U Neumu održan deveti skup roda Mustapića

Tradicija okupljanja roda Mustapića se nastavlja.

Deveti skup Mustapića iz cijele Hercegovine, Imotskog i drugih mjesta Hrvatske, počeo je okupljanjem pred župnom crkvom u Neumu, a nastavio se slavljenjem svete mise. Misno slavlje predvodio je don Ivica Puljić, neumski župnik koji se posebno zahvalio svim Mustapićima koji su mu bili od pomoći prilikom župnikovanja u Hutovu, te u Čeljevu kraj Čapljine. Nakon misnog slavlja pristigli članovi ovoga hercegovačkog roda koji se vremenom proširio sve do Mostara i Posušja, razgledali su galeriju i muzej, a okupljanje je završeno druženjem u neumskom hotelu „Luna“.

„Kao i prethodna, okupljanje je proteklo u lijepom ozračju, prisjećanjem na prethodna druženje i događaje, privatne i poslovne preokupacije. Okupljanja se koriste i za poslovne kontakte, razmjenu iskustava, ali i za upoznavanja. Kao po nekom pravilu na svako okupljanje pristigne netko novi, ili netko tko je bio na prva dva tri skupa, pa onda iz privatnih ili poslovnih razloga, kasnije nije dolazio, pa je to i prilika da se obnove poznanstva ili steknu nova“, kaže Božo Mustapić, jedan od članova organizacijskog odbora sumirajući dojmove s devetog po redu skupa Mustapića.

Prema dogovorima naredni skup Mustapića trebao bi se održati u Mostaru, a jedanaesti u Hutovu, postojbini svih pripadnika ovoga roda u BiH i Hrvatskoj.

D. Musa

Odgođen štrajk liječnika u HNŽ: Sindikat dao Vladi mjesec dana

Štrajk kojeg je za danas najavio Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) odgođen je, potvrdila je Feni predsjednica tog sindikata Marina Berberović, piše Večernji list BiH.

"Članovi sindikata odlučili su odgoditi generalni štrajk na mjesec dana, iako nije ispunjen naš osnovni zahtjev da se isplati razlika plaće za sedmi mjesec. Za osmi mjesec isplaćene su plaće po novom kolektivnom ugovoru, a očekujemo da u desetom mjesecu bude isplaćena razlika za sedmi mjesec, kazala je Berberović.

Nakon što je prošle godine potpisan novi kolektivni ugovor za zaposlene u zdravstvu od 1. srpnja 2019. godine trebala je krenuti druga faza povećanja koeficijenta za obračun plaća no do toga nije došlo u svim zdravstvenim ustanovama HNŽ-a. Berberović je dodala kako se nada da će Vlada HNŽ-a zajedno s menadžmentima zdravstvenih ustanova i svima koji imaju obvezu skrbiti o zdravstvenom sustavu, osigurati potrebna sredstva za isplatu uvećanih plaća te da štrajka liječnika neće biti. Županijski ministar zdravstva Goran Opsenica ranije je izjavio kako povećanje liječničkih plaća nije upitno.

"Prilikom potpisivanja novog kolektivnog ugovora dogovoreno je i jasno je rečeno da nedostajuća sredstva za ispunjenje kolektivnih ugovora treba tražiti jednakopravno na tri strane: Vlada HNŽ-a, Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a i same zdravstvene ustanove. Ja mogu reći da će Vlada HNŽ-a osigurati dio sredstava koji je ona dužna osigurati", izjavio je tada ministar Opsenica.

Dubravka Šuica postaje povjerenica EU za proširenje

Hrvatska europarlamentarka, članica HDZ-a Dubravka Šuica, trebala bi prema predloženoj listi preuzeti dužnost koju je u Europskoj komisiji do sada obnašao Austrijanac Johannes Hahn.

Nakon niza obavljenih razgovora, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen odobrila je novi sastav Europske komisije. Listu novih europskih povjerenika potom mora prihvatiti i Vijeće za vanjske poslove EU, a von der Leyen sutra bi trebala objaviti raspodjelu resora za pojedine kandidate te predstaviti kako namjerava organizirati rad Europske komisije, prenosi Net.hr.

Hrvatska europarlamentarka, članica HDZ-a Dubravka Šuica, koju je za članicu Europske komisije službeno predložila Vlada RH te premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, trebala bi prema predloženoj listi, postati povjerenica EU za proširenje, a dosadašnji povjerenik za proširenje, Austrijanac Johannes Hahn trebao bi preuzeti neku drugu dužnost u Europskoj komisiji. Španjolac Josep Borrell trebao bi naslijediti Federicu Mogherini na dužnosti visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost.

Ovo su ostali predloženi članovi budućeg sastava Europske komisije na čelu s von der Layen: Didier Reynders (Belgija), Mariya Gabriel (Bugarska), Stella Kyriakides (Kipar), Věra Jourová (Češka Republika), Margrethe Vestager (Danska), Kadri Simson (Estonija), Jutta Urpilainen (Finska), Sylvie Goulard (Francuska), Margaritis Schinas (Grčka), László Trócsányi (Mađarska), Phil Hogan (Irska), Paolo Gentiloni (Italija), Valdis Dombrovskis (Litvanija) Virginijus Sinkevičius (Latvija), Nicolas Schmit (Luksemburg), Helena Dalli (Malta), Frans Timmermans (Holandija), Janusz Wojciechowski (Poljska), Elisa Ferreira (Portugal), Rovana Plumb (Rumunija), Maroš Šefčovič (Slovačka), Janez Lenarčič (Slovenija) i Ylva Johansson (Švedska).

Sud BiH: Nema više troškova obrade kredita!

Okružni sud u Banja Luci donio je prvu presudu kojom je potvrđen tužbeni zahtjev korisnika kredita kojim je od banke zahtjevana isplata iznosa naplaćenog zbog nezakonitog obračuna i naplate troškova obrade kredita.

– Ovo je odluka koja je bitna ne samo za korisnike kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima, nego za sve korisnike kredita koji plaaćaju troškove obrade kredita u momentu plasmana kredita – istakanuo je za SC odvjetnik Dalibor Mrša.

Dosadašnja praksa je podrazumijevala da banka odobri korisniku kredit u skladu sa njegovim zahtjevom, a odmah nakon plasiranja kredita na račun korisnika kredita banka „izbija“ određeni iznos koji se odnosi na „obradu kredita“.

– Taj iznos se određuje u određenom postotku od iznosa odobrenog kredita. U ugovoru o kreditu stoji da banka odobrava jedan iznos, a čim odbije od tog iznosa ono što je namijenjeno „obradi kredita“, jasno je da to više nije taj iznos – ističe Mrša.

Korsnik kredita, dodaje Mrša, ne zna na što se odnose troškovi „obrade kredita“ niti je u sudskom postupku banka uspjela dokazati na što se ti troškovi odnose.

Oni su, tvrdi Mrša, paušalno određeni.

– Drugačije bi bilo kada bi banka rekla na što se točno odnosi taj iznos. Za rad osoblja, na primjer. Ali i tada bi to bio problem, jer su u pitanju tipski ugovori za čije popunjavanje zaposlenici banke primaju plaću – kazao je Mrša.

On kaže da se postavlja pitanje na što se odnosi struktura tih troškova i da li je korisnik kredita upoznat sa time.

Zakon o obligacijskim odnosima RS, dodaje Mrša, nalaže svim sudionicima u pravnom „prometu“ da se ponašaju u skladu s načelom savjesnosti i poštenja.

– Ako se nekome nudi unaprijed pripremljen proizvod, onda bi korisnik morao znati što ulazi u te troškove. I sad tek dolazimo u situaciju da neke banke prvi put plasiraju kredite „bez troškova obrade kredita“. Kako sad može, a do sada nije moglo? Ova presuda je veoma značajna, jer se odnosi na sve korisnike kredita – istakao je Mrša.

Na deportaciju iz Sirije čeka 500 državljana BiH koji su bili na strani ISIL-a

U zarobljeništvu se nalazi i do 500 državljana BiH koji se sumnjiče da su se u Siriji borili za terorističku organizaciju “Islamska država”, iako su podaci pojedinih sigurnosnih agencija govorili da je riječ o 300.

Razlog je u tome što institucije BiH, koje još nisu utvrdile ni što će poduzeti sa zarobljenim državljanima, uopće nisu računale na građane koje su u Siriju i Irak otišli iz drugih država Europe, a ne samo BiH, piše Dnevni Avaz.

BiH očigledno nije računala na stotine koji su iz Austrije, Belgije, Švedske, Švicarske i drugih europskih zemalja otišli u Siriju, a imaju državljanstvo BiH, piše Avaz.

Oni se tretiraju kao državljani BiH, što su utvrdile i strane agencije, i zbog toga moraju biti izručeni BiH, bez obzira na to odakle su otišli na sirijsko ratište, prenosi agencija Srna.

U zarobljeništvu je i na stotine žena i djece, a za supruge ISIL-ovaca, među kojima su i brojne udovice, utvrđuje se njihova uloga u sukobima.

Totalna je nepoznanica kada će državljani BiH biti deportirani, a za sada je to jedino urađeno u slučaju Ibre Ćufurovića iz Velike Kladuše.

Operativno tijelo Vijeće ministara u tehničkom mandatu, koje nikada nije utvrdilo ni koje su mu nadležnosti, prema izvorima lista, za sada nema jasan plan gdje i kako ove osobe smjestiti nakon deportacije.

Posljednje objavljeno

Iz stoca