Siječanj 27, 2021

Sudar dvaju mercedesa na Domanovićima

Za protekli vikend (u vremenskom razdoblju od 09.11-12.11.2018.godine) iz oblasti sprečavanja i otkrivanja kriminaliteta, na području Hercegovačko-neretvanske županije-kantona, registrirano je 13  prijava (na području Mostara 6, na području Rame 1, na području Čitluka 1, na području Neuma 1, na području Stoca 1 i na području Čapljine 3).

Iz oblasti javnog reda i mira registrirana su tri prekršaja;  na području Mostara 2 i na području Konjica 1.

Iz oblasti  sigurnosti prometa  registrirano je 15 prometnih nesreća; na području Mostara 6, na području Konjica 2, na području Jablanice 4, na području Čitluka 1 i na području Čapljine 2 u kojima je jedna osoba zadobila teške tjelesne ozlijede, jedna osoba ozlijede neutvrđenog stupnja, dok su tri osobe zadobile lakše tjelesne ozlijede.

Od evidentiranih događaja :

10.11.2018.godine, u 08,30 sati, u mjestu Biletić polje dogodila se prometna nesreća u kojoj je sudjelovao V.B.(1969) s vozilom Ford Focus i pješakinja D.B.(1954) koja je tom prilikom zadobila teške tjelesne ozlijede. Na licu mjesta izvršen je očevid.

10.11.2018.godine, u 11,55, sati na lokalnoj cesti Domanovići – Buna u Domanovićima, dogodila se prometna nesreća u kojoj su sudjelovali H.H.(1939) s vozilom Mercedes i A.Č.(1979) s vozilom Mercedes. Tom prilikom A.Č. je zadobila ozlijede neutvrđenog stupnja. Na licu mjesta izvršen je očevid.

10.11.2018.godine, oko 19,45 sati, patrola policije PS Jug Mostar je u blizini Aluminijskog kombinata  zatekla desetak migranata koji kod sebe nisu imali nikakve identifikacijske dokumente, a državljani su Sirije. Spomenute osobe su dovedene u službene prostorije PS Jug Mostar nakon čega su predane u Odjel za strance na daljnje postupanje.

11.11.2018.godine  u PU Čapljina obratio se R.LJ.(1986) iz Šuškova naselja, općina Čapljina  i prijavio da je od strane NN osobe tijekom noći otuđeno vozilo marke Nissan Terano 4WD dok se nalazilo parkirano u Tasovčićima ispred autopraone. O svemu je upoznat Odjel krim. policije.

MUP HNŽ

Cijene nafte pale peti tjedan zaredom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošli tjedan, peti zaredom, pa su u posljednjih mjesec dana potonule više od 20 posto zbog čega pojedini proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje. Na londonskom je tržištu cijena barela pala 3,6 posto, na 70,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,7 posto, na 60,20 dolara, blizu najniže razine od ožujka. Od kolovoza do početka listopada cijene nafte snažno su rasle dosegnuvši najviše razine u gotovo četiri godine jer su se ulagači bojali oštrog pada izvoza nafte iz Irana, s obzirom na to da je SAD najavio uvođenje sankcija na iranski naftni sektor, prenosi Index.hr.

Cijene potonule više od 20 posto

No u proteklih pet tjedana cijene nafte potonule su više od 20 posto jer najveći svjetski proizvođači povećavaju proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu. "Cijene nafte i dalje su pod pritiskom i sada su službeno u području 'medvjeda', 20 posto ispod prethodne najviše razine dosegnute početkom listopada", kaže William O'Loughlin, analitičar u tvrtki Rivkin Securities. U jednom je trenutku u petak cijena barela na londonskom tržištu, prvi put od travnja, zaronila ispod razine od 70 dolara. Cijene nafte su pod pritiskom jer se pokazalo da iranski izvoz neće pasti onoliko koliko su ulagači predviđali, premda su početkom studenoga sankcije stupile na snagu. "Dosad se pokazalo da sankcije Iranu nisu tako oštre kao što se očekivalo jer su Sjedinjene Države izuzele niz zemalja, što znači da te zemlje mogu i dalje kupovati određene količine iranske nafte. Stoga iranski izvoz nije smanjen onoliko koliko se prvotno očekivalo", objašnjava William O'Loughlin. To izuzeće, koje može trajati 180 dana, dobile su, među ostalima, Indija, Irak, Turska i Južna Koreja. Uz to, kompanija China National Petroleum poručila je da i dalje crpi naftu iz iranskih polja u kojima ima udjele. "Iranski izvoz iznosit će u tom razdoblju izuzeća između 1,4 i 1,5 milijuna barela dnevno, otprilike polovicu iranskog izvoza iz polovice 2018.", pišu analitičari tvrtke Bernstein Energy u osvrtu na situaciju na tržištima.

Proizvodnja raste, potražnja slabi

Kako izvoz Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i dalje raste, gomilaju se zalihe, što pritišće cijene nafte, objašnjavaju analitičari Bernstein Energyja. Osim OPEC-a, i drugi najveći proizvođači nafte u svijetu, SAD i Rusija, posljednjih mjeseci povećavaju proizvodnju. Proizvodnja SAD-a, Rusije i Saudijske Arabije kreće se blizu ili na rekordnim razinama, ukupno više od 33 milijuna barela dnevno, što čini trećinu nafte u svijetu. U petak je tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao već četvrti put u posljednjih pet tjedana, i to na ukupno 886 postrojenja, najviše od ožujka 2015. godine. To znači da se i dalje može očekivati rast američke proizvodnje, koja se ionako kreće oko najviših razina u povijesti. "Usporavanje rasta svjetskog gospodarstva ostaje ključni negativni rizik za cijene nafte", poručuju analitičari Bernstein Energyja. Posljednji podaci pokazuju, naime, da je u trećem tromjesečju usporen rast američkog i kineskog gospodarstva u odnosu na prethodni kvartal, što bi moglo značiti da američko-kineski trgovinski rat počinje prigušivati rast. Slične trendove bilježi i gospodarstvo eurozone pa se ulagači boje da će zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava oslabjeti i potražnja za ''crnim zlatom''. Zbog toga neki veliki proizvođači najavljuju smanjenje proizvodnje. Tako je u nedjelju Saudijska Arabija poručila da će u prosincu smanjiti proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno. Zahvaljujući tome, u ponedjeljak ujutro na azijskim su tržištima cijene nafte porasle oko 1 posto.

Nova zapljena u Hercegovini: Oduzeta 33 kilograma duhana

Službenici JGP Trebinje u četvrtak 8. studenog spriječili su nezakonit promet 33 kilograma rezanog duhana bez trošarinskih markica.

Duhan je otkriven graničnom kontrolom Forda bh. nacionalnih oznaka, u graničnom pojasu na području Gacka.

Zbog postojanja osnova sumnje da je počinio kazneno djelo “nedozvoljen promet trošarinskih proizvoda”, protiv A.M. bit će podnesen izvještaj Tužiteljstvu BiH.

Otkriveni duhan privremeno je oduzet, priopćeno je iz GP BiH.

Izvor: jabuka.tv

Proizvedeno više od 500 milijuna maraka robe

Federalna Vlada prihvatila je informaciju o prošlogodišnjem poslovanju slobodnih zona u Federaciji BiH, u kojoj je navedeno da su trenutačno aktivne četiri slobodne zone, i to Holc d.o.o. Puračić (Lukavac), Vogošća d.o.o. Vogošća, Visoko d.o.o. Visoko i Hercegovina d.o.o. Mostar, s ukupno 75 registriranih korisnika, piše Večernji list BiH.

Rezultati poslovanja

Sve četiri slobodne zone u Federaciji BiH zadovoljile su uvjete ekonomske opravdanosti poslovanja. Vrijednost proizvedene robe u sve četiri slobodne zone iznosi 535,219.469,27 maraka.

Kod svih vrijednost izvezenih roba prelazi 50 posto ukupne vrijednosti proizvedene robe u zoni u razdoblju od 12 mjeseci 2017. godine. Ipak, najbolje izvozne rezultate u odnosu na vrijednost proizvedene robe ostvarila je slobodna zona Holc, iz koje je 99,74 posto proizvedene robe izvezeno. Slobodna zona Vogošća je druga po rezultatima ostvarenog izvoza u inozemstvo, tj. izvezeno je 99,07 posto od ukupno proizvedene robe u ovoj slobodnoj zoni. Treća je slobodna zona Visoko iz koje je izvezeno 94,18 posto od ukupno proizvedene robe u ovoj slobodnoj zoni, dok je slobodna zona Hercegovina na posljednjem mjestu, a ostvarila je 61,88 posto izvoza od ukupno proizvedene robe. Najveću vrijednost robe izvezene u inozemstvo ostvarila je slobodna zona Visoko, i to 344,839.603,64 marke, slijedi slobodna zona Vogošća s 56,159.056 maraka, zatim Hercegovina s 47,397.982,47 KM te slobodna zona Holc s 35.720.110,29 maraka.

Po vrijednosti proizvedene robe u zoni ponovno prednjači Visoko s 366,135.964,96 KM, slijedi Hercegovina - 76,586.572,30 maraka, Vogošća - 56,684.818 KM, na začelju je Holc s 35,812.114,01 marku. Pa je tako Holc, iako ima najbolji odnos proizvedeno - izvezeno, po svim ostalim parametrima na začelju.

Minimum 50% izvoza

Slobodna zona je dio carinskog teritorija BiH koji je posebno ograđen i označen i u kojem se gospodarske djelatnosti obavljaju uz posebne uvjete u skladu sa zakonom. Ekonomski je opravdano ako vrijednost izvezene robe prelazi najmanje 50 posto od ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u razdoblju od 12 mjeseci.

U RS-u planiran rast plaća na 1.000 KM

Premijerka Republike Srpske (RS) Željka Cvijanović izjavila je danas da je cilj za sljedeću godinu da najniža plaća u tom bh. entitetu bude povećana na minimalno 500 KM, kao i da prosječna zarada iznosi 1.000 KM. Istaknula je da je to pravac u kojem će se, između ostalog, kretati entitetska vlada.

Na zahtjeve sindikata policije RS-a za povećanje plaća, Cvijanović je u izjavi novinarima u Banja  Luci rekla da će se, svuda gdje postoji prostor, ići na rast zarada, te da će Vlada razgovarati sa svim socijalnim partnerima.

''Kada se dođe do zajedničkih rješenja, onda će sve biti konkretizirano. Svi žele da vide povećanje plaća, što je i bilo u prethodnom periodu, a odnosilo se i na pripadnike MUP-a, javni i privatni sektor'', rekla je Cvijanović u izjavi novinarima u Banja Luci. Dodala je da sve to treba da bude stvar dogovora, a ne ispostavljanja zahtjeva koji će biti prihvaćeni ili ne. 

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca