Travanj 21, 2021

Mladi u Srbiji protiv su ulasku u EU, ali bi se u nju rado odselili

U Srbiji se više mladih protivi članstvu Srbije u Europskoj uniji nego što ga podupire, pokazali su u četvrtak rezultati istraživanja koje je provela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS).

Prema Alternativnom izvješću o položaju mladih, 38 posto ispitanika između 15 i 30 godina kaže „da“  Europskoj uniji, dok ih je 40 posto reklo „ne“, navodi portal European Western Balkans (EWB).

Naglašavajući kako "nisu samo postotci" ono što brine, EWB upozorava na činjenicu da je prije dvije godine taj odnos bio 42 naspram 32 posto u korist eurooptimista i onih koji podržavaju članstvo.

Ovogodišnje izvješće donosi još negativnih trendova kada je riječ o potpori EU-u – čak 56 posto sudionika istraživanja drži da bi se u Srbiji živjelo „isto“ ili „gore“ kada bi postala članica EU, dok je u 2017. tih odgovora bilo 49 posto, dok bi se, prema mišljenju 33 posto ispitanika, Srbija u vanjskoj politici trebala osloniti na Rusiju.

Samo njih 21 posto najvećeg saveznika Srbije vidi u Bruxellesu, pokazuje istraživanje.

Istodobno, unatoč tome što smatraju da se Srbija treba okrenuti Rusiji, mladi se ne žele tamo i preseliti, jer skoro polovica ispitanika koji bi željeli napustitie Srbiju rađe bi živjelo u zemljama zapadne Europe, dok bi samo pet posto njih izabralo Rusiju.

Osim Rusije i EU, mladi žele i u SAD, zemlje regije, ali i druge dijelove svijeta, ali nijedan kraj svijeta niti kontinent nije ni blizu privlačan kao članice Europske unije, kaže za European Western Balkans generalni tajnik KOMS-a Stefan Đorđević.

Google: Stotine tisuća ljudi koristi nesigurne lozinke

Prije nekoliko mjeseci Google je predstavio proširenje (ekstenziju) za web preglednik Chrome Password Checkup, pomoću koje možete automatski otkriti jesu li vaši podaci za logiranje bili otkriveni.

U prvom mjesecu otkad je Password Checkup aktiviran 1,5 posto korisnika (njih 316 tisuća) koji su instalirali to proširenje rabilo je lozinke za koje je poznato kako su nesigurne. Brojka je zabrinjavajuća jer nije mala, a očekuje se kako će se povećavati kako će sve više korisnika instalirati to proširenje.

Password Checkup će vas obavijestiti kad se pokušate ulogirati u bilo koje web odredište koristeći neko do više od četiri milijarde korisničkih imena i loziniki za koje u Googleu znaju kako nisu sigurni jer su bili metom hakerskog upada. Pri tome koristi enkripciju kako bi izbjegao pohranjivanje osjetljivih podataka lokalno ili pri Googleu.

Zasad to proširenje morate sami instalirati i aktivirati. Njegove su funkcionalnosti ograničene na platforme koje podržavaju ekstenzije. Zato, recimo, ne radi na Chromeu za Android.

Čini se kako se u Googleu, kako piše 9 to 5 Google, spremaju integrirati tu značajku izravno u Chrome, moguće već s izdanjem 78 najavljenim za listopad ove godine, kako bi postalo dostupno znatno većem broju korisnika.

Chrome nije prvi web preglednik s ovakvim alatom. Mozilla je ugradila sličan (Monitor) u Firefox, u suradnji s web odredištem HaveIBeenPwned, a pripremaju i vlastiti alat za upravljanje lozinkama, piše Tech Radar.

Podaci Eurostata: 228 tisuća stanovnika zemalja zapadnog Balkana lani se legalno doselilo u EU

U Europsku uniju se prošle godine legalno doselilo 228 tisuća građana zemalja zapadnog Balkana – Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova – podaci su Eurostata.

Iz Albanije se 2018. godine u EU iselilo 62 tisuće građana što je 2,2 posto ukupne populacije te zemlje, zatim slijede Sjeverna Makedonija sa 2,1 posto ukupnog stanovništva te države (24,3 tisuće), a s Kosova je otišlo dva posto građana (34,5 tisuća). BiH je lani napustilo 1,5 posto stanovnika (53,5 tisuća), Srbiju 1,3 posto (51 tisuća) i Crnu Goru 0,5 posto (3 tisuće), ove podatke prenio je u četvrtak podgorički dnevnik Vijesti.

Prema podacima Eurostata stanovnici zemalja zapadnog Balkana najradije idu u Njemačku. U tu državu se prošle godine iselilo čak 19 tisuća Kosovara, po 16 tisuća stanovnika BiH i Srbije, 11,5 tisuća građana Sjeverne Makedonije te 1,5 tisuća iz Crne Gore.

Građani Albanije najčešće su išli u Italiju, njih 23 tisuće.

U Europskoj uniji 2018. godine ukupno je izdano 2,67 milijuna boravišnih dozvola za prvi dolazak iz skoro svih zemalja svijeta. Najviše useljenih je u Njemačkoj, 543 tisuće, zatim u Ujedinjenom Kraljevstvu, 450 tisuća, Francuskoj, 264 tisuće, Španjolskoj, 259 tisuća, Italiji, 238 tisuća, te Švedskoj – 124 tisuće.

HINA

Državljani Turske i Iraka optuženi za krijumčarenje migranata u BiH

Tužitelj Posebnog odjela za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv Murata Erbila, rođenog 20. ožujka 1968. u Arbilu, Irak, državljanin Turske i Iraka, koji se nalazi u pritvoru; i Sahina Sefe, rođenog 9. kolovoza 1993. u Samsunu, Turska, državljanin Turske.

Optuženi se terete da su na području BiH tijekom 2019., djelujući u međusobnom dogovoru i koordinaciji, vršili nezakonito krijumčarenje ilegalnih migranata, uglavnom državljana Iraka, koji su ilegalno ušli u Bosnu i Hercegovinu, te nisu imali važeće dokumente za boravak u BiH, piše Večernji list BiH..

U optužnici je navedeno da su optuženi postupali protivno Protokolu protiv krijumčarenja migranata kopnenim, morskim i zračnim putem kojim se dopunjuje Konvencija UN protiv transnacionalnog i organiziranog kriminala, a s ciljem da za sebe ostvare nezakonitu imovinsku korist.

Optuženi se terete za krijumčarenje najmanje 15 ilegalnih migranata u tri navrata, koje su za novčane iznose koji su dosezali i 4.000 eura, prevozili preko teritorije BiH u pravcu granice s Hrvatskom, u čemu su ih otkrili i spriječili službenici Državne agencije za istrage i zaštitu - SIPA.

Optuženi se terete da su počinili kazneno djelo krijumčarenja osoba, iz KZ BiH.

Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.

Radnici s Balkana u Njemačkoj najviše rade kao građevinari, ugostitelji i medicinari

Njemačka vlada je 2015. godine donijela odredbe o Zapadnom Balkanu kojima je reguliran način na koji radnici s tog područja mogu da nađu posao u Njemačkoj. Od tada do danas sa Zapadnog Balkana u tu zemlju je otišlo desetine tisuća radnika, a najviše građevinskih, zdravstvenih i radnika iz oblasti ugostiteljstva. O tome je za DW govorio Wido Geis-Thöne, stručnjak iz Njemačkog instituta za gospodarstvo, piše Večernji list BiH.

Njemačkom tržištu rada su hitno potrebi kvalificirani stručnjaci. Odredbe njemačke vlade o Zapadnom Balkanu su od 2015. naovamo potaknule su dolazak u Njemačku tisuće radnika sa Zapadnog Balkana. U Njemačkoj smatraju da je ta uredba veliki uspjeh.

"Bile su veliki uspjeh. Do 2015. godine smo imali veliki broj potražitelja azila sa Zapadnog Balkana. Otada imamo jaku radnu migraciju - osobe koje ovdje nalaze posao i daju veliki doprinos postojanju stručne radne snage u Njemačkoj. Sveukupno gledano, malo je toga što bi se moglo proglasiti za negativno u svemu tome", kazao je Geis-Thöne.

U njemačku dolaze uglavnom srednje kvalificirani radnici, ali postoji određeni postotak i visoko kvalificiranih radnika.

Meni nije poznato da su se gospodarstvenici žalili da nije riječ o kvalificiranim radnicima. A kada pogledamo statistike, vidimo da polovica pridošlih radi baš poslove za koje se traži odgovarajuća diploma. Rekao bih da je najveći dio njih negdje na sredini kada je riječ o kvalifikacijama. Imamo i visoko kvalificirane ljude, iako, njih je manje nego što ih dolazi iz nekih trećih zemalja, tu imamo nešto više slabo kvalificiranih radnika nego u kontekstu drugih. Ali, najveći dio njih je zaista srednje kvalificiran, a pod tim podrazumijevam osobe koje nemaju diplomu neke visoke škole, ali nisu ni slabo kvalificirani, već su pohađali neku zanatsku školu", navodi Geis-Thöne.

Radnici koji odlaze u Njemačku najviše rade u sektoru građevine, ugostiteljstva i zdravstvenih usluga.

"Radi se o širokom spektru, ali vidimo da vrlo mnogo osoba sa Zapadnog Balkana radi na građevinskim poslovima; nešto više ih ima u ugostiteljstvu, takođe dosta njih ima u oblasti uslužnih djelatnosti, a posebno u oblastima službi za čišćenje i u zdravstvu ih ima nešto više nego drugih radnika", navodi se.

Početkom 2019. godine u Njemačkoj je bilo 100.000 radnika sa Zapadnog Balkana na jednostavnim poslovima i 60.000 na poslovima za koje se traže kvalifikacije, sa izuzetkom Crne Gore.

"Specifično je to da mnogi rade u tom srednjem sektoru, što inače vidimo u EU, a što se ne može reći za druge treće zemlje", objašnjava Wido Geis-Thöne.

Kada je riječ o temi integracije ne tržištu rada teško je doći do podataka koliki broj radnika s Balkana ima stalne radne ugovore.

"Ne mogu reći ništa o tome u kojoj meri su to ugovori na ograničeno ili neograničeno vrijeme. Ali, polazimo od toga da su to tipični ugovori koji osiguravaju zaradu i daju određenu sigurnost, jer je to uvjet za dobivanje boravišne dozvole. Ne treba smatrati da su svi na slabo plaćenim poslovima pod lošim uvjetima, već da se radi o regularnim uvjetima rada koji je dobro plaćen", ističe Wido Geis-Thöne.

Posljednje objavljeno

Iz stoca