Studeni 28, 2020

Hercegovci na meti prevaranata, pazite se prodavača posuđa

Stanovništvo Hercegovine ponovno je na meti prevaranata. Naime, posljednjih dana u mjestu Višići u okolici Čapljine primijećeni su nepoznati muškarci koji prilaze kućama s izgovorom kako ukućanima žele pokloniti Zepter posuđe. Prema opisu, koji je dobio portal visici.com, radi se niskom, tamnoputom muškarcu, s crnom kosom i dužom bradom te drugom muškarcu nepoznatog izgleda koji ga je čekao u bijelom automobilu bh. tablica. Oni bi se zaustavili ispred kuće te bi jedan od navedenih muškaraca kada bi nekoga sreo nudio Zepter posuđe kao poklon, da bi od njih na kraju kada bi došao u kuću, tražio zlato ili novac. Identičan slučaj prevare zabilježen je u Sarajevu i to prošle godine. – Rekao je da je Mađar i da je pokušao prodati posuđe, ali nije uspio, zbog čega želi da ga pokloni jer ga ne može nositi preko granice i carine. Tada sam povjerovala u priču i obradovala se jer znam da je Zepter posuđe jako dobro, a nikada ga nisam mogla priuštiti – navodi jedna od žrtava ove prevare u Sarajevu. Međutim, kada je raspakirao kutije, prevarant je tražio nešto zauzvrat. – Tada je rekao: “Gospođo vi sada meni trebate nešto pokloniti”. Ja sam se iznenadila i rekla da nemam ništa, ali mi je onda tražio lančić. Naivno sam mu ga dala, ali je rekao da je to malo pa je tražio zlatni prsten pa mu je i to opet bilo malo. Tražio mi je i zubno zlato, ali sam rekla da nemam ni to. Na kraju sam mu morala dati nekoliko prstenova i lančić te je jedva otišao – kaže starija gospođa koja je nasjela na prijevaru. One koji se nađu na meti ovakve ili sličnih vrsta prijevara, poziva se da ne nasjedaju te da sve prijave policiji.

Večernji list BiH

Austrija uvodi četiri radna dana tjedno

Austrijska vlada dogovorila je fleksibilno radno vrijeme, koje će u toj državi omogućiti radni dan od 12 sati, ali i radni tjedan od četiri dana.

Vlada ističe da radni dan od osam sati ostaje zakonski normalno radno vrijeme, kao i da 40 sati tjedno ostaje pravilo. Međutim, novi model predviđa da prosječno tjedno radno vrijeme kao i do sada ne smije prekoračiti 48 sati, a tjedna gornja granica ostaje na 60 sati, pišu Nezavisne novine.

Istovremeno, omogućava se radni dan od 12 sati i tjedan od četiri radna dana. Zaposleni, u slučaju povećanja radnih sati, imaju pravo to odbiti iz osobnih razloga, na primjer zbog obaveze prema djeci.

Novi zakon neće dirati u dodatke za prekovremene sate. Prema novom modelu, maksimalno četiri puta u godini, i ne u četiri uzastopna vikenda, moguće je zaposlenima naložiti rad za vikend ili praznike.

Zaposleni mogu birati hoće li prekovremene sate upisati kao slobodne dane ili tražiti da im se oni isplate, pišu Nezavisne.

Vlada je istaknula da su nova pravila prilagođavanje modernim uvjetima života, ali koja stvaraju i mogućnost za produženi vikend, te i za poduzetnika da pokrije proizvodnju u vrijeme kada postoji velika potražnja. Prema računici austrijske vlade, na primjer, ako jedan kuhar ili konobar u restoranu radi tijekom dvije subote po 11 sati, imat će osam prekovremenih sati, što znači da će dobiti jedan slobodan dan.

Za pad proizvodnje u mnogim granama vlast krivi "nepovoljne klimatske prilike"

Poljoprivreda u Federaciji BiH nije nazadovala, ali ni posebno napredovala u prošloj godini, pokazuje godišnje izvješće Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. U tzv. “zelenom izvješću” kao razlozi za skromne pomake u povećanju proizvodnje navode se nepovoljne klimatske prilike i nedovoljna izdvajanja iz proračuna Federacije, piše Večernji list BiH.

Povećanje u voćarstvu

Prema površini zasijanih oranica, povećanje na godišnjoj razini se bilježi kod industrijskog bilja, i to za 16,1 posto, kukuruza-zrno 2 posto i zobi 3,8 posto. Neznatna smanjenja zasijanih površina zabilježena su kod pšenice, ječma, duhana, krumpira, krastavca i rajčice. U voćarstvu ukupna proizvodnja i ostvareni prinosi u 2017. godini, u odnosu na prethodnu, umanjeni su kod gotovo svih vrsta voća, osim marelice, gdje se bilježi povećanje za 28,8 posto.

Kada je riječ o jagodastom i bobičastom voću, površine pod malinjacima povećane su za 15 posto u odnosu na 2016. godinu, dok su ostale vrste ostale na istoj razini. Prividan pomak se bilježi u vinogradarstvu jer je u prošloj godini povećan broja čokota sposobnih za rod za 6 posto, ali je proizvodnja grožđa smanjena za 25,5 posto u odnosu na 2016. godinu. Ovakav pad uroda u izvješću se opravdava niskim temperaturama u kasno proljeće i dugim sušnim razdobljima. Poremećajima na svjetskom tržištu objašnjava se stagnacija u proizvodnji ljekovitog i aromatičnog bilja, iako su zasijane površine povećane za 8 posto u odnosu na prethodnu godinu.

S druge strane, zbog povoljnih klimatskih prilika, sjemenska proizvodnja u Federaciji BiH zabilježila je rast u 2017. godini, nakon duljeg nepovoljnog razdoblja. Proizvodnja presadnica zadovoljava domaće potrebe, a dijelom se i izvozi, tako da je Federacija BiH u proizvodnji presadnica povrća postala lider u regiji. Proizvedeno je više od 10 milijuna presadnica povrća, od čega je više od četiri milijuna izvezeno na inozemno tržište, a kvaliteta je prepoznata i u zemljama EU-a.

Prehrambena industrija

U prošloj godini povećana je proizvodnja mlijeka u odnosu na 2016., a najviše ga je proizvedeno u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Unsko-sanskoj županiji. Prema podacima županijskih ministarstava, povećan je broj ovaca i koza u Hercegovačko-neretvanskoj, Srednjobosanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji.

Ukupan broj peradi u Federaciji BiH povećan je u 2017. u odnosu na 2016. godinu. Proizvodnja pilećeg mesa (brojleri) značajno je zastupljena u Federaciji BiH i konkurentnija je u odnosu na druge proizvodnje.

Zabilježeno je i blago povećanje proizvodnje u oblasti akvakulture. Proizvodnja ribe u Federaciji BiH povećana je za 4 posto, od čega je najzastupljeniji uzgoj kalifornijske pastrve. Plasman ribe na područje Europske unije ostvaren je u potpunosti u okviru bescarinske kvote od 500 tona godišnje, a značajna količina ribe plasirana je i na područje Srbije i Crne Gore.

U prehrambenoj industriji, pokazuje “zeleno izvješće”, u prošloj godini prerada je na istoj razini kao i 2016. godine, s tim da je povećanje zabilježeno u proizvodnji mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, vode i osvježavajućih pića.

Večernji list

Osnovne životne namirnice prodaju se po cijenama nižim do 50% nego u ostalim trgovinama

U sarajevskoj zgradi, popularno zvanoj “Papagajka”, prije dva mjeseca otvoren je prvi bh. outlet hrane Yumm Food. Interes su iskazali mnogi građani jer se radi o proizvodima čije cijene su prihvatljive svima, piše Večernji list BiH.

Za one skeptične, ne radi se o pokvarenim proizvodima. Koncept je identičan onom na Zapadu - u outletu hrane nalaze se proizvodi sniženi do 50 posto, koji su u roku trajanja, ali oštećene ambalaže ili su bili višak u skladištu. U ovoj prodavaonici mogu se naći brendirani proizvodi oštećene ambalaže, koji su do 50 posto jeftiniji nego na policama ostalih trgovina.

Po uzoru na Zapad

- Ovdje je znatno jeftinije, a i roba nije baš pri kraju, ima još dosta dugog roka trajanja, prema tome, dobro je. Koliko god novca ostane u džepu, dobro je. Ovo je za umirovljenike super stvar. Ima datum na svakom proizvodu, sve je u roku tako da je za njih ovo super. I umirovljenici moraju živjeti - kazao je jedan stariji gospodin koji je došao u kupovinu. I drugi se slaže s njim.

- Ovo nam je dobro došlo da na jednom mjestu nađemo proizvode po akcijskim cijenama, koje bismo vrlo teško našli po ostalim shopping centrima. Jednostavno, ovo odgovara našem džepu - ističe.

Do ideje o otvaranju prve ovakve radnje došao je mladi bračni par, Axel i Nikolina Alić. - Supruga, dvoje maloljetne djece i ja spremali smo se za odlazak u Australiju. Gledali smo kolike su tamo cijene hrane, zanimala nas je razlika u odnosu na BiH. I onda smo vidjeli da u Melbournu i Sydneju postoje food outleti. Tako smo i odlučili da po uzoru na Australiju otvorimo takvu radnju u BiH. Kasnije smo vidjeli da isto to postoji u Americi više od 100 godina, u Australiji više od 60 godina, a u Njemačkoj oko 50 - kazao je Axel za Radio Slobodnu Europu i dodao da takve radnje postoje i u Velikoj Britaniji, Francuskoj te u ostalim razvijenim zemljama.

Razlog je taj da bi se pokušala smanjiti količina bačene hrane. U food outletima nalazi se samo hrana kojoj je oštećena ambalaža, skladišni višak i hrana kraćega roka trajanja. Riječ je, na primjer, o proizvodima koji su pakovani u kutije i ako je ista udarena, ošećen joj je kraj ili je prignječena, to ne utječe na kvalitetu proizvoda u pakiranju, a cijene su znatno niže. Primjerice, konzerve, njihov rok trajanja je godinu, 2 pa čak i 5. Ako je ambalaža oštećena to neće nitko stavljati u trgovine i takva se roba prodaje u outletu i to u pola cijene. Roba se deklarira da je oštećena ambalaža i kao takva se prodaje.

Hranu i poklanjaju

- Trenutačno surađuju s 20-ak kompanija i sve funkcionira na principu da vlasnici kontaktiraju tvrtke i traže da im oni ponude artikle koji su skladišni višak, oštećene ambalaže ili nešto kraćeg roka trajanja - kazao je Axel. Asortiman se stalno mijenja, nikada nije isti, ovisi od razdoblja. Nekada je to pavlaka jogurt, maslac, sokovi, mlijeko, dehidrirani proizvodi, juhe, a najviše je slatkiša. - Nudimo oko 200 artikala, a na početku smo imali samo sokove i grickalice. Znači, krenuli smo s dva, a sad ih je oko 200 - ističe Axel. - Budući da nam ne nude svi dobavljači povrat robe, ako se dogodi da se nekom proizvodu jako približi istek roka trajanja, poklanjamo ga, a ako ga ne uspijemo ni pokloniti imamo nekoliko obitelji koje su socijalno ugrožene i za takve obitelji spremimo manje poklon pakete - kazala je Nikolina.

Brza cesta Stolac - Neum trebala bi biti završena u iduće dvije do tri godine

Brza cesta Stolac - Neum trebala bi u potpunosti biti završena tijekom iduće dvije do tri godine. Prema riječima Ljube Pravdića, direktora Javnog poduzeća Ceste Federacije BiH, dinamika radova najviše će ovisiti o eksproprijaciji zemljišta.

- Imamo 40 milijuna osiguranih, tu su i sredstva od trošarina koja još nisu, ali će biti, raspoređena, odabran je nadzor... - objašnjava Pravdić. Dodaje kako nikakvih drugih zapreka osim eksproprijacije nema. - Velik je pritisak na Općini Neum oko postupka eksproprijacije zemljišta, oni su do sada to kvalitetno radili i ne sumnjam da će dati sve od sebe da maksimalno ubrzaju sve to kako bismo mogli krenuti s daljnjim aktivnostima - kaže Pravdić...

Večernji list

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca