržem razvitku Hrvatske.

No, takvo što teško je očekivati s obzirom na to da Hrvatska zapravo i nema sustavnu migracijsku politiku, na što demografi upozoravaju godinama. Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske ima, doduše, neke programe za privlačenje iseljenika, no oni su koncentrirani na područje Amerike (Sjeverne i Južne) i Australije, gdje se putem programa Croaticum privlači potomke iseljenika da uče hrvatski jezik i zatraže državljanstvo.

'Reći im da nisu jedini'

U Središnjem uredu potvrđuju da im je poznato da se velik broj ljudi koji su u Njemačkoj upali u nevolje iz kojih se teško izvući obraća hrvatskim katoličkim misijama kao i to da je riječ o skupini koja je Hrvatskoj itekako zanimljiva. Upozoravaju, međutim, da ni imena ni broj tih ljudi nemaju, a bez toga im se država teško može obratiti ili osmisliti neke konkretne programe koji bi im pomogli. A tim ljudima, koji se mahom srame priznati neuspjeh i vratiti se u domovinu, itekako bi pomogla kampanja koja bi im pokazala da nisu jedini i da nema smisla da zbog vlastite pogrešne procjene i dalje upropaštavaju sebe.

- Vjerojatno među njima ima i onih koji se nadaju da je sadašnja situacija privremena, ali i maksimalno tvrdoglavih kojima ni pod koju cijenu ne pada na pamet priznati neuspjeh, no sigurno ima i onih koji realno sagledavaju situaciju, a njima bi bilo lakše da im se kaže da nisu sami, da na žalost ima još onih koji su donijeli krive odluke i da to nije smak svijeta - kaže psihologinja Mirjana Nazor.

Sve više mladih patoloških kockara, počinju kockati već u 6. razredu

Voditelj Kluba liječenih ovisnika o kocki iz Mostara, spec. traumatske psihologije prof. Marko Romić izjavio je u srijedu kako je na području Mostara evidentan porast broja ljudi koji imaju problem s patološkim kockanjem te kako se procjenjuje da je oko 1200 takvih osoba od kojih se liječi tek svaki stoti.

Ono što je također evidentno je to da sve mlađe osobe, čak i djeca, postaju patološki kockari. Najmlađi patološki kockar s kojim sam ja radio imao je samo 16 godina, kazao je Romić novinarima uoči tribine Kockanje – put u propast organizirane u Mostaru.

Po njegovim riječima, istraživanja u Mostaru pokazuju kako se prvi koraci naprave već u 6-7 razredu osnovne, dok u srednjoj školi postoji značajan broj njih koji su već problematični u tom smislu, a neki od njih nažalost postanu i patološki kockari.

Posljedice su više nego katastrofalne i mogu se promatrati s više aspekata. Radi se o propadanju pojedinca u svim njegovim segmentima života, propadanju u obitelji i konačno u zajednici, navodi Romić i naglašava kako je kod nas pojam zajednica imaginaran i nikoga nije briga, iako smo svi zapravo dio te zajednice i moramo imati na umu to da ako je naše društvo bolesno ne može niti nam biti dobro.

Upitan koji su razlozi zbog koji osoba postane patološki kockar, Romić kaže kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako se ne može se govoriti o jednom ili dva razloga.

Rekao bih da je kod mnogih čista radoznalost ono što ih uvede, vide da kocka njihov poznanik, prijatelj i oni se upuste u kockanje. U početku to izgleda bezazleno, međutim, kod nekih to brzo poprimi neke druge karakteristike, tako da nekima nije potrebna godina-dvije pa da stvarno naprave velike probleme, kazao je Romić, a prenosi Fena.

Dodao je kako se ne može zanemariti ni prisutnost kladionica na svakom koraku u gradu kao i činjenica da živimo u društvu koje ne pruža, pogotovo mladima, dovoljno prilike da kvalitetno provode svoje slobodno vrijeme tako da oni lako upadaju u zamku.

Tu je i utjecaj modernih sredstava komunikacije koji šalju poruku da se lako i brzo može doći do novca bez puno truda i muke i da treba živjeti na nekoj visokoj nozi, ne misleći pri tome da svaki novac, odnosno marku treba zaista zaraditi.

Mi imamo krizu u svim segmentima društva pa tako i krizu odgoja, socijalno društvenu krizu, sve to u konačnici ima za posljedicu da jako veliki broj ljudi lako sklizne u problem kockanja, zaključio je Romić, čiji Klub trenutno broji 25 patoloških kockara.

Do sada je kroz taj klub prošlo njih više stotina od čega ih je oko 110 koji su se zadržali barem nekoliko mjeseci.

Javnu tribinu “Kockanje – put u propast” u Mostaru su organizirali Hrvatsko kulturno društvo Napredak – Glavna podružnica Mostar u suradnji s Hrvatskim domom “Herceg Stjepan Kosača”.

Izvor: jabuka.tv

Na računima iz dućana nalazi se opasna kemikalija, pripazite!

Stručnjaci sa Sveučilišta u Grenadi u Španjolskoj upozoravaju da većina potvrda o kupnji koje dobivamo od trgovaca u sebi sadrži opasnu kemikaliju koja ometa proizvodnju hormona u tijelu i povezuje se s mnogim bolestima.

Računi i druge potvrde koje dobivamo u trgovinama, a sa kojima slova i brojevi s vremenom blijede, otisnute su na termalnom papiru koji često sadrži BPA (Bisfenol A), kemikaliju koja se povezuje sa neplodnošću, autizmom, pretilošću, dijabetesom, preuranjenim početkom puberteta...

BPA se dodaje takvom papiru kako bi ono što napišu potamnilo bez upotrebe tinte - kao razvijač boje da bi se prikazao otisak, piše 24sata.hr.

- Trebalo bi izbjegavati pohranjivanje takvih potvrda u torbe, novčanike ili automobile. One lako mogu doći u dodir s hranom, a to treba izbjegavati. Lako je prepoznati takav papir po tome što nakon nekog vremena nestane ono što je napisano. Vrlo često ćete pronaći fini bijeli prah koji se lijepi za prste kada takav papir nakon nekog vremena izvadite iz torbice - kaže profesor Nicolás Olea sa Sveučilišta u Grenadi koje je vodilo međunarodni tim stručnjaka u analizi 112 potvrda otisnutih na termalnom papiru iz Brazila, Španjolske i Francuske.

Više od 90 posto potvrda iz Brazila i Španjolske u sebi je sadržavalo BPA te polovica onih iz Francuske, prenosi Daily Mail.

Europska agencija za kemikalije upozorava na BPA

Stručnjaci Europske agencije za kemikalije ECHA kažu kako se BPA upotrebljava u širokom rasponu potrošačkih proizvoda, ne samo na računima u trgovinama.

- BPA se može naći u mnogim svakodnevnim proizvodima široke potrošnje, kao što su ponovno upotrebljivi plastični pribor za jelo i plastične boce, sportska oprema, CD-ovi i DVD-ovi. Epoksidne smole koje sadrže BPA upotrebljavaju se za premazivanje unutrašnjosti vodovodnih cijevi i limenki za hranu i piće kako bi se produljio njihov rok trajanja i izbjegao okus metala u hrani ili piću. BPA se također upotrebljava, primjerice, kao razvijač boje u termalnom papiru kako bi se prikazao otisak. Može se naći u računima u trgovinama i kartama za javni prijevoz te parkirnim kartama -pojašnjavaju u Europskoj agenciji za kemikalije ECHA.

Kažu da se BPA na tržištu nalazi od 1960-ih godina i da pokušavaju smanjiti njegovu upotrebu.

- Zbog svojih štetnih svojstava bisfenol A je već ograničen u nekoliko proizvoda u Europskoj uniji. U Europskoj uniji bisfenol A razvrstan je u tvari koje imaju toksične učinke na našu sposobnost reprodukcije - pojasnili su i najavili zabranu upotrebe BPA u termalnom papiru.

- U Europskoj uniji upotreba bisfenola A u termalnom papiru ograničena je od 2016. Zabrana se počinje primjenjivati 2020. Time je tvrtkama dano dovoljno vremena da ga isključe i pronađu sigurniju alternativu. Kao rezultat, proizvođači papira morat će zamijeniti bisfenol A drugim razvijačima boje. Očekuje se da će ograničenje upotrebe bisfenola A u termalnom papiru donijeti mnoge dobrobiti radnicima koji svakodnevno rade s proizvodima koji sadrže termalni papir, kao što su trgovci i prodavači karata - dodali su.

Ova opasna kemikalija nalazi se i u igračkama

- Trenutačno je u EU-u na snazi ograničenje dopuštene količine bisfenola A koja se otpušta iz igračaka za djecu do tri godine i iz svih dječjih igračaka namijenjenih za stavljanje u usta. Ta je granica određena kako bi se osiguralo da su igračke neškodljive i da djeca nisu izložena štetnim razinama - napominju u Europskoj agenciji za kemikalije.

- Od 1. lipnja 2011. u cijeloj Europskoj uniji zabranjena je upotreba bisfenola A u bočicama za hranjenje dojenčadi. U Europskoj uniji bisfenol A se može upotrijebiti u materijalima koji su u dodiru s hranom, no određena je maksimalna dopuštena količina bisfenola A koju se otpušta iz materijala - dodali su.

BPA je izazvao rak kod miševa

Kakav utjecaj ova kemikalija može imati na zdravlje, dala je naslutiti studija Škole javnog zdravlja Sveučilišta u Michiganu ( University of Michigan School of Public Health). Tamošnji stručnjaci napravili su pokus na miševima. Ženkama koje su očekivale mladunce davali su tri BPA, a davali su im ga i tijekom dojenja. Skoro kod trećine njih razvili su se tumori na jetri ili pretkancerogene lezije.

- Što je doza bila veća, rasla je i vjerojatnost od razvoja tumora. Miševi čije su majke bile pod najvećom dozom BPA od 50 mg/kg, imali su sedam puta veću šansu da će oboljeti od potomaka onih kojima ovu kemikaliju nismo davali - rekla je Caren Weinhouse koja je sudjelovala u istraživanju i na tu temu napisala rad objavljen na Environmental Health Perspectives.

Dodala je kako je ipak potrebno više istraživanja da bi se sa sigurnošću moglo ustanoviti kako utječe na ljudsko zdravlje.

Mišljenje hrvatskog kemičara

- Bisfenol A je sintetski spoj, koji je u današnje vrijeme vrlo rasprostranjen u okolišu. Njegova prisutnost posljedica je antropogenog djelovanja buduću da se u svijetu na godišnjoj razini proizvede nekoliko milijuna tona ove kemikalije. Upotrebljava se prvenstveno u proizvodnji plastike. Inače je kratkog životnog vijeka u okolišu, ali se konstantno otpušta upravo iz proizvoda koji ga sadrže - pojasnio je za 24sata.hr kemičar Ivan Nemet, viši stručni suradnik Zavoda za analitičku kemiju Kemijskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilište u Zagrebu.

- Smatra se da posjeduje negativan učinak na zdravlje i živi svijet. Inače ga se može pronaći u najrazličitijim proizvodima poput plastičnih boca, limenki, različite ambalaže, cijevi, zubnim implantantima, odjevnim predmetima i dr - dodao je.

- Europska agencija za kemikalije ECHA odnedavno priznaje da se kod Bisfenola A radi o endokrinom disruptoru, što znači da je to tvar koja može utjecati na rad hormonskoga sustava, što potencijalno može utjecati na zdravlje. O zdravlju ljudi prvenstveno brinu nadležne zdravstvene institucije kako na državnoj razini tako i na razini Europske Unije - pojašnjava kemičar.

- Stoga i jest trenutno u tijeku evaluiranje EFSA-e (Europska agencija za sigurnost hrane) o sigurnosti BPA, zbog povećanog broja istraživanja vezanih za ovu problematiku. Trenutno se bave prikupljanjem stručnih znanja i različitih znanstvenih podataka, kako bi predložili nove smjernice o upotrebi ove kemikalije - napominje.

Jedna cijena na policama, druga na blagajni

Kad je riječ o kršenju njihovih potrošačkih prava, stanovništvo Republike Srpske najviše se žali na to da trgovci ne prihvaćaju reklamacije na tehničke proizvode, odjeću, obuću te dvostruke cijene za jedan te isti proizvod. To nije rijetka pojava u trgovinama, gdje su neusklađene cijene na policama i na blagajni, tako da nikad nisu sigurni koji proizvod koliko košta.

Ipak, kako potvrđuju u udrugama koje se bave zaštitom potrošača, najviše pritužbi dobivaju na račun kvarenja u jamstvenom roku bijele tehnike i malih kućanskih aparata.

– Problem je što se bijela tehnika, koja nije jeftina, kvari u jamstvenom roku, na što potrošači reagiraju. Potrošač je dužan nakon kupnje proizvoda sačuvati račun ili ga kopirati i ovjeriti, kao i ispunjeno jamstvo, što je dovoljno da bude zaštićen i da može dobiti novi ili servisirani proizvod, odnosno novac natrag. Potrošači se u posljednje vrijeme posebno žale da su dovedeni u zabludu, jer se pod logom jednog proizvođača prodaje bijela tehnika proizvedena u potpuno drugoj zemlji – kaže izvršna direktorica trebinjske Udruge potrošača “Oaza” Nedeljka Ilijić.

Iz Udruge za zaštitu potrošača “Reakcija” priopćili su da su se prigovori kupaca lani u velikoj mjeri odnosili na neusklađenost cijena na policama i na blagajni.

- Nisu bili rijetki slučajevi da je jedna cijena pisala na polici, a na blagajni se obračunavao i naplaćivao uvećani iznos. Apeliramo na kupce da koriste svoja zakonska prava, informiraju se o njima i tako se zaštite. Potrošači trebaju postupiti po prvom koraku u rješavanju potrošačkih prava, i to upisom u knjigu reklamacija kod trgovca. Uprava trgovine dužna je odgovoriti u roku od 8 dana, kako propisuje Zakon o zaštiti prava potrošača RS – naglasili su u udruzi i dodali da se mnogo prigovora odnosi i na isporuku toplinske energije te usluge telekomunikacijskih operatora i javnog gradskog prijevoza, i to najviše na račun i cijenu usluge, piše srpskainfo.com, portal “EuroBlica”.

Na osnovi reklamacija u kojima su potrošači tražili zaštitu svojih prava, republička tržišna inspekcija je lani obavila 144 kontrole, a u 102 slučaja utvrđeno je da su žalbe bile opravdane.

Večernji list BiH

Posljednje objavljeno

Iz stoca