Travanj 15, 2021

Raste broj tražitelja azila u Njemačkoj

Krajem prošle godine u Njemačkoj je boravilo 1,8 milijuna osoba koje su u ovoj zemlji zatražile zaštitu od progona, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

„U Njemačkoj je 31. prosinca 2018. boravilo 1,8 milijuna osoba koje su ovdje zatražile zaštitu što je 101.000 ili oko 6 posto više nego 2017.“, priopćio je Savezni ured za statistiku u Wiesbadenu.

Godišnji porast broja tražitelja azila se tako nakon 2015. i 2016., godina najsnažnijeg priljeva izbjeglica, stabilizirao „na niskoj razini“, kako se kaže u priopćenju.

Najveći dio od 1,8 milijuna osoba je u Njemačku stigao nakon 2014.

Od ovog broja najveći broj osoba uživa status priznatog izbjeglice ali na ograničeno vrijeme (888 tisuća) što znači da njihov status ističe kada prestanu i razlozi zbog kojih je izbjeglički status priznat (npr. završetak rata).

Azil na neograničeno vrijeme je priznat kod 266 tisuća a u 177 tisuća slučajeva je zahtjev odbijen. Najviše osoba s priznatim izbjegličkim statusom dolazi iz Sirije iza koje slijedi Irak i Afganistan.

Najviše osoba s odbijenim statusom dolazi iz Iraka, Afganistana i Srbije pri čemu je broj tražitelja azila sa zapadnog Balkana u stalnom padu u posljednje tri godine otkako je Bundestag ove zemlje proglasio zemljama sigurnog porijekla čime je mogućnost stjecanja azila svedena na minimum.

U isto vrijeme je porastao broj podnositelja zahtjeva za azilom iz Turske i Irana.

Izvor: Index.hr

EU odobrila izradu dokumentacije za novi plinovod BiH-Hrvatska koji će ići preko Posušja

Tvrtka BH-Gas, koja dobavlja prirodni plin za Bosnu i Hercegovinu, objavila je u četvrtak kako je od tijela Europske unije dobila suglasnost za početak provedbe projekta koji bi plinsku mrežu u BiH trebao povezati s onom u Hrvatskoj na pravcu od Zagvozda preka Posušju te dalje prema središnjoj Bosni i Mostaru.

Glavno ravnateljstvo EU za politiku susjedstva i pregovore o proširenju (DG NEAR) u srijedu je odobrilo početak izrade idejnog projekta za plinovod Južna interkonekcija BiH-Hrvatska, priopćili su iz te tvrtke u kojoj se nadaju kako će novi pravac opskrbe plinom neovisan o Rusiji biti u funkciji do 2023. godine.

Suglasnost iz Bruxellesa odnosi se na izradu idejnog projekta i natječajne dokumentacije po pravilima kakva propisuje Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kao glavni financijer projekta kroz povoljni kreditni aranžman.

EU će to za sada sufinancirati bespovratnim sredstvima u iznosu od milijun eura a posao izrade početne dokumentacija dodijeljen je konzorciju Mott MacDonald kroz europski CONNECTA projekt.

Pripremna dokumentacija trebala bi biti dovršena do kraja iduće godine, a BH-Gas će nakon toga ishoditi urbanističku suglasnost za gradnju plinovoda na teritoriju BiH.

Podsjećaju kako je hrvatska tvrtka Plinacro za svoju dionicu konekcije prema BiH lokacijsku i urbanističku suglasnost dobila još 2018. godine.

BH-Gas je s radošću primio vijest o odobrenju projekta iz Bruxellesa i time se nedvojbeno pokazuje posvećenost svih sudionika u ovom procesu da BiH osigura drugi ulaz prirodnog plina u BiH i time diverzificira svoje izvore i pravce opskrbe, priopćili su iz ove tvrtke.

BiH trenutačno potpuno ovisi o ruskom plinu kojega dobavlja kroz jedini postojeći plinovod koji prolazi pravcem preko Mađarske i Srbije.

Novi plinovod preko Zagvozda trebao bi osigurati pristup plinskom tržištu EU kao i terminalu za ukapljeni plin na Krku.

Izvor: Hina

Komad pizze u Hvaru do 90 kuna, kava 40, parking u Dubrovniku 75 kuna za sat

Privatni iznajmljivači, vlasnici apartmana, pa čak i neki hotelijeri žale se da su turističke brojke mnogo slabije nego lani u istom razdoblju. U Ministarstvu su promijenili strategiju pa će turističke rezultate objaviti tek u rujnu, a ne kao prijašnjih godina, na mjesečnoj razini.

Srce sezone u Crikvenici: na plažama gostiju ima, no daleko je to od gužvi na koje smo navikli. Prvi dani srpnja ovdje su zabilježili minus od 11 posto, u Opatiji također nešto manji minus, no ne otkrivaju koliki.

Zadarske brojke na razini su lanjskih. S druge strane, Dubrovnik bilježi rast od jedan, a Šibenik od čak pet posto.

I dok broj gostiju varira, broj kreveta u privatnom smještaju u posljednje tri godine porastao je za 150 tisuća. S rastom broja kreveta cijene se nisu spuštale, naprotiv – sve su veće.

Tako se teško može iznajmiti apartman za manje od 200 kuna po noćenju, luksuzni i dobro opremljeni apartmani na obali se iznajmljuju i po cijeni višoj od 3500 kuna. Cijene noćenja u hotelima visoke kategorije idu do vrtoglavih 36 tisuća kuna.

Duboko u novčanik morat ćete posegnuti i u kafićima ili restoranima. Pizza cut u Hvaru stoji od 70 do 90 kuna. U istome gradu za pola litre vode kupljene na kiosku izdvojit ćete 35 kuna, a cijena kave je od 30 do 40 kuna.

Što dalje od kopna to je skuplje, pa ćete rižoto u Palmižani platiti 350, a koktel od 150 do 370 kuna. Na srednjodalmatinskim otocima kuglica sladoleda je od 12 do 20 kuna. Otočani tvrde da su cijene u velikim trgovačkim lancima veće za oko 30 posto u odnosu na kopno.

I za atrakcije cijene rastu od sjevera prema jugu! Za ulazak u Modru špilju na Biševu po osobi se plaća 100, u zelenu špilju na Visu ulaznica je 70, a za krašku ljepoticu špilju Biserujku na otoku Krku skromnih 25 kuna.

Skupo je i korištenje parkinga. Cijena sata diljem obale varira od 6 kuna u Splitu do 75 u Dubrovniku. Cjelodnevnu kartu u nultoj zoni Dubrovnika platit ćete 1500 kuna, i to svaki dan u tjednu, uključujući nedjelje i blagdane.

Je li došlo vrijeme, nakon ponovnog buđenja grčkog i turskog turizma, za korekciju cijena i ponude, znat će se nakon što se u rujnu zbroje objedinjeni službeni rezultati.

Izvor: Dnevnik.hr

​Isključenjem Aluminija nastao višak struje koja opterećuje sustav i ne može biti prodana

Isključenje Aluminija d.d. Mostar zadaje ozbiljne udarce i elektroenergetskom sustavu BiH, a ovo pitanje naći će se i na sutrašnjem zasjedanju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, piše Klix.ba.

Nezavisni operator sistema (NOS) u BiH je 15. srpnja ove godine na zahtjev Državne regulatorne komisije za električnu energiju (DERK) dostavio informaciju o stanju elektroenergetskog sistema nakon isključenja Aluminija d.d. Mostar, a koja sadrži niz izuzetno zabrinjavajućih informacija.

U informaciji se navodi da je s gledišta sigurnosti rada elektroenergetskog sustava BiH isključenje Aluminija s prijenosne mreže imalo izražene negativne posljedice, prvenstveno na stanje naponskih prilika. Navedena informacija je dodatno zabrinjavajuća jer je poznato kako u EES BiH već duže vrijeme postoji izražen problem previsokih napona koji je dodatno pojačan isključenjem Aluminija.

Peradari iz BiH se pripremaju za izvoz jaja za preradu u EU

Direktor Ureda za veterinarstvo Bosne i Hercegovine Ljubomir Kalaba izjavio je da će sve kompanije koje budu izrazile interes za izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja, a za koje se utvrdi da ispunjavaju propisane uvijete za izvoz takvih proizvoda u EU, biti uvrštene u spisak objekata iz kojih je dozvoljen izvoz ovih proizvoda u EU.

Trenutno nijedan objekt nije podnio zahtjev za izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja u EU, kazao je Kalaba.

Prema riječima predsjednika Koordinacije peradara/živinara u BiH Edina Jabandžića, promijenjen je koncept pristupa europskom tržištu zbog čega još nijedna firma nije podnijela zahtjev za izvoz prerađevina od jaja.

Nekoliko objekata ranije je podnijelo zahtjev za izvoz jaja na tržište EU. Nismo očekivali da će EU odvojiti posebno dva lota od kojih se jedan odnosi na izvoz jaja, a drugi na izvoz prerađevina od jaja. Praktički smo očekivali da, kada dobijemo dozvolu za izvoz jaja, po automatizmu dobijamo dozvolu i za izvoz prerađevina od jaja. Pošto je EU to razdvojila, naši privredni subjekti koji su zainteresirani sada će podnijeti zahtjev, pojasnio je Jabandžić.

Naglasio je da postoji nekoliko firmi koje objektivno ispunjavaju uslove kao što su “Agreks” i “Bingo”, te drugi veći proizvođači jaja koji će vjerojatno imati interes da prodaju sirovine, odnosno proizvode od jaja.

Bosni i Hercegovini je, kako je poznato, nedavno odobren izvoz jaja za preradu na tržište Europske unije.

Na sjednici Stalnog komiteta za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje sekcije za kontrole i uvijete uvoza Europska komisija dala je “zeleno svjetlo” za početak izvoza i te vrste hrane iz BiH u EU.

Govoreći o daljnjim procedurama u ovom procesu direktor Kalaba je naveo da se nakon službenog odobrenja i uvrštavanja Bosne i Hercegovine na spisak država iz kojih je odobren izvoz jaja za preradu i proizvoda od jaja u EU, očekuje objava u Službenom glasniku EU, nakon čega će lista stupiti na snagu.

Poslije toga slijedi proces odobravanja zainteresiranih objekata i nakon odobrenja, spisak odobrenih objekata se šalje u Europsku komisiju u cilju uvrštavanja na listu objekata. Koraci u ovom procesu, prema procedurama EU mogu trajati između 40 i 55 dana, dodao je Kalaba.

Prema njegovim riječima, nakon završnog odobrenja, sav posao vezan za izvoz je na kompanijama i njihovom menadžmentu koji se trebaju probiti na tržište EU i nađu trgovce sa kojima bi realizirali ovaj posao.

Što se tiče odobravanja izvoza konzumnih jaja, pojasnio je Kalaba, potrebno je da Europska komisija odobri državni plan kontrole salmonele u primarnoj peradarskoj proizvodnji. Navedeni plan je na snazi u Bosni i Hercegovini i već je upućen na odobravanje Europskoj komisiji.

Europska komisija je dostavila svoje komentare na postojeći plan i Ured za veterinarstvo BiH u suradnji sa nadležnim tijelima entiteta i Brčko distrikta BiH intenzivno radi na uklanjanju svih uočenih nedostataka u cilju potpune implementacije postojećeg plana, kazao je Kalaba.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović ranije je izjavio da je, nakon odobrenja izvoza pilećeg mesa, izvoz jaja još jedan uspjeh za bh. peradarastvo, ali i cijelu prehrambenu industriju.

Izvor: Fena

Posljednje objavljeno

Iz stoca