Ožujak 05, 2021

Gorivo koje se prodaje u FBiH stiže iz RH i Italije

Od kolovoza do početka listopada prošle godine cijena nafte na londonskom tržištu značajno je rasla dosegnuvši najvišu razinu u posljednje četiri godine, piše Večernji list BiH.

Prosjek cijena u BiH

Prosječna maloprodajna cijena BMB 95 u studenome prošle godine iznosila je 2,30 KM po litri (bila niža za 0,07 KM u odnosu na listopad), a dizela 2,36 KM po litri i bila je niža za 0,04 marke u odnosu na listopad. Federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović u informaciji koju je iznio Vladi FBiH nakon sastanka s distributerima naftnih prerađevina, na kojemu se razgovaralo o trenutačnom stanju i trendovima na globalnom tržištu, naglasio je da je rekao distributerima da, vodeći računa o potrošačko,j moći građana FBiH, u kontinuitetu preispitaju svoje marže u pogledu osiguranja njihove ekonomski opravdane minimalne visine za poslovanje. Snižavanje maloprodajnih cijena u visini od 0,05 maraka po litri u prošloj godini, u tri navrata, bilo je sukcesivno, a na smanjenje cijena prvo su reagirali distributeri s manjim brojem benzinskih crpki, a nakon toga i veći. Glavnina velikih uvoznika ima i vlastitu mrežu benzinskih crpki i vidljivo je kako upravo te tvrtke sporije reagiraju na snižavanje cijena. Prema podacima ovog ministarstva, u prvih šest mjeseci prošle godine na području Federacije BiH uvezeno je 451.907 tona n/d, i to iz Hrvatske 250.707 tona (55,48%), zatim slijede Italija sa 124.338 tona (27,51 %), Srbija sa 56.025 tona (12,40 %), Češka, Mađarska, Austrija i ostale zemlje sa 20.837 tona (4,61%). Kada je riječ o uvoznicima na području FBiH, najviše su uvezli Holdina (56,41%), Petrol BH Oil (16,99%), G-Petrol (11,36 %) i Hifa Oil (8,57%). Evidentno je da rafinerijske i nabavne cijene naftnih prerađevina u regiji nisu pratile dinamiku smanjenja cijena sirove nafte. Razlog je što je proces prerade sirove nafte u prerađevine vremenski definiran ciklus rafinerijske prerade po standardima kvalitete i ne korespondira u, za široku javnost, prihvatljivom roku. Naglašeno je i kako su sve rafinerije iz kojih se opskrbljuje tržište naftnih prerađevina FBiH izvan njezina teritorija.

Kupci i izbor crpki

U informaciji je naglašeno kako potrošači, u modelu slobodnog formiranja cijena, autonomno odlučuju i imaju mogućnost sami izabrati prodavače s nižim cijenama. Prema primljenim obavijestima o promjeni cijena i marži, uočeno je kako su se cijene naftnih prerađevina na benzinskim crpkama krajem prošle godine kretale u rasponu prihvatljivom za djelovanje tržišnih mehanizama u ovoj oblasti.

U prosincu prošle godine cijene su se kretale u rasponu od 1,96 maraka po litri do 2,36 KM za BMB 95 i od 2,11 do 2,41 marku po litri za dizel, čime se potrošačima daje mogućnost izbora kupnje kod prodavača s nižim cijenama, navodi se u informaciji Ministarstva trgovine Federacije BiH koju je nedavno usvojila Vlada.

Kada je pak riječ o aktualnim cijenama goriva, prema posljednjim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, devetog tjedna 2019. godine, prosječna cijena 95 BMB po litri stoji 2,16 KM, cijena 98 BMB po litri stoji 2,31, dok će oni koji imaju vozila koja se pune na dizelsko gorivo za litru izdvojiti 2,26 maraka.

Za zatvaranje istočne granice GP-u BiH treba 500 novih policajaca

Kako bi Bosna i Hercegovina u potpunosti zatvorila granicu sa Srbijom, što je jedna od opcija koju zbog povećanog broja migranata razmatra Operativni stožer za pitanja migracija u Bosni i Hercegovini, Granična policija BiH bi u svega nekoliko dana morala zaposliti više od tisuću novih policijskih službenika, piše Večernji list BiH.

Ako uzmemo u obzir koliko traje obuka za policijskog službenika, vidljivo je da je riječ o nemogućoj misiji te da je Bosna i Hercegovina u migrantsku krizu ušla potpuno nespremna. Naime, samo za pokrivanje granice dužine 600 kilometara trebalo bi više od 500 policijskih službenika, a Graničnoj policiji ih već za redovit rad (bez izvanrednog nadzora spomenute granice) nedostaje gotovo još toliko.

Nedostaje kadrova

“Prema procjeni Granične policije BiH, kako bi se pokrila identificirana mjesta prelaska granice na istoku Bosne i Hercegovine potrebno je dodatnih 510 službenika, a u slučaju pokrivanja i svih potencijalnih mjesta prelaska bilo bi potrebno mnogo više službenika”, naveli su iz Granične policije u informaciji koju je od njih zatražio spomenuti Operativni stožer, a koja je upućena dalje na Vijeće ministara BiH.

Iz ove policijske agencije naglašavaju kako Graničnoj policiji BiH trenutačno za obavljanje osnovnih poslova i zadaća, bez izvanrednih okolnosti i složenog stanja na granici, koje je evidentno od početka 2017. godine, nedostaju 442 policijska službenika. 
 “Granična policija BiH neće moći samostalno i s postojećim materijalno-tehničkim kapacitetima i brojem službenika riješiti složeno stanje na granici bez značajne podrške državnih i entitetskih tijela, osobito policijskih, kao i međunarodnih organizacija, što se posebno odnosi na financijsku podršku za nabavu sofisticirane specijalističke opreme za nadzor granice”, istaknuli su iz Granične policije Bosne i Hercegovine.

Operativni stožer

Podsjetimo, Operativni stožer za pitanja migracija u Bosni i Hercegovini od Granične policije zatražio je spomenutu informaciju razmatrajući operativne podatke o broju migranata u Grčkoj i njihovu kretanju na balkanskoj ruti. Spomenuti podaci govore kako se više desetaka tisuća migranta kreće ovom rutom te da će većina njih pokušati ući u Bosnu i Hercegovinu.

Riječ je o podruti iz Crne Gore na području istočne Hercegovine koja je aktivna od 2017. godine. “U drugoj polovini 2018. godine evidentiran je smanjeni pritisak migranata u graničnom pojasu na području Trebinja, Gacka i Bileće u odnosu na pritisak migranata iz smjera Srbije na području Zvornika, Višegrada i Bijeljine. U veljači i ožujku 2019. ponovno se evidentira povećan broj migranata koji u Bosnu i Hercegovinu pokušavaju ilegalno ući na području istočne Hercegovine”, potvrdili su iz Granične policije BiH. Naglašavaju i kako je u prethodna dva mjeseca najveći broj spriječenih ilegalnih ulazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu evidentiran na području Bijeljine.

Umirovljenici će moći primati plaću i mirovinu

Umirovljenici u Federaciji Bosni i Hercegovini koji su napunili 40 godina radnog staža ili pak 65 godina starosti te imaju mogućnost ponovnog zaposlenja to će pravo ubuduće moći ostvariti, bez da gube pravo na primanje mirovine, piše Večernji list BiH.

Naime, novi Zakon o MIO, koji je na snazi nešto više od godinu dana te koji je omogućio redovit rast mirovina svim korisnicima, osim onih koji primaju maksimalan iznos mirovine svake godine, ukinuo je mogućnost istodobnog primanja plaće i mirovine, zbog čega je više stotina korisnika Federalnog zavoda MIO u protekloj godini dana moralo birati hoće li nastaviti raditi ili primati mirovinu.

Vlada FBiH

Budući da je članak 116. Zakona o MIO, koji propisuje mogućnost rada i primanja mirovine, poslan na ocjenu ustavnosti, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na svojoj posljednjoj sjednici odlučila je isti izmijeniti. Vlada FBiH na prošlotjednoj sjednici u točki u kojoj se izjašnjava o inicijativama utvrdila je odgovore na inicijative za utvrđivanje ustavnosti članka 116. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, a koje su, odvojeno Ustavnom sudu Federacije BiH, uputili potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Milan Dunović i Županijski sud u Zenici. Razlog zbog kojeg je sporni članak zakona dan na ocjenu ustavnosti je činjenica da nigdje u Europi nije ograničeno ovo pravo umirovljenicima, odnosno ne moraju birati između posla i mirovine. “Vlada Federacije Bosne i Hercegovine stava je da kroz izmjene i dopune Zakona o MIO, čija je izrada u tijeku, izmijeni i spornu odredbu članka 116. Zakona”, zaključila je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na svojoj posljednjoj sjednici. Pomoćnik federalnog ministra rada i socijalne skrbi Kenan Spahić za Oslobođenje je objasnio u kojem smjeru idu izmjene i dopune spomenutog zakona na kojima radi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Spahić ističe kako Vlada Federacije Bosne i Hercegovine namjerava donijeti rješenje kakvo je postojalo i u ranije važećem zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Tako bi mirovinu i plaću istodobno ubuduće mogli primati samo oni koji su ostvarili punu mirovinu. Odnosno osobe koje su mirovinu ostvarile napunivši 65 godina starosti ili pak 40 godina radnog staža.

Odredbe Zakona

Podsjetimo, prema podacima Zavoda MIO Federacije Bosne i Hercegovine, broj korisnika kojima je trenutačno obustavljena isplata mirovina radi zasnivanja radnog odnosa je 550.

Riječ je, kako navode iz spomenutog Zavoda, o umirovljenicima čija je prosječna mirovina iznosila 550,04 konvertibilne marke. Pravo na rad, odnosno primanje plaće i mirovine u isto vrijeme, imaju i umirovljenici u Republici Srpskoj. “Odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ‘Službeni glasnik Republike Srpske’: broj 134/11, 82/13 103/15 propisano je: ‘Ako netko od korisnika obiteljske mirovine stekne status osiguranika, isplata mirovine tom korisniku obustavlja se za vrijeme trajanja osiguranja, a ostalim korisnicima obiteljske mirovine određuje se novi iznos mirovine’”, navode iz Ureda za odnose s javnošću Zavoda MIO Republike Srpske.

Glasnogovornik Zavoda MIO Republike Srpske Tihomir Joksimović objašnjava kako iz navedenog proizlazi da korisnik osobne, odnosno starosne i invalidske mirovine u ovom bh. entitetu, koji stekne status osiguranika Zavoda MIO, može istodobno biti i u statusu osiguranika (zaposlenog), pri čemu se ne vrši obustava isplata mirovine.

Jedino dobrim plaćama moguće zaustaviti egzodus radnika

Dobrog radnika treba i platiti, doktrina je koja se ponavlja posljednjih godina, međutim, i dalje se teško odrješuje vreća za dobre radnike, pa mnogi dižu sidro i sreću pronalaze ondje gdje će se njihov rad i financijski vrednovati, piše Večernji list BiH.

Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskog materijala BiH Mahir Semić rekao je kako je samo u prošloj godini 13.600 osoba, a od toga je, kako tvrdi, 70 posto njih iz građevinskog sektora, otišlo u Sloveniju.

- To je strašan podatak, deset tisuća osoba otišlo je u jednu državu - ističe Semić i kaže da ih je barem još toliko otišlo u Hrvatsku. Nažalost, problem odlazaka sve više analiziraju, osim demografa, i psiholozi.

Ogorčenje i “kuknjava”

Tako se u jednoj studiji ističe kako je sve podređeno razočarenju, ogorčenju i “kuknjavi”, a premalo tome da se traže konkretna rješenja. - Da uzmemo jedan primjer svih nas. Sjedi se na kavi i svi pričamo kako nam je loše, kako smo nezadovoljni ovim ili onim, ali ništa ne činimo da bismo popravili situaciju, a jedini izlaz vidimo u inozemstvu. To može biti jedno od rješenja, ali ne smije biti jedino i ne može se satima pričati samo o negativnim stvarima. To psihički uništava ljude - govori nam jedan hercegovački psiholog koji i zbog odlazaka ima sve više posla.

Kaže da je to težak korak i da ni onaj tko se na njega odlučuje nije svjestan kako on djeluje na njegovo psihofizičko zdravlje. Kada se govori o konkretnim rješenjima, bit je u tome da se poveća plaća i da se kompletno ozračje u društvu promijeni.

Problem odlazaka

- Egzodus radnika je izražen ne samo u Hercegovini i ne samo u građevinskoj industriji već u cijeloj Republici Srpskoj, odakle ipak najviše odlaze građevinci. Egzodus je jedino moguće zaustaviti dobrim plaćama, ali poslodavci ne dopuštaju sindikalna organiziranja radnika, što je osobito izraženo u ovom sektoru - kazala je Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinskih radnika u RS-u. Istaknula je i kako je problem odlazaka lako riješiti. - To rješenje je u odgovarajućim plaćama, ali i u svakoj drugoj vrsti zaštite, počevši od zaštite na radu u smislu odgovarajuće radne opreme, da ne padaju sa skela i da ne gube živote, pa sve do pružanja svake druge sigurnosti kako bi ljudi ostali na ovim prostorima - kazala je Vrabičić. Problem je i rad na crno, kao i radno vrijeme koje traje od 12 do 15 sati ponekad. Analizirajući priču od početka do kraja, u njoj se kriju i razlozi zbog kojih su ljudi nezadovoljni, kao i rješenja koja bi promijenila stanje i zadržala radnike ovdje, samo je pitanje koliko volje imaju svi akteri u priči da se ovakva situacija riješi i da se okrene u korist i dobrobit onih koji ovdje ostaju.

Razorni ciklon Idai poharao jug Afrike

Spasilačke ekipe su se utrkivale s vremenom kako bi spasile tisuće ljudi koji su se sklonili na krovove i na drveće nakon prolaska razornog ciklona Idaija na jugu afričkog kontinenta, gdje bi brane mogle popustiti pod pritiskom oborina koje ne prestaju, javljaju svjetske agencije.

Ciklon koji je poharao središte Mozambika, a zatim i istok susjednog Zimbabvea, odnio je više od 200 života, ali bi broj mrtvih mogao premašiti 1.000, upozorio je mozambički predsjednik Filipe Nyusi koji je od 20. ožujka proglasio trodnevnu žalost.

Predsjednik je rekao da se oko 350.000 osoba nalazi u poplavljenim područjima. Uništeno je 23.000 kuća, 30 zdravstvenih ustanova i deseci škola, navele su mozambičke vlasti.

U Mozambiku je pod vodom površina polumjera 100 km, rekao je ministar okoliša Celson Correia.

Kopno se pretvorilo u "ocean" koji je potpuno odsjekao sela, rekla je za AFP humanitarna djelatnica koja je htjela ostati anonimna. Kao da to nije bilo dosta, nekoliko brana moglo bi popustiti jer su njihovi kapaciteti gotovo na maksimumu, objavile su nevladine organizacije.

Mozambički predsjednik Filipe Nyusi je pozvao sugrađane koji žive u blizini rijeka da napuste to područje i spase život.

Vlasti možda neće imati druge mogućnosti nego da narede otvaranje ustava na branama jer je zemlja natopljena vodom do krajnjih granica.

U Mozambiku i u Zimbabveu bujica je odnijela velik broj mostova i cesta, što otežava spasilačke operacije.

Humanitarci su u utorak pomoću čamaca i helikoptera nastavili spašavati ljude koji su se popeli na vrhove drveća i krovova.

- Ljudi se na drveću moraju boriti sa zmijama, insektima i životinjama, rekao je za AFP Ian Scher, predsjednik južnoafričke organizacije Rescue SAD koja sudjeluje u spasilačkim operacijama u Mozambiku. 

No, operacije otežava nedostatak helikoptera.

-Spašavamo sve koje možemo, ostali će stradati, upozorio je Ian Scher u Beiri, u središtu zemlje. Moramo donositi teške odluke. Ponekad možemo spasiti tek dvije od pet osoba. Nekad im ostavljamo hranu i spašavamo one koje su u većoj opasnosti.

U susjednom Zimbabveu, gdje stanovnici pokapaju mrtve, predsjednik Emmerson Mnangagwa treba tijekom dana posjetiti pokrajinu Manicaland, na istoku, najpogođeniju ciklonom.

Dolasku ciklona prethodilo je jako nevrijeme s obilnim oborinama u Mozambiku i u susjednom Malaviju u kojemu je poginulo najmanje 122 ljudi.

Oluja koja hara južnom Afrikom možda je najgora vremenska nepogoda koja je do danas zahvatila južnu polutku i kojoj se na putu našlo 1,7 milijuna ljudi u Mozambiku te 920.000 u Malaviju, rekli su u utorak UN-ovi dužnosnici, prenosi agencija Reuters.

- Poplava zbog olujnog nevremena s razinom vode do 6 m prouzročila je nevjerojatna razaranja na golemom prostoru, rekla je tamošnja čelnica Svjetskog prehrambenog programa Lola Castro. Rijeka Buzi se izlila odnijevši stotine života, a u iduća 72 sata postoji opasnost od novih poplava u porječju Buzija, Pungoea i Savea.

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca