Siječanj 27, 2021

Asocijacija autoškola BiH podržava skuplje vozačke ispite: Trebamo sposobnije vozače

Asocijacija autoškola BiH, glavni incijator povećanja cijene vozačkih ispita, podržala je odluku Ministarstva komunikacija i prometa BiH o novim cijenama osposobljavanja vozača kazavši da je to jedino pravo rješenje kako bi se zaustavilo rapidno opadanje sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH te kako bi BiH dobila sposobnije vozače.

“Imajući u vidu da je osposobljavanje kandidata za vozača motornih vozila djelatnost od posebnog društvenog značaja ovo je jedini način da se ta djelatnost drži pod kontrolom i stalnim nadzorom institucija, što do sada nije bilo u praksi. Ovakva odluka resornog ministarstva bi omogućila da autoškole u BiH budu bliže EU trendu osposobljavanja kandidata”, ističe Zdravko Ivić, predsjednik upravnog odbora Asocijacije autoškola BiH.

Iz Asocijacije naglašavaju kako je od 2013. godine rapidno počela opadati sigurnost saobraćaja na putevima u BiH, što, kako kažu, dovoljno govori da je neprirodno niska cijena osposobljavanja vozača kod pojedinih auto škola išla na uštrb kvaliteta osposobljavanja.

“Autoškola u Banjoj Luci reklamira cijenu osposobljavanja od 115 KM za A kategoriju koja ima 15 nastavnih časova i koji se izvode sa dva vozila, putničkim automobilom i motociklom. Sa ovakvom obukom i cijenom potvrđuje se fraza da su ‘vozači motocikla najbolji donatori organa’. Auto škola u Laktašima reklamira cijenu osposobljavanja od 570, KM za B kategoriju, plus C1 potkategoriju, a za ove dvije kategorije potrebno je izvesti 32 časa teoretske nastave, 35 časova praktične obuke za B kategoriju i 12 časova praktične obuke za C1 potkategoriju. Druga autoškola u Banjoj Luci reklamira cijenu osposobljavanja od 800 KM za D kategoriju koja ima 24 časa osposobljavanja iz upravljanja motornim vozilom i 16 nastavnih sati teoretske nastave, u slučaju kada kandidat posjeduje B kategoriju…”, navode iz Asocijacije autoškola primjere rada autoškola u BiH.

Ovi primjeri, kako kažu, govore kako se osposobljavanje iz upravljanja motornim vozilom skraćuje od 60 do 70 posto, a osposobljavanje iz poznavanja propisa na putevima najčešće se ne sprovodi nikako.

“Ovakve auto škole ubjeđuju građane da se vozački ispit ne može položiti bez korupcije i mita. Zbog toga su one i jedini protivnici zavođenja reda ovakvom odlukom u ovoj oblasti i predstavljau nelojalnu konkurenciju školama koje rade kvalitetno i pošteno. Zbog neprirodno niske cijene koja je išla na uštrb kvalitete obuke sve češće su zvonila zvona a grobljima, pa čak i čitavim porodicama”, ističu iz Asocijacije.

Ekonomski ojačati autoškolu značilo bi, zaključili su iz Asocijacije, zapošljavanje visoko obrazovanog kadra u autoškolama, prihvaćanje europskih standarda vozila, kvalitetniju obuku te jačanje autoškole kao obrazovne institucije.

Podsjetimo, nacrt odluke o jedinstvenim minimalnim budžetskim elementima vrijednosti nastavnog sata iz teorijskog i praktičnog dijela osposobljavanja kandidata za vozače uskoro će se naći na stolu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, nakon čega se očekuje stupanje na snagu novih cijena polaganja vozačkih ispita.

(klix)

Prijavljeno 21.708 ilegalnih migranata, najviše iz Pakistana

Vijeće ministara BiH utvrdilo je prijedlog sporazuma o financiranju programa aktivnosti prekogranične suradnje Srbija – BiH za 2017. između Europske komisije, Vlade Srbije i BiH. EU će od 1,647.058 eura, koliko iznosi procijenjena vrijednost preko granta, financirati 1,400.000 eura.

Prekogranična suradnja

Sredstva su namijenjena projektima promoviranja prekograničnog zapošljavanja, mobilnosti radne snage, socijalne i inkluzije u oblasti kulture, kao i zaštite okoliša te razvoja turizma. Razdoblje izvršenja ovog sporazuma je 12 godina, dok je razdoblje operativne provedbe šest godina od stupanja na snagu. Ranije je usvojen program prekogranične suradnje Srbija - BiH od 2014. do 2020. godine, koji je referenca za usvajanje ovog programa aktivnosti. Usvojena je informacija Direkcije za europske integracije o trenutačnom stanju pripreme odgovora na dodatna pitanja iz upitnika Europske komisije. U tijeku je finalizacija odgovora na 655 dodatnih pitanja koja je Europska komisija u lipnju dostavila BiH. Prema informaciji, 30 radnih skupina je u cijelosti završilo posao i dostavilo odgovore ili sporna pitanja Direkciji za europske integracije. Oko 600 pitanja je usuglašeno ili je u završnoj proceduri usuglašavanja. Razmatrana je informacija o stanju u oblasti migracija u BiH u vezi s povećanim priljevom migranata u BiH te se naglasila potreba jačanja državne granice i sprečavanje nezakonitih ulazaka migranata u BiH. Bit će osigurano povećanje smještajnih kapaciteta za migrante na postojećim lokacijama gdje borave migranti, i to u prostore poduzeća “Bira” u Bihaću na ukupno 1200 te u bivšoj vojarni “Ušivak” u Hadžićima na 800 mjesta. Prema podacima Službe za poslove sa strancima, dnevni priljev migranata u studenome je smanjen u odnosu na listopad. Od 31. 10. do 8. 11. prijavljeno je 926 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u ovom razdoblju iskazale su 872 osobe. Od početka godine do 8. 11. u BiH je prijavljeno 21.708 nezakonitih migranata, a namjeru za podnošenje azila u ovom razdoblju iskazalo je 20.497 osoba, dok je njih 1316 podnijelo zahtjev za azil. Najveći broj migranata dolazi iz Pakistana (7224), Irana (3466), Sirije (2616), Afganistana (2613), Iraka (1958) i Libije (764). Vijeće ministara BiH usvojilo je izvješće Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice “Analiza potreba za obukama zaposlenika u institucijama u BiH na različitim razinama vlasti za jačanje kapaciteta za suradnju s iseljeništvom” i plan obuka.

Zračni promet i kontrola

Jedan od ciljeva je stvaranje uvjeta za veći doprinos iseljeništva razvoju BiH preko jačanja institucionalnih kapaciteta za suradnju s dijasporom na svim razinama vlasti, preko niza tematskih obuka za državne službenike, čime bi se izgradila baza znanja unutar javnog sektora za rad s dijasporom. Usvojenim planom obuka bit će obuhvaćeni službenici entitetskih i državnih institucija. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je u proteklom razdoblju uložilo dosta napora u jačanje kapaciteta za suradnju s dijasporom na lokalnoj razini, surađujući s više općina u BiH. Utvrđeni su i uputit će se Predsjedništvu BiH prijedlozi sporazuma o delegiranju odgovornosti za pružanje usluga u zračnom prometu između BiH i Hrvatske te između BiH i Srbije i Crne Gore. Zaključivanje ovih sporazuma značajan je korak naprijed u procesu preuzimanja kontrole zračnog prostora BiH.

U Mostaru 1000, a Münchenu 2702 KM

Mladi u Bosni i Hercegovini kada pogledaju u budućnost, vide beznađe, ekonomsku nestabilnost, nezaposlenost, rad za džeparac, pesimizam i konstantan strah od nekoga i nečega - novog rata, stranke, susjeda, “dugog jezika”, drugačijeg mišljenja, druge vjere... Zbog toga većina mladih se trudi izbjeći ovakvu sudbinu pa svoju budućnost radije zamišlja u nekoj od zemalja EU-a. Najčešće je to Njemačka. Ipak, malo tko od njih provjeri što ih tamo čeka, odnosno malo tko stavi na papir prihode i rashode i odmjeri isplati li im se uistinu otići.

Život po gradovima

Stoga vam donosimo odnos cijena i plaća Njemačkoj, u koju odlazi većina naših ljudi u potragu za boljim životom, s cijenama i plaćom koje imamo ovdje. Usporedba se ne odnosi na osobna iskustva, nego na izračun preko kalkulatora na stranici numbeo.com na kojoj su izračuni napravljeni uspoređujući životne troškove i neto plaće. Za primjer smo uzeli Mostar i pet njemačkih gradova. Pa tako, ako u Mostaru živite s 1000 KM, prosječna plaća u HNŽ-u iznosi 1043 KM, za isti životni standard u Münchenu, pod pretpostavkom da u oba slučaja plaćate najamninu za stan, potrebna vam je plaća u neto iznosu od 2702,63 KM odnosno 1383,75 eura. Kalkulator troškova navodi da su potrošačke cijene u Münchenu 103,99% više nego u Mostaru, a troškovi života, uključujući najam stan u Münchenu, su 170,26% viši nego u Mostaru. Cijene najma u Münchenu su 562,94% više nego u Mostaru. Cijene restorana su 187,59% više nego u Mostaru. Trgovine mješovitom robom u Münchenu su 93,47% skuplje nego u Mostaru. Međutim, lokalna kupovna moć u Münchenu je 115% veća nego u Mostaru. Stuttgart je nešto jeftiniji, pa tako ako usporedimo život u Mostaru, gdje se preživljava s 1000 KM, u Stuttgartu vam za isti standard treba 2301,01 KM odnosno 1178,12 eura. Potrošačke cijene u Stuttgartu su 85,29% više nego u Mostaru.

Troškovi života, uključujući najam stana u Stuttgartu, su 130,10% više nego u Mostaru. Cijene najamnina za stan u Stuttgartu su 395,60% više nego u Mostaru, dok su cijene restorana za 124,05% više nego u Mostaru. Trgovine mješovitom robom u Stuttgartu su 64,96% skuplje nego u Mostaru. Međutim, lokalna kupovna moć u Stuttgartu je za 132,97% viša nego u Mostaru. Za sljedeći primjer izabrali smo Berlin i ponovno Mostar. U ovom gradu će vam, da biste živjeli istim standardom kao u Mostaru s 1000 KM, trebati 2310,79 KM ili 1183,13 eura. Potrošačke cijene u Berlinu su za 89,88% više nego u Mostaru. Troškovi života, uključujući najam stana u Berlinu, su 131,08% više nego u Mostaru. Cijene najamnina stana u Berlinu su za 375,18% više nego u Mostaru. Cijene u restoranima u Berlinu su za 105,03% više nego u Mostaru. Mješovita roba u Berlinu skuplja je za 82,81% nego u Mostaru.

Lokalna kupovna moć u Berlinu je za 103,31% viša nego u Mostaru. Ako se odlučite za Hamburg, za isti standard života kao u Mostaru s 1000 KM trebat će vam 2459,82 KM ili 1259,43 eura. I naposljetku Nürnberg. U ovom gradu će vam za isti život kao u Mostaru iz prethodnih primjera trebati 2132,27 KM odnosno 1091,72 eura. Naravno, u nekim manjim njemačkim gradovima i troškovi su niži.

Visine plaća

Slijedi pitanje koliko možete zaraditi u Njemačkoj. Građevinski inženjeri zarade oko 3000 eura bruto, nakon odbijanja poreza oko 2000 neto. Arhitekti su u rangu građevinskih inženjera, liječnici i matematičari zarađuju 600, a informatičari po 300 eura više. Slijede plaće za zanimanja kojima se ljudi s ovih područja najčešće bave kad tek odu u Njemačku. Tako konobari, kuhari i frizeri mjesečno prime samo 1000 eura plus napojnicu. A automehaničari, električari i ličioci oko 1300 eura. Sve je više onih koji odlaze u Njemačku raditi kao njegovatelji i medicinski tehničari. Prosječna plaća njegovatelja s iskustvom iznosi 2400 eura bruto, što je oko 1600 eura neto.

Večernji list BiH

Od četvrtka obavezna zimska oprema u BiH

Obaveza korištenja zimske opreme za vozila u BiH počinje u četvrtak, 15. novembra, a trajaće do 15. aprila iduće godine.

Za neposjedovanje zimske opreme, prema Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH, predviđena je kazna od 40 KM, a po potrebi moguće je da takvo vozilo bude i isključeno iz saobraćaja.

Pod zimskom opremom podrazumijeva se da putnička i ostala motorna vozila čija najveća dozvoljena masa nije veća od 3.500 kilograma i nemaju više od osam sjedišta, imaju zimske gume.

“Zimska guma na svom boku označena je oznakama `MS`, `M plus S` ili `M i S` i znakom snježne pahuljice na stilizovanom obrisu planine sa tri vrha, čija dubina gazećeg sloja iznosi najmanje četiri milimetra ili gume sa ljetnim profilom čija dubina gazećeg sloja iznosi minimum četiri milimetra. U opremu spadaju i odgovarajući lanci koji se postavljaju na pogonskim točkovima u slučaju zimskih uslova”, navodi se u Pravilniku Ministrstva komunikacija i transporta BiH o saobraćaju u zimskim uslovima.

Vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 3.500 kilograma i autobusi moraju imati zimske gume na pogonskim točkovima.

Pod zimskom opremom za ova vozila podrazumijevaju se još i lanci za snijeg i priručni alat, odnosno lopata, vreća pijeska od 25 do 50 kilograma, ili gume sa ljetnim profilom čija dubina gazećeg sloja iznosi minimum četiri milimetra i u priboru lanci koji se postavljaju na pogonskim točkovima u slučaju zimskih uslova.

Izvor: Srna

Stižu snijeg i minusi

Stabilno vrijeme bez padavina prognozira se do 21. studenoga, a već od 22. očekuju se slabe padavine sve do kraja prognoznog razdoblja, 26. studenoga, navode iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Padaline u vidu kiše izgledne se na jugu zemlje, a snijeg se prognozira na planinama Bosne, dok u centralnim i istočnim krajevima moguć je i u nižim predjelima, javlja N1.  Od 12. do 14. studenoga, jutarnje temperature kretati će se od 2 do 7 u Bosni, a u Hercegovini od 5 do 10 stupnjeva. 

Očekivane dnevne temperature zraka u Bosni kretat će se od 10 do 15, a u Hercegovini od 16 do 21 °C. Osjetan pad temperatura uslijedit će se od 15.studenoga. Jutarnje vrijednosti temperatura u Bosni kretati će se od -3 do 2 stupnja, a u Hercegovini od 2 do 7 °C.  Dnevne temperature zraka u Bosni se prognoziraju od 5 do 10, a u Hercegovini od 10 do 15 °C.

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca