Studeni 28, 2020

Bespovratna sredstva za rješavanje stambenih potreba branitelja

Vlada Hercegovačko-neretvanske županije, nastavljajući aktivno raditi na potpori braniteljima i članovima njihovih obitelji, osobito u dijelu upošljavanja i samoupošljavanja, te sufinanciranja upošljavanja djece poginulih branitelja i djece ratnih vojnih invalida, odobrila je 480.000 KM za jednokratnu bespovratnu dodjelu sredstava za rješavanje stambenih potreba.

Na tom tragu, Ministarstvo za pitanja branitelja raspisalo je Javni oglas za utvrđivanje prava na jednokratnu bespovratnu dodjelu sredstava za rješavanje stambenih potreba braniteljima i članovima njihovih obitelji na području Županije.

Tekst javnog oglasa možete pogledati na web stranici Ministarstva za pitanja branitelja  https://www.mbhnz-k.ba/.

Novo poskupljenje goriva

Maloprodajne cijene porasle su, kako su nam to potvrdili naftni trgovci, analogno povećanjima veleprodajnih cijena, odnosno analogno cijenama na svjetskom tržištu, prenosi Klix.ba

Cijene dizela na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini dostižu do 2.36 KM po litru, dok su samo prije nekoliko dana cijene išle do 2.26 KM po litru. Bezolovno gorivo poskupjelo je za pet feninga, pa je tako na pojedinim pumpama cijena benzina sa 95 oktana 2.36 KM po litru, dok je nekoliko dana unazad iznosila 2.31 KM po litru.

Podsjećamo, ekonomski analtičari su ranije upozoravali da su naftni trgovci hitri da podignu cijene kada one porastu na međunarodnom tržištu, ali ne i kada padnu.  To se obistinilo i ovaj put, budući da su cijene na međunarodnim tržištima porasle 6. rujna, što ukorak prate bh. trgovci. Na londonskom je tržištu cijena barela porasla 28 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 77.55 dolara.

Ovo povećanje cijena goriva je još jedno u nizu od početka godine. Najveću poskupljenje nafte i naftnih derivata nametnuto je bh. građanima 1. veljače kada je počela primjena novousvojenog Zakona o akcizama, kada su cijene povećane do 25 feninga po litru.

Kvadrat kuće znatno jeftiniji nego stana, ipak se mladi radije odriču površine nego grada

- Cijena igra glavnu ulogu. Ljudi traže stanove do 100.000 KM, piše Večernji list BiH. Za takvima je najveća potražnja. Lokacija, raspored, kvadratura tek onda dolaze na red. Jednostavno, to je neka granica po pitanju novca preko koje većina ne želi ili ne može ići i za takvim stanovima je najveća potražnja - kazala je jedna od mostarskih agentica za prodaju nekretnina.

Lakše održavanje

Premda su na tržištu vrtoglavo skupe nekretnine, najveća potražnja u BiH vlada za stanovima koji koštaju od 80 do 90 tisuća maraka i koje na kredit kupuje radnička klasa. Mlade obitelji radije se odlučuju za život u stanu, pa i nauštrb kvadrature, nego za kuću negdje u predgrađu. Stan je, kažu, puno praktičniji. Platiš u startu određenu cijenu i kasnije nemaš nekih pretjeranih briga oko održavanja, a kada i dođe do toga, postoji stambena pričuva kojom će se pokriti dio tih troškova. Dok kuća zahtijeva stalna ulaganja, stan je odličan za one koji nemaju ni vremena ni živaca za cjelokupnu proceduru gradnje ili održavanja kuće. Kod stanova je idealno i što se najčešće nalaze u središtu ili blizu središta. Ipak, na kraju presudnu ulogu igra novac koji netko ima na raspolaganju. - Kuće danas grade oni koji su lošijega imovinskog stanja pa kupe parcelu i “razvuku” gradnju na 5 ili više godina. Druga kategorija su oni koji prave vile i ne pitaju za cijenu, a srednja kategorija ljudi kupuje stanove - kažu iz agencija za promet nekretninama.

Velike razlike

Gradnja kuće u od 100 m2, od temelja do krova, košta oko 120.000 KM. Prema tvrdnjama građevinaca, to je prosječna cijena kompletnih radova na kući. Sve ovisi o tome tko što želi, odnosno koliko ima novca za, recimo, pločice, prozore, vrata…, ali to je prosjek. Prema tvrdnjama građevinaca, posljednjih godina uglavnom su angažirani na gradnji stambenih zgrada, dok na privatnim kućama rade rijetko. Kažu kako kuće uglavnom grade oni koji su naslijedili neku parcelu i nisu riješili stambeno pitanje ili oni koji su boljeg imovinskog stanja pa grade luksuzne vile. Uzmimo za primjer Mostar, građevinsko zemljište od nekih 500 m2 prodaje se po cijeni od 10 KM pa do 50 KM po m2 i više. Dakle, za pola duluma na periferiji potrebno je najmanje 5000 KM u najboljem slučaju. Kada se dodaju troškovi gradnje i potrebnih dozvola, cijena doseže i 150.000 KM. Ako je potrebno raditi infrastrukturne priključke, onda je to znatno više. Ipak, manje od cijene novogradnje u Mostaru koja je minimalno 2200 KM po m2, što znači da stan od 100 m2 košta najmanje 220.000 KM. Ipak, većina će izabrati stan. Uz blizinu svim sadržajima, razlog djelomično leži i u tome što, ako se odlučite prodati kuću, teško ćete i izbliza vratiti uloženi novac. Naime, natpis “na prodaju” može se vidjeti na velikom broju kuća diljem BiH. U agencijama koje se bave prodajom nekretnina kažu da ponuda kuća nikada nije bila veća, a potražnja manja. Razlog velikoj ponudi kuća je i što su roditelji gradili velike kuće nadajući se kako će u njima živjeti njihova djeca i unuci. Međutim, mladi su otišli, a ljudima koji su već u godinama postaje problem održavati kuće i okućnice.

Večernji list BiH

U Olovu pokušali ubiti Gordanu Tadić, glavnu tužiteljicu BiH?

Policijske agencije intenzivno tragaju za vozačem i vozilom koji su prouzročili incident kada je ugrožena sigurnost v.d. glavne tužiteljice Bosne i Hercegovine Gordane Tadić, kao i osoba iz njezine pratnje i osiguranja, zabilježen 7. rujna u Zeničko-dobojskoj županiji, na teritoriju općine Olovo.

Nepoznati vozač i vozilo, krećući se velikom brzinom, ostvarilo je kontakt sa policijskim vozilom MUP-a ZDŽ koje se nalazilo u pratnji vozila Tužiteljstva BiH, nakon čega se nastavilo kretati prema vozilu u kojem se nalazila v.d. glavne tužiteljice, te je samo brzom reakcijom vozača izbjegnuta nesreća, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH, prenosi Klix.ba.

Nesreća je izbjegnuta prisebnošću i reakcijom vozača Tužiteljstva BiH, a još uvijek se traga za vozilom i vozačem koji je prouzročio nezgodu. Nepoznato vozilo udaljilo se velikom brzinom s mjesta događaja.

“O incidentu je informiran dežurni tužitelj Tužiteljstva BiH. Zbog navedenog incidenta, pojačane su mjere sigurnosti v.d. glavne tužiteljice”, navodi se u priopćenju.

Najveća nestašica drva u Hercegovini ikad! Otkriven razlog zbog čega ih nema

- Bilo je i dosad godina kada su drva za ogrjev kasnila, ali ovo kašnjenje je najdulje do sada. Prije mjesec dana sam nazvala dobavljača iz predjela Bosne i rekao je da će osigurati ogrjev, ali nije siguran kada.

Evo, prošlo je mjesec dana, kaže da su zabrane pa se drvo ne smije sjeći, ali da će on dogovoreno odraditi. Istaknuo je i da veći igrači izvoze drva i mali se ne mogu protiv toga boriti, a domaći kupci ne mogu ponuditi novca koliko nude vani - govori nam žena iz Gruda koja čeka svoja drva za ogrjev.

Ljudi zabrinuti

U cijelom ZHŽ-u situacija je loša, a oni koji na vlastitim zemljištima imaju stabla prodaju ih po komadu. Ljudi su sve zabrinutiji da drvo neće doći. Cijena, unatoč nekim tvrdnjama da je rapidno skočila, ipak je zadržala neku razinu, tako da je sugovornica iz teksta iscijepana drva naručila za 80 KM po kubnom metru. No, kako je počelo, nije isključeno da će krenuti licitacija cijenama, kao što se već događa, primjerice, u Unsko-sanskoj županiji, gdje se metar bukve i graba prodaje od 100 KM i više za kubni metar drva, što korisnici smatraju drskošću i ucjenom. S obzirom na to da mnogi neće moći kupiti energent zbog nestašice, nažalost, ovo će biti novi motiv da se ide iz USŽ-a koji je izgubio najviše stanovnika otkad je egzodus krenuo iz BiH. A što se odjednom dogodilo da drva za ogrjev jednostavno nestane? Dok proteklih godina na uskim bh. cestama vozači nisu mogli pronaći slobodan prostor u kolovozu i rujnu da prestignu vozače drva, ove godine ih praktički nema na cesti. Razlog je inozemstvo, i to najviše Italija. To je za Nezavisne potvrdio Almir Čehić, dugogodišnji prodavač drva za ogrjev. - Potražnja je ogromna, a imam naručeno više stotina kubika drva koje nisam u stanju isporučiti kupcima. Neke narudžbe vučem i po dva mjeseca i bojim se da neću sve moći na vrijeme ispoštovati - kaže Čehić. Nažalost, ono što se nametalo kao logično rješenje nakon svih ovih iseljavanja jest i činjenica da nestaje šumara. Oni koji su se ranije profesionalno bavili poslom sječe šuma u velikom broju su svoju budućnost odlučili potražiti u zemljama Zapada.

Skup pelet

- Ranije smo mogli zadovoljiti cjelokupno tržište, odnosno potrebe poduzeća za koja smo sjekli stabla, kao i ono što smo privatno prodavali, a sada kada je šumara manje, to je praktički postalo nemoguće učiniti jer ne radi se tu samo o drvu za ogrjev, treba zadovoljiti i potrebe onih koji se griju na pelet. Taj broj je višestruko porastao tijekom godina. A opet, i cijena peleta raste skoro do 400 KM po toni, a ne može se isključiti da cijena tone neće još narasti. Svima koji mi pošalju upit kada mogu dovesti drva, kažem do kraja listopada jer ne mogu jamčiti ništa - odgovorio nam je jedan prodavač s Pika. Prirodni resursi BiH počeli su se obilato iskorištavati za potrebe stranaca, dok žitelji ove zemlje razmišljaju kako preživjeti još jednu hladnu i neizvjesnu jesen i zimu, a nitko ne reagira.

Večernji list

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca