Ožujak 05, 2021

Zdravstvo plaćati po jedinici usluge. SKB Mostar svaki dan primi 74 pacijenta, bolnica u Konjicu tri

Kada se govori o zdravstvenom sustavu u Hercegovini ili čak Federaciji, onda je obično prva pomisao na dugovanja koja ima ovaj sektor, osobito SKB Mostar. HNŽ je jedina županija koja ima tri bolnice u svome zdravstvenom sustavu i najbolji je primjer kako zdravstveni sustav ne bi trebao funkcionirati, piše Večernji list BiH. Raspodjela novca bolnicama u HNŽ-u nije odraz rada ovih institucija i to je glavni razlog zašto SKB Mostar ima ogromna dugovanja.

Brojke otkrivaju istinu

Prema podacima koje smo dobili od Odjela za socijalnu medicinu Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a, prošle godine u bolnicama liječio se 35.131 pacijent. Od toga je u SKB-u Mostar liječeno 27.038 pacijenata, RMC-u “Safet Mujić” 6778 i u bolnici u Konjicu 1315 pacijenata. U prijevodu, u SKB Mostar svaki dan uđu 74 pacijenta, a u konjičku bolnicu tri. Bolnica u Konjicu može naplatiti svoje usluge, SKB Mostar ne može. Ovi podaci otkrivaju kako se skoro 80 posto bolničkih pacijenata liječi u SKB-u Mostar te nešto više od 20 posto u drugim dvjema bolnicama. I to ne bi bio problem da takvo stanje prati i raspodjela novca. - Mi dobivamo 57 posto sredstava, ostale dvije bolnice 43 posto. Bez obzira na to tko bio na čelu SKB-a Mostar i kakav bio menadžer, pozitivno se ne može poslovati u ovakvom okruženju. Ne možemo raditi 80 posto usluga, a primati 57 posto sredstava za bolnice. Matematika je jasna i precizno govori u kakvom smo stanju - rekao je ravnatelj SKB-a Mostar prof. dr. sc. Ante Kvesić za Večernji list. Ono što je još više zabrinjavajuće u ovoj priči jest činjenica kako nitko ne zna kada bi sustav mogao proći kroz promjene u kojima bi najviše novca dobivali oni koji rade najviše, što sada nije slučaj.

Plaćanje po jedinici usluge

- Živim za dan kada će se u zdravstvu institucije plaćati po jedinici pružene usluge. Mi ćemo u tom slučaju imati godišnju dobit od 30 milijuna KM, a ne da gubimo 15 milijuna KM godišnje. Kada nas počnu plaćati po jedinici obavljene usluge, onda ćemo imati uvjete u kojima ćemo radnicima bez problema uplaćivati doprinose i povećavati plaće. Nadam se kako će se to uskoro dogoditi jer sustav neće moći još dugo funkcionirati na ovakav način - poručio je Kvesić. Zanimljivo je kako svaki treći pacijent koji se liječi u bolnicama u HNŽ-u ne dolazi iz ove županije. Čak 10.442 pacijenta koja su liječena u bolnicama u Mostaru i Konjicu dolaze iz drugih županija. To je jasan pokazatelj kako bi i druge županije trebale više sudjelovati u financiranju ovih bolnica, što sada nije slučaj. Samo su u SKB-u Mostar liječena 10.163 pacijenta iz drugih županija, što je više nego što su RMC “Safet Mujić” i Opća bolnica Konjic ukupno imali pacijenata. Brojke jasno govore da zdravstveni sustav treba žurne promjene te da u njemu ima novca, ali nije raspoređen na odgovarajući način. Pitanje je hoće li buduća vlast u HNŽ-u imati dovoljno snage uhvatiti se u koštac s ovim problemom. Također je pitanje hoće li ZHŽ, HBŽ i druge županije imati više sluha za SKB Mostar i osigurati ovoj bolnici sredstava koja joj pripadaju jer se u njoj liječi velik broj ljudi iz tih dviju županija. 

Proračun HNŽ-a pod ovrhom zbog tužbi prosvjetnih djelatnika

Predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg nedavno je rekao kako neki na županijski proračun gledaju kao na kokoš koju treba čerupati. Pri tome je mislio na praksu da se županiju tuži i za najmanje propuste te je prisiljena konstantno plaćati odštete.

Radi se o milijunskim iznosima, a sve veće zahtjeve ovakve vrste proračun HNŽ-a sve teže izdržava.

Herceg je upozorio kako bi ovakva praksa mogla ugroziti stabilnost županijskog proračuna, a tužbe podnose samo oni koji plaće dobivaju iz toga proračuna. Izgleda kako Hercegovo upozorenje nije naišlo na plodno tlo jer su odvjetnici nastavili s praksom ovrhe županijskog proračuna, piše Večernji list.

Veliki biznis od ovrha

Prema dokumentima koji su nam dostavljeni, proračun županije je pod ovrhom zbog presuda prosvjetnih djelatnika iz Čitluka koje zastupaju odvjetnici Sadudin Zaklan i Anela Musa.

Nakon što rješenje postane pravomoćno, donosi se odluka o ovrsi županijskog proračuna. Nemamo pravne mogućnosti zaustaviti ove procese i Pravobraniteljstvo je nemoćno u ovim slučajevima, rekli su iz Pravobraniteljstva HNŽ-a za Večernji list.

Iz Vlade HNŽ-a ponovili su kako je aktualna vlast isplatila milijunske iznose po osnovama tužbi te kako je očito da neki od toga prave veliki biznis. Poručili su kako županijske institucije pokušavaju riješiti ove probleme sukladno proračunskim mogućnostima, ali kako se stalno pojavljuju nove tužbe, što dodatno otežava situaciju.

Županija čak mora plaćati odštete jer sudovi predmete ne rješavaju u razumnim rokovima, što je vjerojatno jedinstven slučaj u svijetu. Znači, HNŽ plaća jer druge institucije ne mogu u razumnim rokovima obaviti poslove koji su pred njima. Čak se najavljuju i tužbe prema Strasbourgu, a pozadina svega je da se izvuče još novca iz županijskog proračuna. Oni koji nagovaraju proračunske korisnike na tužbe od ovoga su napravili veliki biznis, poručili su iz Vlade HNŽ-a.

Što s viškom radnika?

Dodali su kako bi se ovo stanje moglo uvelike odraziti na priču zbrinjavanja tehnološkog viška u školama jer u proračunu više nema novca kojim bi se davale plaće za 200 prosvjetnih djelatnika koji su višak u osnovnim i srednjim školama u ovoj županiji.

Već godinama ulažu se veliki napori kako bi se te ljude zadržalo u radnom odnosu, a onda oni krenu s tužbama prema županiji. Svi oni trebaju biti svjesni kako pile granu na kojoj sjede. Županija više neće moći trpjeti situaciju u kojoj rješava pitanje tehnološkog viška 200 prosvjetnih djelatnika i još se bori protiv tužbi tih ljudi. Nema ni jednog poduzeća koje bi trpjelo tu situaciju i ne znamo zašto to netko očekuje od županije, poručili su sugovornici iz Vlade HNŽ-a.

Dodali su kako će se pitanje isplate tužbi nastaviti rješavati sukladno proračunskim mogućnostima te su pozvali one koji planiraju i dalje tužiti županiju na više razumijevanja.

Od 1. svibnja zabranjen uvoz starih automobila u BiH

Od 1. svibnja u Bosnu i Hercegovinu neće se moći uvoziti vozila iz Europske unije koja ne ispunjavaju Euro 5 standarde, odlučilo je Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.

Identična odluka donesena je i prije tri godine, a odnosila se na zabranu uvoza automobila standarda ispod Euro 4.

Sigurnost građana

Kako je za Dnevni avaz objasnio pomoćnik ministra Zoran Andrić, usvojena je odluka o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila, a do 8. ožujka mogli su se poslati komentari i primjedbe.

Razmatrat ćemo sljedeće dana sve primjedbe, ali s obzirom na to da se radi o istoj odluci kao 2016. godine, kad je usvojena odluka za Euro 4, ne vjerujemo da će biti problema. Ništa se novo neće dogoditi što nije bilo u travnju 2016. godine, rekao je Andrić.

Haris Muratović, predsjednik Udruge zastupnika i uvoznika novih automobila u BiH, rekao je za Dnevni avaz da je riječ o korisnoj i dobroj odluci za građane.

Na prvom mjestu je sigurnost građana. Imamo najstariji vozni park u Europi, oko 17 godina je prosječna starost automobila. Čak 70 posto vozila nema katalizator, a to znači da previše zagađuju okoliš. Sve to utječe na zdravlje stanovnika, rekao je Muratović.

Dodaje da se zemlje EU rješavaju dizelskih automobila i da ih šalju nama, a to su opasni zagađivači zraka. Muratović ističe da više od 3.500 ljudi godišnje umre od zagađenja zraka, a da ih na stotine pogine u prometnim nesrećama.

Vraćanje kilometraže

Upitna je kvaliteta automobila koji se uvoze u BiH. Na mnogima je vraćena kilometraža, dosta ih je tehnički neispravno. Ova odluka sigurno neće negativno utjecati na građane, naglasio je Muratović.

Manje kvarova

U praksi, ova odluka znači da vozila starija od desetak godina nećemo više moći dovoziti iz inozemstva i registrirati u BiH. Stručnjaci kažu da na prvi pogled djeluje da će građani morati kupovati skuplje automobile nego što je sada slučaj, ali da će, dugoročno, imati manje troškove održavanja.

Trgovci automobilima, također, podržavaju ovu odluku, jer će, kako kažu, biti manje kvarova na vozilima.

Broj uvezenih vozila u BiH

32.695 – 2010. godine

47.141 – 2011. godine

51.270 – 2012. godine

58.586 – 2013. godine

67.416 – 2014. godine

65.121 – 2015. godine

67.834 – 2016. godine

70.976 – 2017. godine

82.905 – 2018. godine

11.265 – u prva dva mjeseca 2019. godine

Izvor: jabuka.tv

Hrana postala luksuz, potrošačka korpa nedostižna velikom broju ljudi

Prosjek plaće u mojoj tvrtki je 500 KM. Od toga poplaćam obveze, kupim lijekove, a za hranu me ne pitajte -  rekao je Vahid Šehić, radnik jablaničkog „Granita“ za Dnevni avaz, na pitanje što može učiniti sa svojom plaćom. Šehić je jedan od većine bh. građana koji više-manje isto žive.

Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH odnedavno je ponovno počeo s objavom sindikalne potrošačke korpe. Ona je za veljaču iznosila 2.019,18 KM. Uz prosječnu plaću od 914 KM u FBiH, vidljivo je da više ni dvije plaće ne mogu pokriti osnovne troškove života, i to pod uvjetom da u obitelji dvoje radi i sretni su da imaju i taj prosjek.

Ista je situacija u RS. Sindikalna potrošačka korpa, koju redovito objavljuje Savez sindikata RS, za siječanj je iznosila nešto manje nego u FBiH, 1.893,84 KM, ali je i prosječna plaća niža, 887 KM, tako da dođe na isto. Korpa neumoljivo raste, a plaće stagniraju.

- Mali broj ljudi si može priuštiti život dostojan čovjeka. Zato je opravdana inicijativa Sindikata da se što prije poveća najniža cijena rada, jer ispod 1.000 KM se ne može živjeti – ističe Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, upozorila je da je ponižavajuće što ljudi u realnom sektoru rade za 570, 600, 630 KM.

- Ne postoji nijedna grana, djelatnost koja može svojom plaćom ispuniti tu potrošačku korpu – dodala je Mišić.

Da bi se pokrila potrošačka korpa, potrebno je, u najmanju ruku, da jedno u četveročlanoj obitelji radi u državnoj službi, a drugo da ima prosječnu plaću.

No, većina građana daleko je od toga. Do potrošačke korpe zasigurno ne mogu dobaciti umirovljenici a ni onih 435.266 nezaposlenih u našoj zemlji, kao ni 400.000 zaposlenih u realnom sektoru koji, kako kaže ekonomist Faruk Hadžić, rade za 600 KM. Trgovci, građevinari i brojni drugi svojom plaćom ne mogu pokriti ni stavku „prehrana“ iz potrošačke korpe.

Mnogima nije više samo odmor postao misaona imenica, a izlazak luksuz. Luksuz je, očito, postala i hrana.

- Za svoju plaću mogu platiti račune, kupiti najosnovnije u kuću i ako slučajno što ostane, razvlačim. Moja plaća je obična crkavica od 520 KM – kaže jedna radnica u trgovini iz Sarajeva.

Potrošačka korpa za obitelj u FBiH

Prehrana (84 artikla) - 781 KM

Stanovanje i komunalne usluge (grijanje, struja, održavanje zajedničkih prostorija u zgradama, voda, telefon, odvoz smeća) - 310 KM

Higijena (deterdženti, pasta za zube, sapun, omekšivač, šampon, toalet papir i pjena za brijanje) i održavanje zdravlja – 115 KM

Obrazovanje i kultura – 252 KM

Odjeća i obuća – 300 KM

Prijevoz – 137 KM

Održavanje domaćinstva – 119 KM

Večernji list BiH

Predškolci u BiH sve neaktivniji i deblji

Sistematski pregledi djece u BiH pred upis u prvi razred osnovne škole godinu za godinom pokazuju da su djeca nedovoljno fizički aktivna, što dovodi do niza problema s kičmom, a u kombinaciji s nepravilnom ishranom i do pretilosti, podaci su domova zdravlja širom BiH.

Rada Perić, specijalistica pedijatar u Domu zdravlja Bijeljina, kaže da je primjetan sve veći broj pretile djece na sistematskim pregledima, pišu Nezavisne novine.

"Brz način života i nepoštivanje redovitih obroka dovode do porasta gojaznosti kod djece svih uzrasta, pa tako i ovog ranog školskog uzrasta. Smatram da školski plan i program nisu prilagođeni pravilnoj ishrani kod djece. Djeca često gladna odlaze u školu pa umjesto da imaju za užinu voćku ili keks, ona u školi jedu u pekari ili nešto od brze hrane", objasnila je Perić.

Dodaje da su česti problemi i s ravnim stopalima, kao i s vidom.

Naglašava i kako je zabilježen porast pokvarenih zuba kod djece.

"Stomatolozi u našem domu zdravlja upozoravaju da djeca zbog nezdrave ishrane sve češće imaju izuzetno loše zube", kazala je Perić.

U Domu zdravlja Banja luka kažu da je sistematski pregled još uvijek u tijeku, ali da su do sada uočeni problemi s tjelesnom težinom, lošim tjelesnim držanjem, kao i deformitetima grudnog koša.

"Na sistematskom pregledu također smo primjetili i poremećaje vida, govora, ali i ponašanja kod djece ovoga uzrasta", rekli su u Domu zdravlja Banja Luka.

U Domu zdravlja Mostar kažu da se liječnici na sistematskim pregledima djece najčešće sreću s problemima vezanim za razvoj lokomotornog sustava.

"Često nalazimo skolioze i kifoze kičme te nešto rjeđe ravna stopala. Ove nepravilnosti najčešće su povezane sa smanjenom tjelesnom aktivnošću i takozvanim sjedalačkim načinom života uz računalo, televizor i u školskoj klupi", kazali su u Domu zdravlja.

Dodaju da su, pored toga, primijetili da ovakav način života dovodi i do gojaznosti.

"Uz ovakav način života javlja se i sve veća pretilost kod djece, a na to dosta utječe i nepravilna ishrana bogata ugljikohidratima. Djeca sve češće jedu brzu hranu, pizze ili kifle", objasnili su u Domu zdravlja Mostar.

Pored ovih problema, doktori u Mostaru često se susreću s alergijama.

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca