Travanj 21, 2021

Lista najskupljih automobila uvezenih u BiH ove godine

Ekonomska situacija u našoj zemlji nije najsjajnija, građani žive na kredit, sve je više onih koji su na rubu egzistencije.

S druge strane, imamo one kojima kupovina automobila od nekoliko stotina tisuća maraka ne predstavlja problem. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, za 10 najskupljih automobila koji su ove godine uvezeni u našu zemlju građani BiH u prvih sedam mjeseci ove godine izdvojili više od 2,5 milijuna KM, piše Radiosarajevo.ba.

Na prvom mjestu među najskupljim je Bentley Continental GT Coupe, koji iznosi preko 420 tisuća plus za dadžbine 72 tisuće. Na drugom i trećem mjestu su su Mercedesi za koje su ponosni vlasnici morali platiti 299 tisuća za GT63s AMG i za GT63s 4matic 278 tisuća.

Četvrti najskuplji automobil je Porsche Cayenne T iznosio je 255 tisuća, peti na rang listi je Mercedes Benz amg G 63 koji je plaćen 251 tisuću.

Zanimljivo je da ovo nisu najskuplja vozila koja su uvezena u našu državu, naime prošle godine najskuplji je bio Porsche 911 GT2 kupe koji je plaćen 443 tisuće plus dadžbine koju su iznosile više od 75 tisuća.

Prema podacima UNO-a generalno je porastao uvoz automobila u našu zemlju, tako su za prvih sedam mjeseci uvezena vozila vrijednosti 633 milijuna KM, a za isto razdoblje prošle godine vrijednost uvezenih automobila je bila 541 milijun maraka.

Jedanaest aerodroma iz bivše Jugoslavije rangirano među 200 najprometnijih

Jedanaest aerodroma iz bivše Jugoslavije rangirano je među 200 najprometnijih u svijetu tijekom prve polovice ove godine.

Beogradski aerodrom Nikola Tesla zauzeo je 94. mjesto ove liste kao najprometniji sa 2.612.981 putnikom, 27.879 polazaka aviona i 8.786 tona tereta prenijetog u periodu od siječnja do lipnja, pokazuju podaci Međunarodnog savjeta aerodroma (ACI), prenosi portal EX-Yu aviation news.

Zagrebački aerodrom zauzeo je 116. mjesto sa 1.529.281 putnikom, 19.206 polascima aviona i 4.069 tona tereta. Iako je bio bolji od Tirane, Kišinjeva i Firence, zaostao je za Trevisom, Vroclavom i Veronom.

Zrakoplovna luka Split nastavila je da popravlja svoj položaj među europskim aerodromima, postajući 131. najprometniji aerodrom na kontinentu u prvoj polovini godine.

Potom su slijedili Dubrovnik (134.), Skoplje (135.), Priština (136.), Ljubljana (146.), Podgorica (166.), Sarajevo (173.), Tivat (175.) i Zadar (184.).

Od glavnih europskih gradova Sarajevo je imalo najmanje putničkog prometa, dok su London, Pariz, Amsterdam, Frankfurt i Madrid bili najprometniji na kontinentu, prenosi RTCG.

Iako je na svih jedanaest aerodroma iz bivše Jugoslavije u prvih 200 u Europi broj putnika porastao tijekom prve polovice godine u odnosu na prošlu, svi su registrirali pad količine prerađenog tereta, sa izuzetkom Skoplja.

EU Balkanu: Želimo samo vaše ljude, a teritorij prepuštamo nekom drugom

Građani zemalja Europske unije nisu naklonjeni njezinu proširenju na zapadni Balkan. Posljednje istraživanje Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) ukazuje na otpor europske javnosti prema ideji da BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo postanu dijelom te obitelji u idućem desetljeću.

Posebno negativan odnos prema proširenju EU imaju stare članice, uključujući Njemačku i Francusku. Čak 46 posto ispitanika u Njemačkoj smatra da ni jedna država zapadnog Balkana u idućem desetljeću ne bi trebala postati članica Europske unije. Da samo neke države te regije trebaju postati dio EU, smatra 26 posto ispitanika, a samo devet posto njih smatra da bi sve te zemlje u navedenom razdoblju trebale ući u EU. Slično raspoloženje javnosti je, prema tom istraživanju, i u Austriji, Francuskoj, Nizozemskoj, Danskoj…

Osim što je dominantno riječ o državama stare Europe, to su i zemlje s najbrojnijom dijasporom s područja zapadnog Balkana. Za razliku od nekih drugih useljeničkih zajednica, ove s jugoistoka Europe uglavnom su se dobro uklopile u nove domovine. Njemačka i druge spomenute zemlje čak dodatno liberaliziraju dolazak novih radnika s tih područja, što znači da im odgovaraju i trebaju.

Prema procjenama UN-a, BiH je zbog migracija na zapad u proteklih 10 godina ostala bez desetine populacije, a do 2030. taj broj mogao bi dosegnuti i do 22 posto. No, ako je vjerovati istraživanjima, zapadnjacima to ne smeta jer bi u “svojoj” Uniji htjeli radnike, stručnjake iz BiH i susjednih zemalja, ali ne i te zemlje. Nekada se u Europi borba vodila za teritorij, a sad je važnije privući ljude, a prostor prepuštaju nekome drugom.

Kandidata s istoka je puno. Otkako je migrantska ruta iz Azije i Afrike prema EU zaustavljena na mađarskoj i hrvatskoj granici, broj Afganistanaca, Pakistanaca, Iranaca, Palestinaca, Sirijaca, Alžiraca... na teritoriju BiH konstantno raste. EU je prešutno od BiH napravio veliki sabirni centar za ilegalne migrante i bez dugoročnog rješenja, kojeg nema na vidiku, većina njih zadugo će, a neki vjerojatno i trajno, ostati u BiH. Dio migranata zadržava se i u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, državama čije domicilno stanovništvo također masovno odlazi na Zapad u potrazi za sigurnijom egzistencijom.

Tako se struktura stanovništva na jugoistoku Europe postupno, ali sigurno mijenja. Prostor koji zapadni dio Starog kontinenta ne želi mogli bi popuniti neki drugi. Primjerice, Kinezi. Njihovo otvaranje prema svijetu rezultiralo je, između ostalog, ekonomskim i kulturnim prodorom u središnju, istočnu i jugoistočnu Europu. Investicije, gradilišta i poslovi dovode i ljude, a njima barem ta mnogoljudna država ne oskudijeva.

S druge strane, dok “demokratski i tolerantni” dio Europe okreće leđa balkanskim zemljama, onaj dio EU čije vlade, pa i građane, proglašavaju ksenofobima i nacionalistima, pokazuje znatno pozitivniji stav prema proširenju Unije. Koliko je u Njemačkoj ili Francuskoj protivnika proširenju, toliko je u Grčkoj, Poljskoj ili Mađarskoj zagovornika tog procesa. Na žalost BiH i drugih zemalja koje pretendiraju na članstvo u Uniji, utjecaj spomenutih članica na donošenje odluka u Bruxellesu znatno je manji od njemačkog ili francuskog. A kako sve vlade osluškuju raspoloženje vlastite javnosti, može se očekivati da se negativan stav njihovih građana prema proširenju Unije odrazi i na službene politike Berlina, Pariza i drugih zapadnih prijestolnica.

To bi na svojoj koži prva mogla osjetiti Albanija koja dobiva sve jače signale iz Bruxellesa da, unatoč obećanjima, neće otpočeti pregovore o pristupanju Uniji. Imajući u vidu taj rastući skepticizam u EU prema proširenju, čudi da se, posebno iz BiH, šalju neprijateljske poruke prema Hrvatskoj kao članici EU koja je najveći zagovornik proširenja, a ujedno i državi koja za nekoliko mjeseci preuzima predsjedanje Unijom. Ako su svjesni tih okolnosti, a teško da nisu, političari u BiH trebali bi prihvatiti ispruženu ruku pomoći hrvatskog premijera Andreja Plenkovića koji u EU uživa ugled i ostvaruje znatno veći utjecaj od onog koji Hrvatskoj, realno, pripada. U protivnome, rampa Europske unije bit će još dugo spuštena državi, a podignuta samo radnicima. Koja će i zbog odlaska svojih ljudi još više tonuti u balkanska beznađa. BiH se, prije svega, zbog sebe mora unutar sebe europeizirati. A, između ostaloga, to znači voditi uljudnu politiku prema susjedu, a ne lažno optuživati RH samo kako bi lakše porazili njihove sunarodnjake. Bitka protiv bh. Hrvata zapravo je rat protiv Europske unije s posljedicama trajnog ostanka na Balkanu. Ponekad se stječe dojam kako je upravo to jedini cilj nekim političarima zarobljenima u 13. stoljeću. Kakva Europa?! Istok i Balkan – to je njihovo prirodno stanište. Izvor: Večernji list BiH

U HNŽ-i jedanaest požara, na području Stoca gorjelo smilje

U protekla 24 sata na području Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) zabilježeno je jedanaest požara, priopćeno je iz Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a.

Uz ostalo, gorjela je šuma u Raškoj Gori ( općina Mostar), gdje je požar lokaliziran nakon dva sata, a na lokalitetu Pijana brda, u stolačkoj općini, gorjelo je smilje.

U ostalim slučajevima, i to u Mostaru, Čapljini, Čitluku i Stocu, uglavnom je gorjela trava, nisko raslilje i otpad.

Hrvatska na drugom mjestu po stranim investicijama u BiH

Investitori iz Hrvatske u 2018. bili su na drugom mjestu po stranim investicijama u Bosni i Hercegovini, a ista ta pozicija hrvatskim investitorima pripada po ukupnim dosadašnjim ulaganjima u susjednu zemlju, proistječe iz podataka što ih je u ponedjeljak objavila Središnja banka BiH.

Prema statistici izravnih stranih investicija za 2018., one su u BiH dosegnule 783 milijuna konveritiblnih maraka, odnosno 400 milijuna eura ili 2,3 posto  BDP-a.

Priljev stranih ulaganja u 2018. je u nominalnom iznosu približno jednak onome koji je zabilježen u 2017. godini, prenosi Hina.

Najviše ih je bilo iz Rusije, 71 milijun eura, dok je iz  Hrvatske investirano 54 milijuna eura.

Slijede investicije iz Nizozemske,  Austrije i Njemačke u iznosima između 40 i 46 milijuna eura.

Najviše investicija je realizirano na planu financijskih uslužnih djelatnosti, odnosno u bankarskom sektoru i to 74 milijuna eura, u proizvodnji koksa i naftnih derivata od oko 69 miljuna eura te na području trgovine na malo i u proizvodnji baznih metala.

Na kraju 2018. stanje iukuonih zravnih stranih investicija u BiH je iznosilo 7,3 milijardi eura pri čemu se najveći udio odnosi na Austriju s oko 1,3 milijardi eura dok je Hrvatska na drugom mjestu s uloženih 1,17 milijardi eura. Na trećem je mjestu Srbija iz koje je u BiH dosada uloženo ukupno nešto više od milijarde eura.

Investitorima iz BiH Hrvatska je na prvome mjestu jer je u nju iz susjedne zemlje uloženo oko 117 milijuna eura, a na drugom je mjestu Njemačka u koju su iz BiH dosad investirali oko 83 milijuna eura.

Posljednje objavljeno

Iz stoca