Siječanj 27, 2021

Najviše prosječne plaće u regiji imaju u Sloveniji i Hrvatskoj, najniže u BiH, Srbiji i Makedoniji

Prema posljednjim službenim statističkim podacima, najviše prosječne plaće u zemljama bivše Jugoslavije su u Sloveniji i Hrvatskoj, a najniže u Makedoniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini.

Prema najnovijim podacima slovenskog Statističkog zavoda, prosječna mjesečna neto plaća u toj zemlji u kolovozu ove godine je iznosila 1.082 eura.

Istovremeno, to je jedina plaća u regiji koja premašuje iznos od 1.000 eura.

Poslije Slovenije slijedi Hrvatska, još jedna članica Europske unije iz regije, u kojoj je u kolovozu ove godine prosječna plaća iznosila 6.264 kune, ili 843 eura.

Naime, podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku su pokazali da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2018. iznosila 843 eura, što je nominalno i realno više za 0,9 posto u odnosu na srpanj 2018. godine.

Slijedi Crna Gora u kojoj je, prema posljednjim podacima Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u rujnu iznosila 512 eura, što je 0,2 posto više nego u kolovozu.

Najniže prosječne plaće u regiji zabilježene su u Makedoniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za rujan 2018. godine iznosila je 877 KM, ili 448 eura, što pokazuje nominalan rast za 1,7 posto u odnosu na prosinac 2017. godine.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna plaća bez poreza i doprinosa (neto) obračunata za kolovoz 2018. godine iznosila je 49.773 dinara, odnosno 421 euro.

Najnoviji statistički podaci Zavoda za statistiku Makedonije su pokazali da je prosječna plaća u toj zemlji u kolovozu ove godine iznosila 24.210 denara, ili 393 eura.

Izvor: Pogled.ba

Pet godina čekanja: Procjenjuju se ponude za gradnju dionice Počitelj - Zvirovići

Javno poduzeće Autoceste FBiH trenutno procjenjuje tehničke ponude prijavljenih tvrtki na natječaj za gradnju dionice Počitelj - Zvirovići. Proces odabira graditelja ovog dijela autoputa najsporiji je u povjesti gradnje suvremenih prometnica u BiH, piše Klix.ba.

Otvaranje ponuda prvo je bilo zakazano za 6. rujna, ali je na zahtjev ponuđača da im se omogući više vremena za pripremu ponuda, rok za dostavu ponuda prolongiran za 10. listopada, kada su ponude i otvorene, rečeno je iz Autocesta FBiH.

Važno je napomenuti da su, prema instrukcijama iz natječajne dokumentacije, ponude dostavljene u dvije kuverte: tehnička i financijska.

Iz Autocesta Federacije Bosne i Hercegovine za Klix je potvrđeno da je trenutno u tijeku procjena evaluacija tehničkih ponuda.

"Nakon što banka dadne suglasnost na Izvještaj o tehničkoj evaluaciji, bit će zakazano otvaranje financijskih ponuda onih ponuđača čije su tehničke ponude ocijenjene prihvatljivim", kažu iz Autocesta FBiH.

Banka na koju se referiraju je Europska Investicijska Banka koja je 2017. godine tražila da se postupak dodjele ugovora na izgradnji dionice Počitelj - Zvirovići ponovi. EIB je smatrao da je došlo do povrede postupka nabavke uslijed objavljivanja povjerljivih informacija u pojedinim medijima.

Podsjetimo, priča o gradnji dionice Počitelj - Zvirovići je počela još u siječnju 2014. godine

Dionica Počitelj-Zvirovići duga je 11,75 km, a najznačajniji objekti su most Počitelj (945 m), petlja s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama do regionalne ceste Buna-Domanovići i magistralne ceste M-17, tri vijadukta, tunel i otvorena trasa. Predviđeni rok izgradnje bio bi 30 mjeseci.

Maskirana osoba uz prijetnju nožem opljačkala Konzum

Pripadnici Policijske stanice Mostar Centar sinoć su u 19:15 sati obaviješteni da je izvršeno razbojništvo u TR "Konzum" u ulici Kralja Tomislava u Mostaru, potvrdio je za Radio Sarajevo Ljudevit Marić, glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije.

“Naši pripadnici su na mjestu događaja doznali da je jedna maskirana osoba, uz prijetnju nožem, zatražila od službenice na blagajni da mu stavi novac u vrećicu. Počinitelj se udaljio u nepoznatom smjeru”, dodao je Marić.

Na upit koliko je otuđeno novca, Marić je dodao: “Trenutno ne znamo, očekujemo da se u ovom objektu izvrši inventura, pa ćemo tek tada saznati o kojem iznosu se radi”. On je potvrdio da pripadnici MUP-a HNŽ tragaju za izvršiteljem ovog razbojništva.

Lijek za visoki tlak višestruko povećava rizik od raka kože

izik za rak usne veći je od četiri do gotovo osam puta kod ljudi koji redovito piju lijekove za visoki krvni tlak koji sadrže hidroklorotiazid, a iz istog razloga ti su pacijenti i u povećanom riziku od nemelanomskog raka kože. Zaključci su to dvaju danskih ispitivanja koje zdravstvenim radnicima proslijedila Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode, a upozorenje će biti dodano i u uputu o lijeku. Liječnici, također, pacijente trebaju savjetovati da provjeravaju kožu i promjene na njoj. Na hrvatskom su tržištu ukupno 44 lijeka koji sadrže hidroklorotiazid (HCTZ) i svi se koriste kod liječenja povišenog krvnog tlaka, od kojeg u Hrvatskoj pati gotovo 40 posto stanovništva. Lijekovi za povišeni krvni tlak, prema izvještajima spomenute Agencije, među najkorištenijim su lijekovima u nas. 

Svakodnevna terapija 

U obavijesti HALMED-a stoji konkretno da je povezanost između kumulativne doze HCTZ-a i odgovora primijećena kod karcinoma bazalnih stanica i karcinoma pločastih stanica, a da 50.000 miligrama kumulativne doze odgovara primjeni tog lijeka u dnevnoj dozi od 12,5 miligrama tijekom oko 11 godina. Ta je doza od 12,5 miligrama hidroklorotiazida uobičajena u lijekovima za povišeni krvni tlak koji su u pravilu dugogodišnja svakodnevna terapija. – Farmakoepidemiološka ispitivanja pokazala su povećani rizik od nemelanomskog raka kože pri izlaganju visokim kumulativnim dozama HCTZ-a. Bolesnike koji uzimaju HCTZ sam ili u kombinaciji s drugim lijekovima treba obavijestiti o riziku od nemelanomskog raka kože i savjetovati ih da redovito provjeravaju kožu radi mogućeg nastanka bilo kakvih novih lezija ili promjena na postojećima te da o svakoj sumnjivoj kožnoj leziji odmah obavijeste svog liječnika. Sumnjive kožne lezije moraju se odmah pregledati, potencijalno uključujući histološku pretragu uzorka biopsije. Bolesnike treba savjetovati da ograniče izlaganje sunčevoj svjetlosti i UV zrakama te da se prikladno zaštite prilikom izlaganja kako bi se minimizirao rizik od raka kože – dio je iz obavijesti HALMED-a u kojoj stoji i naputak da se kod bolesnika koji su već preboljeli rak kože preispita primjena lijeka koji sadrži HCTZ. Iz Hrvatske ljekarničke komore objasnili su da je riječ o lijeku koji se ubraja u skupinu diuretika i koristi se u liječenju hipertenzije, odnosno povišenog krvnog tlaka.  – Antihipertenzivni učinak postiže poticanjem diureze, odnosno poticanjem izlučivanja tekućine iz organizma putem urina. Na tržištu RH već dugi niz godina je registriran samo u fiksnim kombinacijama s drugim lijekovima koji se koriste u liječenju hipertenzije – odgovorili su iz HLJK. Visoki tlak učestala je dijagnoza pa tako i korištenje lijekova za njega, no nema mjesta panici, naglašavaju obiteljski liječnici koji su uz specijaliste ključni kod ove dijagnoze. Kako kaže dr. Jelena Rakić Matić, liječnici obiteljske medicine, u skrbi imaju pacijente koji uzimaju navedeni lijek, prate ih i kontroliraju i uzimaju u obzir sve štetne čimbenike. 

Bez panike

– Lijekovi koji sadrže hidroklorotiazid široko se primjenjuju za liječenje hipertenzije, ali i raznih vrsta edema ili kronične insuficijencije srca. Navedena saznanja promatramo u skladu sa svakim pacijentom individualno, ovisno o razlozima uzimanja terapije, dozi, duljini uzimanja terapije... HALMED-ov dopis uzimamo u obzir, ali mi naše pacijente ionako upozoravamo na važnost fotoprotekcije, izbjegavanja izlaganja suncu itd. Uzimajući u obzir upozorenje HALMED-a, svakako obraćamo pozornost na pacijente koji u terapiji imaju hidroklorotiazid te ih dodatno educiramo o praćenju kožnih promjena, ali bez dizanja panike među našim pacijentima – objašnjava dr. Rakić Matić.

 

 

EU testira detektor laži: Na granici ćete morati odgovarati na niz pitanja

Više od 700 milijuna ljudi svake godine uđe u Europsku uniju i njihov će broj samo još rasti. No prije nego što zaista i stupe na europsko tlo, morat će proći sofisticirani detektor laži.

Od biometrijskih podataka koji se koriste, sada se pri čuvanju granica prelazi na biomarkere koji odaju govori li osoba istinu ili ne, prenosi Vecernji.hr.

U nekoliko zračnih luka u Mađarskoj, Grčkoj i Latviji počinje testiranje sustava iBorderCtrl, razvijenog pod patronatom EU. Postupak provjere odvija se u nekoliko etapa. Prva se odvija prije putovanja. Putnici će preko online aplikacije unijeti fotografije putovnice, vize i potvrde da imaju dovoljno novca za boravak u EU.

Potom će preko web kamere odgovarati na pitanja “avatara”, kompjuterski generiranoga graničnog policajca. “Avatar” će biti personaliziran za svakog putnika – kompjutorski granični policajac bit će istog spola kao i putnik, govorit će njegovim jezikom, a također će i vizualno odražavati putnikovo etničko porijeklo.

Primjer pitanja je sljedeći: “Što vam je u kovčegu?” te potom “Ako sada otvorite kofer, hoće li sadržaj potvrditi ono što ste mi upravo rekli?”

U fokusu će biti izrazi lica putnika – male promjene na njegovu licu znane kao mikropokreti. Analiza pokreta lica, koji su često neuvježbanom oku nevidljivi, područje je kojim se desetljećima bave znanstvenici, tvrdeći da – pojednostavljeno – male kretnje lica odaju govori li ispitanik istinu ili laže.

Nakon usporedbe pokreta lica i odgovora i analize dobivenih rezultata, putnika se smješta u jednu od dvije kategorije – niskorizičnu ili visokorizičnu. U toj fazi putnici dobivaju i informacije o njihovim pravima i procedurama te upozorenje o ilegalnim aktivnostima.

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca