Siječanj 27, 2021

Sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika na niskoj razini u Bosni i Hercegovini

U organizaciji Centra za građansku suradnju Livno, 23.11.2018. godine u Sarajevu je održan okrugli stol na temu Sigurnost na radu i zaštita zdravlja radnika u Bosni i Hercegovini za predstavnike sindikata, inspekcija rada, Federalnog ministarstava rada i socijalne politike i nevladinih organizacija. Okrugli stol je dio regionalnog projekta koji se provodi u Srbiji, Albaniji, Kosovu i Bosni i Hercegovini uz podršku Međunarodnog Olof Palme centra.

Uvodničari su bili istaknuti sindikalci: Lejla Ćatić, predsjednica Samostalnog sindikata šumarstva, prerade drveta i papira BiH i Tane Peulić, potpredsjednik Savez sindikata Republike Srpske za privredne sindikate, Banja Luka, zatim Zoran Mikanović, Republička uprava za inspekcijske poslove Banja Luka i Jovana Pantović, Fondacija centar za demokraciju iz Beograda.

Sudionici su utvrdili da nema većeg napretka po pitanju zaštite zdravlja radnika i sigurnosti na radu u Bosni i Hercegovini. U Federaciji BiH nije usvojen novi Zakona o zdravlju i sigurnosti na radu koji je u proceduri još od 2012. godine a u primjeni je Zakon o zaštiti na radu iz 1990. godine (neki pravilnici datiraju iz 1947. godine poput Pravilnika o higijenskim i tehničkim zaštitnim mjerama pri radu u grafičkim poduzećima, Sl. list FNRJ, br. 56/47). U inspekcijama nema dovoljno inspektora rada koji bi bili u mogućnosti nadzirati usklađenost sa standardima zdravlja i sigurnosti na radu. Nisu dostupni pouzdani podaci o nesrećama na radu što je poseban problem u Federaciji BiH, gdje se evidencija vodi na kantonalnom nivou. Prema dostupnim podacima,  u 2018. imamo 26 povreda radnika sa smrtnim ishodom (15 FBiH + 11 RS) i 157 teško ozlijeđenih radnika (93 FBiH + 64 RS); Slične nalaze i primjedbe utvrdila je i Europska komisija u svom prošlogodišnjem izvještaju o napretku Bosne i Hercegovine.

Unatoč navedenim podacima, pomaka u ovoj oblasti ima. Tako, predstavnik Saveza sindikata Republike Srpske, Tane Peulić, ističe da 80 % kompanija u RS provodi Zakon o zaštititi na radu i da sindikati imaju dobru suradnju s inspekcijom rada. Predstavnik Republičke uprave za inspekcijske poslove, Zoran Mikanović, kaže da je Zakon o zaštiti na radu  u RS relativno dobar i inspekcija rada redovito provjerava stanje u tvrtkama (u 2018. uradili 1023 kontrole zaštite na radu i 1011 integriranih pregleda, izdali 711 Rješenja o otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, 142 prekršajna naloga, 14 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka i izrečene su novčane kazne u visini od 252.000 KM). Inspektori rada imaju redovite obuke. Ističe također, da je poslodavac glavni u zaštiti radnika i sve obveze su na poslodavcu. Ali, dobar dio poslodavaca zaštiti i zdravlju na radu pristupa formalno, posebno kada su u pitanju izrada akata o procjeni rizika a ovlaštene organizacije akte o procjeni rizika donose bez posebnog upuštanja u sam proces rada kod poslodavca.

Tijekom diskusije, pomoćnik ministra za oblast rada u Ministarstvu rada i socijalne politike, gosp. Imamović, istaknuo je da u FBiH nije toliko problem u Zakonu iz 1990. godine, problem je u provedbi toga Zakona te slabostima sistema. Trenutno ne postoji prevencija zaštite radnika a treba uvesti sankcije za radnike koji odbijaju koristiti zaštitnu opremu i sredstva. Pored ovoga, problem su i ovlaštene organizacije za periodične preglede opreme i strojeva. Ovo Ministarstvo redovito radi reviziju organizacija kojih trenutno ima 49.  Imamović je istaknuo da izostaje suradnja između entiteta, ministarstava i inspekcija rada u ovoj oblasti.

Muhamed Mahmutović iz Kantonalnog odbora SSSBiH za USK je rekao da unatoč svemu nema opravdanja za neusvajanje novoga Zakona o zaštiti na radu u FBiH a poseban problem je što se politika u BiH miješa u sve pa i ovu, za radnike važnu oblast.

Jovana Pantović iz Fondacije Centar za demokraciju predstavila je situaciju u oblasti zaštite radnika u Srbiji koja je na višoj razini nego u BiH s obzirom na to da Srbija od 2012. godine ima status kandidata za EU članstvo  i do sada je otvorila 12 poglavlja a dva su već zatvorena.

Iz uvodnih izlaganja i diskusije zaključeno je da svaki dionik u procesu zaštite radnika treba aktivnije raditi i to:
- Sindikati će se uključiti intenzivnije u problematiku zaštite radnika i zauzeti jasne stavove po ovom pitanju; Bit će jedinstveni i glasniji u zahtjevima, uraditi više pritisaka prema nadležnim vlastima za poboljšanje i/ili usvajanje zakona koji štite radnike, posebno u privatnim poduzećima; Bavit će se zaštitom i obukom radnika jer su neinformirani i nezaštićeni; Savezi sindikata uz podršku NVO trebaju biti resursni centri za radnike i na svojim web stranicama će postaviti sve domaće i međunarodne propise i druge informacije koje se tiču radnika i sindikata;

- Nadležne vlasti (FBiH, RS i DB) će izraditi i usvojiti Strategije o sigurnosti i zaštiti na radu budući da trenutno ne postoje; Strogo pratiti i kontrolirati provedbu Zakona u praksi; U FBiH usvojiti novi Zakon o zaštiti na radu, s pravilnicima, usklađen s Konvencijama MOR-a i okvirnom Direktivom EU 391/89, jer  Zakon u primjeni nije usklađen s navedenom Direktivom i Konvencijama; Popisi profesionalnih bolesti moraju biti usvojen i usklađene s listom MOR-a kao i mehanizmi za provedbu popisa; Izradit će bazu podataka o odgovornosti nadležnih za smrtne ishode na radnim mjestima i drugim radnim sredinama; Vijeće za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu bit će ustrajnije prema nadležnima i to na temelju svojih zapažanja i nalaza na terenu; Ovo Vijeće će biti formirano u FBiH;

- Inspektorati rada će provoditi redovite preglede kod svih poslodavaca bez iznimki, utvrditi nepravilnosti, pokrenuti prekršajne postupke i odrediti kaznene mjere prema poduzećima koja ne provode dobre prakse za zdravlje i sigurnost na radu i nisu u skladu sa zakonima i propisima; Formirati pouzdane baze podataka o povredama na radu i smrtnim ishodima;

- Svi socijalni partneri će zajedno raditi na: provedbi i poboljšanju zakonodavnog okvira u oblasti zaštite radnika; prevenciji zaštite na radu tj. boljoj obučenosti i informiranju radnika što će dovesti do  smanjenja broja povreda na radu i smanjenju neformalnosti u BiH u oblasti procjene rizika za sva radna mjesta i rada ovlaštenih organizacija za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu;

- Nevladine organizacije će promicati, podržavati i pomagati sindikate i radnike u oblasti poboljšanja postojećeg ili usvajanja novog radnog zakonodavstva, informiranju radnika i javnosti; formiranju novih sindikata posebno u privatnom sektoru. U cijeli proces će biti uključeni mediji u Bosni i Hercegovini, priopćio je Centar za građansku suradnju.

Izvor: Pogled.ba

Rekordan proračun za 2019. u HNŽ

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) utvrdila je na sjednici Nacrt proračuna HNŽ-a i Nacrt zakona o izvršenju Proračuna HNŽ-a za 2019. godinu, koji će biti upućeni u daljnji skupštinski postupak.

Nacrt proračuna utvrđen je u iznosu 217.743.800 maraka, a tijekom rasprave istaknuto je kako su stvorene pretpostavke da se u proračunu za 2019. godinu još više osnaži njegova razvojna dimenzija.

Uz snažniju potporu gospodarstvu, više sredstava bit će izdvojeno i za infrastrukturne projekte, obrazovanje, znanost, zdravstvo, socijalnu skrb, kulturu i sport, priopćeno je na internetskim stranicama Vlade HNŽ-a.

U listopadu cijene namirnica i odjeće u BiH veće za 0,9 posto u odnosu na rujan

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u listopadu u prosjeku su veće za 0,9 posto u odnosu na rujan.

Odjeća i obuća su u prosjeku skuplji za 2,7 posto, stanovanje i režijski troškovi za 5,4 posto, prijevoz za 1,1 posto, obrazovanje za 0,4 posto, za koliko su u prosjeku skuplja ostala dobra i usluge, objavila je Agencija za statistiku BiH.

U listopadu u odnosu na rujan, hrana i bezalkoholna pića su u prosjeku jeftinija za 0,3 posto, alkoholna pića i duhan, namještaj i aparati za domaćinstvo, komunikacije, te rekreacija i kultura za po 0,4 posto.

Razina cijena u listopadu ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine veći je za 1,8 posto.

Hrana i bezalkoholna pića su u prosjeku skuplji za 0,1 posto, alkoholna pića i duhan za 5,9 posto, stanovanje i režijski troškovi za 3,8 posto, zdravstvo za 2,4 posto, prijevoz za 12,7 posto, rekreacija i kultura za 1,1 posto, obrazovanje za 0,5 posto, a restorani i hoteli za 0,5 posto.

Odjeća i obuća su u prosjeku jeftiniji za 10,4 posto, namještaj, aparati za domaćinstvo te redovno održavanje kuće za 1,5 posto, komunikacije za 0,4 posto, a ostala dobra i usluge su u prosjeku jeftiniji za 0,9 posto.

(Srna)

Odlazak medicinara u Njemačku veći nego lani, ali manji nego 2016.

Točan broj medicinskih radnika koji su posljednjih godina otišli iz BiH u neku od zemalja zapadne Europe nitko ne zna. Međutim, neosporno je da je riječ o tisućama osoba te da sve više svršenih osnovaca upisuje medicinsku školu koja im je potencijalna karta za odlazak, piše Večernji list BiH.

Agencija za rad i zapošljavanje BiH preko svoje web-stranice obavijestila je kandidate koji se prijavljuju kao radnici za zdravstvenu njegu u Njemačkoj, preko programa zapošljavanja kod poznatog poslodavca, da će se od ovog mjeseca sve pristigle prijave slati u Njemačku svakih 15 dana, umjesto posljednjeg dana u mjesecu, kako je do sada bio slučaj.

U ovoj godini zaposleno 875

Njemačkoj će do kraja ovog desetljeća u centrima za njegu nedostajati gotovo 220.000 kvalificiranih radnika. Zato je privlačenje radne snage u ovom sektoru postalo jedan od prioriteta njemačke vlade, koja preko raznih programa privlači radnike za rad u klinikama i centrima za njegu. Jedan od takvih uspješnih programa trenutačno se primjenjuje i u BiH. Riječ je o “Triple Win” projektu koji provodi GIZ, njemačko društvo za međunarodnu suradnju, a projekt se realizira u suradnji s Agencijom za rad i zapošljavanje BiH te njemačkom Saveznom agencijom za rad. Od početka programa 2013. do danas preko programa zaposleno je 4427 osoba, a od tog broja, od početka ove godine do danas, zaposleno je 875 osoba. Uvjeti za zapošljavanje još uvijek su završena srednja medicinska škola općeg smjera ili smjera pedijatrijske njege, znanje njemačkog jezika na razini B1 te položen stručni u BiH. Broj odlazaka u Njemačku u ovoj godini je nešto malo veći nego u prošloj, ali manji nego u odnosu na 2016. Što se tiče uvjeta rada u Njemačkoj, međunarodnim dogovorom je regulirana minimalna plaća od 1900 eura bruto u prvoj godini rada, nakon čega kandidati imaju obvezu položiti stručni ispit za njegovatelja u Njemačkoj i tada prelaze u viši platni razred.

Program nudi sigurnost

“U praksi i početne plaće rijetko su ispod 2000 eura. Radnici imaju uvjete kao i domaća radna snaga, svi eventualni prekovremeni sati, dežurstva i sl. se plaćaju, a često poslodavac ponudi i smještaj radniku u sklopu ustanove po puno nižoj cijeni od tržišne”, kazao je za Buku Boris Pupić, stručni suradnik za informiranje Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Prema njegovim riječima, Agencija povremeno provjerava uvjete rada u SR Njemačkoj i do danas nisu imali slučajeva kršenja dogovora. “Bilo je nekoliko slučajeva da radnici nisu bili zadovoljni uvjetima, ali su i oni nakon polaganja stručnog ispita u Njemačkoj promijenili radno mjesto. Ono čime su radnici najviše zadovoljni jesu plaća i plaćeni prekovremeni sati. Najveći problem za radnike predstavljaju cijene smještaja”, kazao je Pupić. Tragično je što Bosna i Hercegovina obrazuje mlade kadrove medicinske struke pa tako potpuno educiran kadar potom daruje državama poput Austrije i Njemačke.

Ledena bajka na Neretvi! Uz adventske kućice i klizalište

U sklopu Prosinački svečanosti, u Metkoviću od 6. prosinca 2019. do 6. siječnja 2019. biti će postavljeno umjetno klizalište. Ideja je to gradske uprave koja je ove godine projektom Ledena bajka na Neretvi odlučila upotpuniti adventski sadržaj Prosinačkih svečanosti, a samim tim, uz Božićne kućice, oploditi društveni život za vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana.

Šator sa klizalištem će biti smješten uz tribine Neretvinog igrališta, odnosno na igralištu s umjetnom travom. Nositelj projekta je gradska firma Metković razvoj d.o.o., a direktor gospodin Nikola Manenica nam je rekao:

– Radi se o projektu koji bi trebao krenuti 6. prosinca ove godine i trajati do 6. siječnja 2019., s tim da, kao što ste mogli primijetiti, već u petak je u Sportskoj ulici na umjetnoj travi počelo postavljanje šatora. Montaža samog klizališta trebala bi krenuti 29. studenog tako da do 6. prosinca bude u punom pogonu. Sve ovo je jedno novo iskustvo za nas. Na natječaju su izabrane firme koje imaju veliko iskustvo rada konkretno na tom području, puno nam pomažu i u stalnom kontaktu smo sa njima. Također, sam projekt zahtjeva i veću elektro infrastrukturu, gdje moram pohvaliti djelatnike iz HEP-a koji su nam tu maksimalno pomogli. Uz šator će biti i jedna adventska kućica, ali to je dio koji vodi Ćistoća Metković d.o.o., u sklopu svog programa Adventskih kućica, – rekao nam je Manenica.

Cilj projekta je obogatiti turističku ponudu Grada Metkovića

Ukupna vrijednost projekta još uvijek nije poznata. Sadržaji se iz dana u dan mijenjaju i ponuda se nadograđuje. Klizalište će raditi svakim danom do 22 sata, s naglaskom na program vikendom i poduke iz klizanja. U projekt je uključeno više gradskih firmi, uz Metković Razvoj, tu su Ustanova za kulturu i sport i Turistička zajednica, te se iz gradske uprave nadaju da bi cijeli projekt mogao u dobroj mjeri isplatiti sam sebe, otkrio nam je pročelnik Ivica Popović, te rekao:

– Ulaz na klizalište bit će besplatan za sve, plaćat će se samo najam klizaljki i to po nekoj pristupačnoj cijeni. Budući da se radi o periodu od 30 dana, smatramo da će ovaj projekt u potpunosti biti profitabilan, iako nam to nije krajnji cilj, jer kultura nikad nije bila profitabilna. Prije svega cilj nam je obogatiti turističku ponudu, i da naša djeca mogu uživati u zimskim radostima, a ne da ih roditelji moraju voditi u Split ili neke druge gradove, što opet znamo da iziskuje i određene troškove, a i mnoge obitelji si to ne mogu priuštiti, – rekao je Popović.

– Prije svega cilj projekta je obogatiti turističku ponudu Metkovića. Tako da brojni roditelji ne moraju svoju djecu voditi u Split ili neke druge gradove, što iziskuje i određene troškove, a i mnoge obitelji si to ne mogu priuštiti. Ulaz na klizalište bit će besplatan, plaćat će se samo najam klizaljki po nekoj pristupačnoj cijeni. Budući da se radi o periodu od 30 dana, smatramo da će ovaj projekt u potpunosti biti profitabilan, iako nam to nije krajnji cilj, jer kultura nikad nije bila profitabilna, – rekao je Popović.

Sve aktivnosti vezane za Ledenu bajku na Neretvi možete pratiti putem Facebook stranice Ledena bajka na Neretvi.

Piše: Dalibor Čutura / Metković NEWS

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca