Siječanj 27, 2021

Od dvije plaće dnevno četveročlanoj obitelji ostaje samo 13 maraka

Jednoj četveročlanoj obitelji u RS-u mjesečno je za sve izdatke, osim hrane, potrebno cijelih 940 maraka. Pod pretpostavkom kako jedan član zarađuje 695 maraka, koliko iznosi prosječna zarada u prerađivačkoj industriji, a drugi 645 maraka, koliki je prosjek u trgovini, nije teško izračunati da kućanstvu za prehranu mjesečno ostane 400 maraka.

To znači da četveročlana obitelj, odnosno, otac, majka i dvoje djece koja idu u školu, dnevno na hranu mogu potrošiti oko 13 KM, odnosno nešto više od jedne marke po obroku, pokazuje istraživanje Srpskainfo.

U tim djelatnostima radi najveći broj ljudi u Srpskoj – čak 102.000, ili gotovo svaki drugi u ukupnom broju zaposlenih koji iznosi više od 263.000. Za sve njih, kao i radnike u ostalim sektorima u kojima su plaće ispod državnoga prosjeka, pravo je umijeće sastaviti “od prvog do prvog”.

Računica je pokazala kako se prosječan mjesečni trošak za stanarinu, grijanje, struju, vodu, odvoz smeća i održavanje zgrade kreće oko 370, dok internet, kabelsku, TV pretplata i dva računa za mobilni telefon koštaju oko 105 KM. Jedna obitelj u prosjeku potroši spremnik goriva, što s jednom mjesečnom učeničkom kartom košta oko 130 KM. Za doručak dvoje djece u školi, kao i obrok, te po jednu kavu za roditelje, mjesečno je potrebno osigurati oko 260 KM, pod pretpostavkom da nitko od njih dnevno ne pojede nešto skuplje od 2,5 KM.

Na higijenu, odnosno šampon, sapun, pjenu za brijanje, pastu za zube, deterdžent za rublje, kreme, sanitarije, deterdžent za suđe, treba oko 70 KM.

Nije teško zaključiti da plaća od 695 KM jedva može podmiriti tek nešto više od 70 posto ovih troškova. Kad se ostatak namiri iz druge plaće, četveročlana obitelj po obroku dnevno ima nekih šest-sedam KM. Ilustracije radi, to je taman dovoljno za ručak od 300 grama junetine bez kosti, pola kruha, kilogram krumpira i pola kilograma svježeg kupusa. Za večeru bi se, za spomenuti iznos, moglo kupiti šest jaja, 200 grama šunke, 150 grama sira i pola kruha. Jasno je da su ovo precijenjene vrijednosti obroka, s obzirom na činjenicu da su, kad je riječ o hrani, jednom kućanstvu nužne i mnoge druge namirnice, poput mlijeka, ulja, soli, šećera, brašna, začina, raznih vrsta povrća, kave... Također, zbog učestalih poskupljenja građani imaju sve manje novca za tekuću potrošnju.

U udrugama potrošača naglašavaju da porast troškova svih životnih namirnica, kao i režija, ukazuje da većina obitelji u Republici Srpskoj teško preživljava.

– Sva istraživanja pokazuju da smo na dnu ljestvice kako po primanjima tako i po kvaliteti života. Većina ljudi, bez pomoći roditelja ili nekog posla na “crno”, teško može preživjeti mjesec bez pozajmljivanja, kredita, odlaska u nedopušteni minus i slično – kaže predsjednica prijedorske Udruge za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić.

MJESEČNI IZDACI (KM)

- stanarina 200

- grijanje 80

- struja 50

- telefon 60

- voda 20

- odvoz smeća 10

- održavanje zgrade 12

- rtv pristojba 7,5

- internet 20

- kabelska 20

- gorivo 100

- karta (mjesečna) 30

- obrok - 2 djece 88

- doručak, kava 170

- higijena 70

- ukupno 937,5

Bh. građani dnevno popiju 14.444 kutije antibiotika

Uzimanje antibiotika bez preporuke liječnika može biti jako štetno, a u pojedinim slučajevima opasno za život. Masovno i samoinicijativno posezanje za antibioticima jedno je od gorućih problema u zdravstvu, upozorili su sudionici projekta “Racionalno danas, sigurno sutra” s Medicinskog fakulteta u Tuzli, piše Večernji list BiH.

Otpornost na antibiotike postala je globalni problem.

Prema podacima kojima raspolaže Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, tijekom 2016. bh. građani potrošili su 5,200.000 pakiranja antibiotika, što znači da su mjesečno pili 433.333 kutije, a dnevno 14.444 kutije antibiotika.

Nepotrebna potrošnja

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se iracionalno propiše više od 40 milijuna lijekova. S Medicinskog fakulteta u Tuzli navode da, ako se taj trend nastavi, mogli bismo se naći u dobu prije otkrića penicilina. Sve je veći broj mutiranih sojeva mikroorganizama koji su, kažu, otporni na postojeće antibiotike, a farmaceutska industrija do novih sve teže dolazi. Antibiotike građani uzimaju i u slučaju temperature i prehlada, što je pogrešno jer tada nisu učinkoviti, a s druge strane, razvija se otpornost na ovu vrstu lijekova, što može biti pogubno u slučaju stvarne potrebe za njima. “Cilj je ukazati na važnost antibiotika. Općenito, prevelika je i nepotrebna potrošnja antibiotika koja izravno proizvodi otpornost i stvara problem u slučaju teških infekcija. Glavni problem je razvoj otpornosti kod bakterija. - Opća skupština UN-a prije dvije godine donijela je zaključak o podizanju svjesnosti o antibioticima, njihovu racionalnom korištenju i čuvanju za budućnost - izjavio je dr. Nijaz Tinjić, predsjednik Udruge mikrobiologa BiH.

Isključivo uz recept

Do 2050. moglo bi, navodi dr. Tinjić, biti i do 10 milijuna smrtnih slučajeva nastalih uslijed antimikrobne rezistencije. Većina potrošnje antibiotika je, čak 80 posto, kod životinja kada im se antibiotici daju kao promotori rasta. Antibiotik je jedan od najznačajnijih izuma 20. stoljeća, ali bitna je uloga farmaceuta u izdavanju antibiotika. A, prema zakonu, izdaju se isključivo uz liječnički recept. Stručnjaci navode kako je potrošnja smanjena nakon što su pooštrene mjere propisivanja i izdavanja lijekova, međutim, još uvijek mnogi građani uzimaju antibiotike na svoju ruku. Farmaceuti upozoravaju kako se antibioticima liječe bakterijske infekcije, ali ne i virusne, te da neodgovarajuća ili prekomjerna upotreba može dovesti do potpune otpornosti na antibiotike. Zoran primjer korištenja antibiotika s receptom i bez recepta su dvije županije u FBiH. “Tako se u Sarajevskoj županiji antibiotik se ne može izdati bez liječničkog recepta, dok je u Tuzlanskoj to moguće, što je nedopustivo i neopravdano”, navodi dr. Mensura Aščerić, dekanica Farmaceutskog fakulteta u Tuzli.

vecernji.ba

U BiH krajem rujna 441.672 nezaposlene osobe

Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine danas je objavila da su na dan 30. rujna 2018. u Bosni i Hercegovini bile 441.672 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.

U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 6.906 osoba ili 1,54 posto. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 245.780 ili 55,65 posto su žene.

Nezaposlenost je smanjena u Federaciji BiH za 3.736 osoba (1,12 posto), u Republici Srpskoj za 3.041 osobu (2,92 posto) i u Brčko distriktu BiH za 129 osoba (1,26 posto).

U strukturi osoba koja traže zaposlenje, zaključno sa 30. rujna 2018.: NKV radnika je 120.638 ili 27,31 posto, PKV 7.385 ili 1,67 posto, KV 142.183 ili 32,19 posto, VKV 1.957 ili 0,44 posto, NSS 1.088 ili 0,25 posto, SSS 125.499 ili 28,41 posto, VŠS 6.488 ili 1,47 posto i VSS 36.434 ili 8,25 posto.

Najveći broj evidentirane nezaposlenosti čine osobe sa trećim stupnjem obrazovanja KV radnici 32,19 posto, te radnici sa SSS 28,41 posto.

U rujnu je brisano ukupno 22.811 osoba sa evidencija službi zapošljavanja. Od ovog broja zaposleno je 15.963 osoba.

Istovremeno je za 7.910 osoba prestao radni odnos, dok su poslodavci u ovom razdoblju prijavili potrebe za zapošljavanjem 6.794 novih radnika.

Po podacima Agencije za statistiku BiH, u kolovozu 2018. broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 801.293, a od toga je 338.827 žena. U odnosu na srpanj 2018. broj zaposlenih osoba je smanjen za 0,5 posto, a broj zaposlenih žena je također smanjen za 0,8 posto.

Stopa registrirane nezaposlenosti za kolovozu 2018. iznosila je 35,9 posto i u odnosu na srpanj 2018. ostala je nepromijenjena, priopćeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

www.vecernji.ba

U Sarajevu migrant izbo nožem putnika u tramvaju

U tramvaju koji prometuje na relaciji Ilidža-Baščaršija večeras je došlo do fizičkog sukoba između nekoliko osoba prilikom čega je muškarac zboden nožem.

Kako neslužbeno doznaje klix.ba do sukoba je došlo između dva migranta i jednog putnika prilikom pokušaja pljačke. 

Usljed fizičkog obračuna jedan od migranata je izvadio nož i izbo putnika. 

Tramvaj je zaustavljen kod Centralne banke, a migranti su uhićeni.

Otvore bolovanje pa na Facebooku objave slike s mora

Svakog tjedna u KS otvori se 1.500 do 2.000 bolovanja. Osim toga, u značajnom je porastu broj zloupotreba. Ministrica zdravstva KS Zilha Ademaj smatra da je taj podatak alarmantan i da je to razlog zbog kojeg su reagirali i tražili pojačane kontrole kako bi se provjerilo koliko ima zloupotreba.

Određene pretrage

– Bolovanja odobravaju Domovi zdravlja, točnije ljekari obiteljske medicine. Postoji tu određenih zloupotreba. Najčešće ih čine osoba kojima se po osnovu bolovanja ne odbija od plaće. Slučaj je to s državnim službenicima koji imaju istu plaću kada su na bolovanju kao i kada rade. Naravno, ima i opravdanih bolovanja, pogotovo kada neko dugo čeka na određene pretrage, nalaze, operativni zahvat – rekla je Ademaj.

S obzirom na to da je evidentirano puno neopravdanih bolovanja, Ademaj ističe da im je cilj kontrolama stati ukraj tim zloupotrebama, ali nikako na način da ljudi koji su zaista bolesni budu uskraćeni za otvaranje bolovanja.

– Kontrole provodi Zavod zdravstvenog osiguranja (ZZO) KS i oni nas uvjeravaju da su sada pojačali kontrole. Međutim, njihove kontrole su više formalnopravne prirode, na način je li bolovanje blagovremeno otvoreno je li u skladu s pravilnikom, je li se redovno pacijent javlja ljekaru… Međutim, kontrolori ne mogu provjeriti ima li slučajeva da se traži od ljekara specijaliste neko mirovanje kada nije potrebno – rekla je Ademaj.

Puno slučajeva

Ministrica ističe da su otkrili puno slučajeva zloupotrebe i da to treba spriječiti.

– Događa se da građani otvore bolovanje i onda na Facebooku objave slike s mora, iz inozemstva… Onaj tko zloupotrebljava bolovanje i nije na poslu za njega netko mora da radi i zbog toga ispaštaju čestiti ljudi – rekla je Ademaj.

Zavod daje 8.000.000 KM

Ističe da građani trebaju znati da svrha kontrole bolovanja nije da bi se smanjili troškovi, radi ušteda iako su ti troškovi veliki.

– Samo refundacija bolovanja više od 42 dana na godišnjem nivou je više od 8.000.000 KM za obavezno zdravstveno osiguranje, a do 42 dana taj trošak pada na teret poslodavaca. Nije svrha samo smanjenje troškova, nego da se stane u kraj zloupotrebi – istakla je Ademaj naglasivši kako nismo toliko bolesna nacija da ima potrebe za tolikim bolovanjima.

(avaz)

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca