Siječanj 27, 2021

Radnička klasa iz BiH odlazi u Njemačku, idu čak i ljudi koji imaju posao

Radna snaga s prostora bivše Jugoslavije dobrodošla je u Njemačku i mnogi u tome vide priliku da dođu do boljeg života.

Prema službenim podacima Statističkog zavoda Njemačke, u toj zemlji živi oko 180.950 državljana BiH, i u odnosu na prije sedam godina više ih je za 28.506.

Susjedne zemlje, Srbija i Hrvatska čak prednjače kada je riječ o broju radno sposobnih koji odlaze u Njemačku, piše Radio Slobodna Europa.

Kršenje radničkih prava, besperspektivnost u BiH, a i u susjednim zemljama okidač su za mnoge radnike sa ovih prostora da bolju budućnost potraže u Njemačkoj.

Prije godinu i pol dana Muharem Smajić napustio je Bosnu i Hercegovini i kako kaže slabo plaćen posao, te trbuhom za kruhom otišao u Njemačku. Danas radi kao zdravsteni radnik, ima ponude i za druge poslove. Kaže kako, nema riječ koju bi iskorstio da opiše koliko mu je život sada puno bolji.

„Kad bih vam ispričao kako je sve bolje i puno bolje, ne biste mi vjerovali. Prvi put sam se osjećao kao čovjek kad sam tamo stigao. Nakon dolaska, u prvih dvanaest dana potpisao sam ugovor i dobio pravo na godišnji, i odmah mi je sve bilo uplaćeno. Djeca su mi stigla, upisao sam djecu u školu. Supruga još nije stigla, njezini papiri su trenutno u obradi, nadam se da će to biti brzo. Školstvo je besplatno, nisam ni jednog eura uložio na njihovo školovanje", priča za RSE Muahrem Smajić.

Zašto toliko ljudi iz BiH odlazi u Njemačku? Upoređujući zakone o radu u Njemačkoj i BiH može se zaključiti da je bh. legislativa dobra, vrlo slična njemačkoj, ali je problem njihove primjene u praksi.

„Mislim da je to ključni problem, s obzirom na to da, osobito u ovom privatnom sektoru, u tzv. realnom sektoru, važi 'moja tvrtka, moja pravila', tako da u većini slučajeva ono što se radnicima jamči i kroz Zakon o radu, Kolektivne ugovore i slično, u praksi, nažalost, najčešće i nije tako", objašnjava Mersiha Beširović iz Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Koja se prava najčešće krše?

„Prema iskustvima sindikata trgovine problem broj jedan je mobing, međutim, to je nekako globalni problem, nije to nešto što je specifično za ovu regiju Zapadnog Balkana, ali ono što je definitivno specifično jeste prekovremeni neplaćeni rad, nemogućnost korištenja slobodnih dana, a ako već govorimo o sezoni odmora, mislim da je jedan od velikih problema upravo u tim malim tvrtkama s malim brojem radnika, i onda ne postoji mogućnost da ti radnici uopće koriste svoje slobodne dane niti dane godišnjeg odmora onako kako to zakon jamči", kaže Beširović.

I 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća u vrijeme koje se nazivalo 'rajem za radnike, Jugoslaveni su rado išli u Njemačku da rade i zarade, ali i da se da se vrate u domovinu. Danas mnogi odlaze, ali se ne planiraju vratiti.

„Ono što mi vidimo u ovoj fazi kao problem jeste da nam ljudi, sposobni radnici, u naponu snage i znanja, relativno lako dobivaju radne dozvole i odlaze u inozemstvo. To je već toliko masovno, da ne kažem da je na razini zaraze. Uglavnom, u Bosni i Hercegovini ostaju ljudi koji jesu radno sposobni, ali nisu baš zainteresirani raditi, i ovi koji rade u javnim službama, državni službenici, kao radno zaposleni, a broj umirovljenika stalno raste", smatra profesor banjolučkog Ekonomskog fakulteta Goran Radivojac.

Problem je dubok. Dok se poslodavci žale da nemaju obrazovanu i kvalificiranu radnu snagu, a obrazovanje ne prati tržište rada, država ne nudi odgovore za izlazak iz začaranog kruga. Međutim, anketirani građani Sarajeva podjeljenog su mišljenja o tome bi li otišli ili bi ostali u BIH. Govore Sarajlije- Lejla, Besim, Suad i Atif.

Alaramatni su podaci da odlaze ljudi koji imaju posao, a posebno odlaze mladi ljudi. Ajka Rovčanin iz Instituta za razvoj mladih Kult kaže da nema dovoljno dostupnih radnih mjesta za koje su se mladi školovali, a tržište rada u BiH im nudi uglavnom neatraktivna radna mjesta.

„U odnosu na radne uvjete u Njemačkoj i drugim zapadnim zemljama, konkretno tu mislim da poslodavci u Bosni i Hercegovini vrlo često za mlade ljude i početnike, koji su u nekoj početnoj fazi karijere, nude ugovor o djelu, ugovor o nekom honorarnom angažmanu, ugovor na određeno vrijeme. To su poprilično niske plaće spram razine obrazovanja tih mladih ljudi, i vrlo teško se napreduje u karijeri. I platežno se vrlo teško i sporo napreduje. E, onda kada mlada osoba sve to stavi na papir i kalkulira, i želi, naravno, osnovati i svoju obitelj, upustiti se u kupovinu nekretnine, ekonomsku samostalnost u odnosu na svoje roditelje, onda vidi da se to jako teško sve uklapa. Tako mladi ljudi odlaze u Njemačku i čak ne rade u struci, ali platežno vrlo brzo napreduju i ostvaruju nekakav dobar i solidan standard života", smatra Ajka Rovčanin iz Kulta, donosi RSE.

Posljednjih godina praksa je u BiH bila da poslodavci olako radnicima daju otkaze, ali u posljednje vrijema ta praksa je poptpuno suprotna. Sve više ljudi daje otkaze i odlaze, što može ostaviti duboke posljedice na bh. ekonomiju i društvo.

Dvoje djece ozlijeđeno usljed strujnog udara na pruzi kod Čapljine

Dvoje djece je zadobilo ozlijede usljed strujnog udara u mjestu Stijene kod Čapljine dok su se igrali oko željezničkih vagona.

Iz Operativnog centra MUP-a Hercegovačko-neretvanske županije za Klix.ba je rekao da se incident dogodio u 19:05, na dijelu pruge između Čapljine i Struga.

“Dvoje djece se igralo oko vagona i onda je iz još nerazjašnjenih razloga došlo do strujnog udara. Tom prilikom ozlijeđeno je dvoje maloljetnika, koji su brzom reakcijom prebačeni u bolnicu SKB Mostar”, klazali su iz Operativnog centra.

Nadležne službe su na mjestu događaja izvršile očevid, a o uzrocima će se znati kasnije.

Humanitarci šokirani: Besplatno dovozimo pomoć, BiH nam naplaćuje!

Njemački humanitarci bili su nemalo šokirani kada su nedavno u Bosnu i Hercegovinu dopremili tri kamiona s čak 12,5 tona pomoći. Pošiljka tri humanitarne organizacije sastojala se od računala, tuševa, kreveta, invalidskih kolica, hodalica, odjeće i drugih potrepština za bolesne i siromašne u našoj zemlji, piše Radio Sarajevo.

Aktivisti udruženja iz njemačkog grada Bottropa simboličnog naziva „Akcija –život i učenje u Bosni“, već gotovo četiri godine prikupljaju pomoć za ugrožene u našoj zemlji. Posljednji put su to učinili početkom ovog mjeseca, ali su nakon iscrpljujućeg putovanja u Njemačku ponijeli gorko iskustvo iz BiH.

Ovaj put akcija je realizirana sa Crvenim križom u okrugu Ahrweiler i udruženjem Castrom-Rauxeler. Kada su nakon 21 sat vožnje i 1200 kilometara po visokim temperaturama stigli do granice između Hrvatske i BiH, kako su opisali, dočekala ih je gužva sa 27 kamiona u redu ispred njih. Carinske formalnosti su trajale čak pet i pol sati.

„U BiH je na snazi zakon koji predviđa da i humanitarna pomoć, osim potrošnog materijala, mora biti carinjena. Za 12,5 tona materijala, među kojima su i pomagala za bolesne, platili smo 550 eura. Dogovorili smo se da tri organizacije podijele carinske troškove“, naveo je Herbert Schroer iz čelništva organizacije iz Bottropa.

Svjedoče o 480 osoba s invaliditetom u BiH koje, prema riječima Schroera, žive u uvjetima koji su vladali prije više od pola stoljeća.

Štoviše, njemački humanitarci su namjeravali pomoći ugroženim osobama da žive u uvjetima dostojnim čovjeka 21. stoljeća, te da otvore frizerski, pedikerski i kozmetički salon. Ova oprema, međutim, nije dostavljena već tri godine jer na nju nije plaćena carina od 2000 eura! Imaju informacije da će se u BiH carina plaćati i retroaktivno.

Njemački humanitarci se pitaju zašto se carina mora plaćati na pošiljke koje su namijenjene bolesnima i osobe koje nemaju sredstava za život.

„Država ne vidi bijedu i one koji su u stanju potrebe u toj zemlji. Osobe s invaliditetom nemaju nikoga ko bi za njih lobirao“, kazali su njemački humanitarci.

U međuvremenu su u suradnji s neprofitnom organizacijom Labdoo iz Minhena u BiH isporučili više stotina računala za bh. djecu. Među onima koji su dobili pomoć je i, kao tvrde, Osnovna škola Kamenica u Bihaću.

Usprkos, kako tvrde, kamenjima koja ime se u BiH postavljaju na put do ugroženih, humanitarci iz Njemačke poručuju da neće odustati jer osjećaju ogromnu zahvalnost lokalnog satovništva.

Nijemci kreću u obračun s muljažama oko doplataka za djecu gasterbajtera

Njemački vicekancelar i ministar financija Olaf Scholz (SPD) zatražio je strožu kontrolu isplata dječjeg doplatka za djecu koja žive izvan Njemačke, a čiji su roditelji u Njemačkoj, javlja dnevnik Bild u nedjelju, prenosi Hina.

„Mi radimo na jačanju kontrola i na novom zakonu koji bi poboljšao učinkovitost kontrola“, rekao je Olaf Scholz za nedjeljno izdanje dnevnika Bild.

On je ustvrdio kako najveća većina isplata dječjeg doplatka za djecu koja žive u nekoj od zemalja Europske unije protječe u redu.

„U preko 90 posto slučajeva isplate su u redu, no činjenica je da se moramo boriti protiv postojeće zloupotrebe“, rekao je Scholz.

On je naglasio kako se njegova socijaldemokratska stranka bori za to da se dječji doplatak za djecu u EU inozemstvu prilagodi doplatku zemlje u kojoj dijete živi, a ne da se isplaćuje doplatak kao za djecu koja žive u Njemačkoj.

„No, to je Europska komisija odbacila upozoravajući na pravilo o jednakom tretmanu svih građana EU“, rekao je Scholz.

Pozadina rasprave oko isplate dječjeg doplatka za djecu u EU inozemstvu je apel nekoliko gradonačelnika njemačkih gradova koji su upozorili na nagli rast isplata u inozemstvo i povećan broj zlouporaba pravila građana istočnoeuropskih EU članica.

„Njemačka vlada jednostavno ignorira činjenicu da unutar EU postoje ekonomski migranti. Prije šest godina smo imali oko 6.000 Sinta i Roma iz Rumunjske i Bugarske u Duisburgu, a sad ih je 19.000 tisuća“, rekao je gradonačelnik Duisburga Soeren Link (SPD).

Broj isplata dječjih doplataka u EU inozemstvo se u posljednjih godinu dana drastično povećao te sada iznosi 268.000, što je deset posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

„Prijava obitelji ovdje u Njemačkoj je jednostavna. Gdje žive ta djeca koju se prijavi i postoje li uopće, to je jedno sasvim drugo pitanje“, rekao je Link.

I gradonačelnici drugih njemačkih gradova govore o organiziranom dovođenju obitelji Roma iz Bugarske i Rumunjske i njihovom prijavljivanju u Njemačkoj, s isključivom svrhom prikupljanja dječjeg doplatka.

On u Njemačkoj iznosi po 194 eura za prvo i drugo dijete, 200 za treće te od četvrtog djeteta po 225 eura mjesečno. Za petero djece obitelji tako mogu samo na temelju dječjeg doplatka mjesečno primiti 1038 eura.

Statistike za isplate doplatka u inozemstvo za lipanj ove godine pokazuju da se na prvom mjestu po broju isplata nalazi Poljska sa 117.000 isplata, Češka sa 21.000, Hrvatska i Rumunjska s 19.000, Francuska i Mađarska sa 16.000 i Bugarska sa 7.000 isplata dječjeg doplatka.

Gradonačelnici Sarajeva, Beograda i Zagreba: Uvezat ćemo se u zajedničku turističku rutu

Gradonačelnici Sarajeva, Beograda i Zagreba - Abdulah Skaka, Zoran Radojičić i Milan Bandić sastali su se u Sarajevu, nakon čega su iznijeli impresije sa zajedničkog sastanka napominjući da imaju ambicije uvezati se u zajedničku turističku rutu.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka izjavio je kako ga raduje mogućnost uvezivanja u jednu zajedničku rutu kako bi turisti produžili svoj boravak. -Naše turističke zajednice će na tom planu napraviti iskorak već krajem godine na sastanku u Beogradu. Grad Sarajevo je, zajedno sa mnom na čelu, za nepunih osam mjeseci napravio najveću turističku atrakciju; poboljšavamo turističku ponudu, napravili smo žičaru, otvaramo galerije, kazao je Skaka.

Napomenuo je kako su razgovarali o organizaciji Olimpijskih igara za mlade (EYOF), koje će se održati 2019. u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, te da je pozvao gradonačelnike kako bi bili promotori takve ideje.

-Ja sam pozvao gradonačelnike da budu promotori naše ideje, ukoliko uspijemo, rekao je Skaka.

Gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić kazao je da su se na zajedničkom sastanku složili kako je suradnja između Beograda, Sarajeva i Zagreba veoma važna za sve. -Stabilnost i red su značajni za sve nas, a u skladu s tim ćemo dalje raditi i u skladu s tim ćemo usmjeravati naše napore da se nađu rješenja koja će dugoročno omogućiti svima da žive u blagostanju, kazao je Radojičić.

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić izjavio kako svi očekuju da se širi dobra vibra i da u toj suradnji ljudi počnu sretnije živjeti.

-To je naš cilj. Svih 19 godina sam se trudio da istrajem na tome, potcrtao je Bandić.

Poručio je da će iduće godine isti ili sličan sastanak imati u Zagrebu, ali i da će se prije toga sresti i u Zagrebu i u Beogradu.

-Vrijeme je da Zagreb i Beograd nešto konkretno potpišu. Mi trebamo to zajedno napraviti. To treba biti naša misija. Sinoć smo imali večeru na kojoj smo razgovarali, mislim da trebamo to češće napraviti, zaključio je Bandić.

Večernji list BiH

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca