Listopad 22, 2020

SAD uveo carine, Kina uzvratila: "Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti"

TRGOVINSKI rat između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstva, zasigurno će naštetiti trgovini u svijetu i rastu globalnog gospodarstva, a premda je malo konkretnih procjena kolike bi mogle biti štete, jasno je da bi to negativno utjecalo na mnoge potrošače i kompanije.

Washington je uveo carine od 25 posto na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, a detalji o tome bi trebali naknadno biti poznati.

No to će biti samo prvi potez jer Peking najavljuje protumjere, a Washington odgovor na te protumjere...

Tako je i počelo.

Kina je objavila da je prisiljena "uzvratiti protumjerama" nakon što SAD uvede carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

SAD je počeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Kina će obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) o "situaciji" i surađivati s ostalim zemljama da se očuva slobodna trgovina i multilateralni sustav, navodi ministarstvo te dodaje da će zemlja nastaviti otvarati svoja tržišta i produbljivati reforme.

"Kineska strana obećala je da neće prva udariti, ali u nastojanju da obrani interese vlastite zemlje i svog naroda prisiljeni smo uzvratiti nužnim protumjerama", stoji u priopćenju.

Peking uvodi carine

Peking je ranije najavio da će uzvratiti i uvesti carine od 25 posto na američku robu u vrijednosti 34 milijarde dolara "odmah" nakon što stupe na snagu američke carine, no u priopćenju objavljenome u petak ne precizira se hoće li se to dogoditi.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je jučer da će produbiti sukob bude li se Peking osvećivao.

Sveobuhvatni trgovinski rat do kojega bi moglo doći mogao bi smanjiti BDP obiju ekonomija za 0,25 posto, a još veća šteta očekuje ih 2019., pokazalo je izvješće singapurske banke DBS.

Što to sve skupa znači?

Što to znači za potrošača u SAD-u? Svi proizvodi na koje će Washington uvesti carine mogli bi poskupiti za američke potrošače, piše BBC.

Tehnološka roba poput kineskih čipova nalazi se u proizvodima koje potrošači koriste svakodnevno. Čipove je moguće naći u televizorima, osobnim računalima, pametnim telefonima, automobilima...

Uvele bi se carina na proizvode od plastike

Uvele bi se i carine na proizvode od plastike, opremu za proizvodnju mlijeka, pa sve do nuklearnih reaktora i mnoge druge proizvode.

Prema Petersenovom Institutu za međunarodnu ekonomiju, više od 90 posto proizvoda na američkoj listi za carine proizvedeno je od međuproizvoda ili kapitalnom opremom. A to znači robe koja je potrebna kao sirovina za druge proizvode pa bi carine imale utjecaj i na mnoge druge proizvode.

Ono što SAD zaista cilja su proizvodi proizvedeni u sklopu kineske politike Made in China 2025.

A kako bi uzvratila SAD-u, Kina je odlučila pogoditi razne sektore. Za početak američku poljoprivredu, što bi bio udarac za američke poljoprivrednike i rančere. Oko 91 posto od 545 proizvoda na koje je Kina najavila carine je iz sektora poljoprivrede.

Potom sektor proizvodnje automobila, pri čemu bi bili pogođeni proizvodi kompanija poput Tesle i Chryslera. Potom medicinski proizvodi, ugljen, nafta (samo djelomično)...

Poslovni ljudi sve zabrinutiji

I dok je Peking dobar u busanju u prsa, stvarnost na terenu je mnogo ozbiljnija.

''Naši kontakti iz kineske industrije kazali su nam da se situacija čini 'prilično ozbiljna,' ili 'ovo postaje zastrašujuće', ili čak i 'da postoji šansa da se stvari pogoršaju''', kaže Vinesh Motwani iz Silk Road Researcha, koji se nedavno vratio iz Kine gdje je razgovarao s menadžerima tvrtki kako bi procijenio njihovo poslovno raspoloženje.

Ove brige, kaže, mogu se protumačiti kao ''povećan oprez i slabije povjerenje'' za poslovne subjekte dok pokušavaju broditi kroz nesigurne poslovne vode.

A to znači da bi proces širenja kineskih kompanija mogao biti zaustavljen. A ako je kinesko širenje na čekanju, to ima izravan utjecaj na ostatak Azije, piše BBC.

Preseljenje proizvodnje?

Očito je, kažu analitičari, da su gospodarstva SAD-a i Kine najizloženija, ali nisu jedina. Prema glavnom ekonomistu DBS-a Taimuru Baigu, sveobuhvatni trgovinski rat mogao bi ove godine koštati obje zemlje 0,25 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sljedeće godine čak i više - u obje zemlje BDP bi se smanjio za oko 0,5 posto ili više.

Baig dodaje da ''s obzirom na to da kinesko gospodarstvo raste između 6 i 7 posto, a SAD između 2 i 3 posto, vjerujemo da bi šteta bila veća za SAD nego za Kinu''.

Na kraju će sve platiti potrošači

S druge strane, zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana također bi mogle biti pogođene zbog poremećaja u dobavnim lancima.

Kina za svoje gotove proizvode koristi mnoge komponente koje uvozi iz tih zemalja. Nick Marro iz The Economist Intelligence Unita ističe da bi ''bilo koji poremećaj u izvoznim tokovima Kine neizbježno utjecao na ove druge zemlje''.

Takva situacija bi mogla potaknuti proizvođače da se presele u ove druge zemlje te da iskoriste priliku i trguju s SAD-om - ali za tu promjenu potrebno je puno vremena, a i teško je postići kineske proizvodne razmjere. Na kraju, potrošači SAD-a će morati plaćati više za te proizvode.

Kineski odgovor

Američke tvrtke koje posluju u Kini također bi se mogle suočiti s kineskim odgovorom na carine. Primjerice, tvrtka Elona Muska koja proizvodi električna vozila Tesla već je istaknula koliko joj je važno kinesko tržište.

Ta tvrtka izvozi sve svoje proizvode u Kinu, a imala bi 25 posto veće carine na svoje prodane automobile u Kini, na već postojećih 15 posto poreza na uvozna vozila.

To bi neizbježno povisilo cijene Teslinih automobila u Kini, čineći njihova vozila manje konkurentnima u odnosu na druge.

Koliko loše može postati?

Svi se u poslovnom svijetu pitaju kakve su još posljedice moguće, no nitko nema sasvim jasan odgovor na to, piše BBC.

Ako je povijest nekakav vodič, prošli trgovinski ratovi doveli su do dubokih ekonomskih problema.

Konkretno, smatra se da su carine nametnute 1930-ih godina od strane SAD-a izazvale trgovinski rat i potom dovele do golemog pada globalne trgovine.

Kao što pokazuje jedno istraživanje, svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934. godine, dok su američki izvoz i uvoz iz Europe i u nju pali za oko dvije trećine.

Poslovni sektor sve zabrinutiji

I dok nitko ne želi reći da je svijet sada u takvoj situaciji, poslovni je sektor sve zabrinutiji zbog sve te neizvjesnosti.

Uvođenje carina i uzvraćanje istom mjerom između Pekinga i Washingtona moglo bi završiti u antagonizmu obje strane do točke na kojoj bi bilo teško popustiti kako ne bi izgubile obraz.

''Počnete s protekcionizmom i izolacionizmom. A onda ne osiromašiš samo svog susjeda nego i sebe'', kaže Victor Mills, izvršni direktor singapurske Međunarodne gospodarske komore.

Stoga se mnogi poslovni ljudi nadaju da su ovi buka i bijes samo početak novog niza pregovora koji bi doveli do kompromisa, piše index.hr.

Kiša ugrozila žitarice, povrće i voće: Čeka nas gladna jesen i poskupljenja

Kišan kraj proljeća i početak ljeta doveli su u pitanje proizvodnju žiratica, povrća i voća, što će se, kako poručuju poljoprivrednici, odraziti na ponudu ovih proizvoda na tržištu.

To znači da na jesen možemo očekivati njihovo poskupljenje, te nas očekuje gladna jesen, piše Srpskainfo.

Poljoprivrednici objašnjavaju da je ovako kišno vrijeme zadalo žestok udarac gotovo svim žitaricama, te voću i povrću.

Naglašavaju da su posebno razočararani time što je ove godine sve dobro rodilo, ali je velika vlaga već u dobroj mjeri uzela danak prinosima.

Poseban problem je što će, sa sunčanijim i toplijim vremenom, uslijediti najezda štetočina i biljnih bolesti, što bi ovogodišnjim usjevima moglo zadati konačni udarac.

Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika iz Semberije, kaže da je u pojedinim područjima uništeno i do 50 posto usjeva pšenice.

– Već je počelo klijanje, što znači da, i ono pšenicie što opstane, neće biti ni za stočnu hranu. Razlog je dugo kišno razdoblje koji nije karakteristično za ovo doba godine. Kukuruz se za sada dobro drži, ali ako bude još padavina, neće moći biti obavljeno oprašivanje, tako da ni od njega nećemo imati ništa, ostat će samo stabljika. Kukuruzu trenutno treba sunca i temperatura do 30 stupnjeva Celzijusa – ističe Maletić za Srpskainfo.

Dodaje kako je kiša ugrozila i veliki dio zasada voća i povrća, posebno lubenice, dinje, paprike, rajčicekuške, jabuke, šljive...

– Ako se vrijeme ne stabilizira, i krompir će početi trunuti. Ove godine je sve dobro rodilo, ali je kiša rekla svoje. Ona, trenutno, jedino odgovara travi, dok, po svemu sudeći, ove godine neće biti žitarica ni za ljudsku ni za stočnu ishranu. Nije teško zaključiti da će ponuda spomenutih proizvoda na domaćem tržištu biti jako mala, zbog čega treba očekivati rast njihovih cijena. Naravno, uvijek možemo računati na uvoz, ali, kad skoče cijene domaćih proizvoda, očekivati je i poskupljenje roba iz uvoza, kao i njegov rast. Kako god, građanima se ne piše dobro – poručuje Maletić.

Dragica Lukić, umirovljenica iz Banjaluke, kaže da je već sada cijene na tržnicama rastu.

– Nije riječ o nekom značajnijem skoku cijena, ali je očito da nas prava poskupljenja očekuju već na jesen. To će teško pasti mnogima koji ionako preživljavaju od malih plaća i mirovina - kaže sugovornica.

U Republičkom hidrimeteorološkom zavodu kažu da je žetva strnih žita u tijeku, ali da u nekim područjima zbog nepovoljnih vremenskih prilika još nije počela.

- Prinos pšenice će biti u granicama višegodišnjeg prosjeka, ali će kvaliteta biti lošija zbog nepovoljnih vremenskih prilika u tijeku vegetacije za ovu ratarsku kulturu, prije svega zbog velike količine padavina pred neposredan početak žetve. U područjima koja su bila izložena utjecaju grada, očekuje se umanjenje prinosa od 20 do 30 posto – kaže direktor ovog zavoda Tomislav Šajić.

- Trenutni klimatski uvjeti ne pogoduju proizvodnji krmnih kultura zbog povećanja padavina i vlažnosti, te se odgađa kosidba. To može ugroziti drugu kosidbu i tako smanjiti obim proizvodnje krmnih kultura, a na kraju imati negativne efekte na stočarsku proizvodnju – ističe Šajić.

Dodaje da se, generalno, stabilizacijom vremenskih prilika očekuje intenzivniji razvoj biljnih bolesti i štetočina, što može dodatno ugroziti stabilnost prinosa poljoprivrednih kultura.

Večernji list BiH

Rekordna zapljena mobitela, vrijedni pola milijuna KM

Ovlašteni službenici Uprave za neizravno oprezivanje (UNO) BiH iz regionalnog centra Sarajevo izvršili su rekordnu zapljenu mobilnih telefona, tržišne vrijednosti 500.000 KM.

Zbog nezakonite prodaje privremeno je zaplijenjeno 1.400 mobilnih telefona marke "LG K9" dual i 300 mobilnih telefona marke "LG K9", priopćeno je iz UNO BIH.

Osobe od kojih je privremeno oduzeta ta roba bit će procesuirana pred nadležnim sudom zbog kršenja propisa iz oblasti neizravnog oporezivanja.

Utvrđuje se i na koji način je ta roba dospjela u carinsko područje BiH.

Tijekom akcije službenici UNO, Grupe za sprječavanje krijumčarenja i prekršaja iz Regionalnog centra Sarajevo, koristili su opremu koju je donirala Vlada SAD,-a kroz program EXBS.

Večernji list BiH

Mjere za zabranu i ograničenje uporabe duhana i duhanskih proizvoda

Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje kojim se, s ciljem zaštite i unapređenja zdravlja stanovništva, uređuju mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabrana njihovog reklamiranja, promocije i sponzoriranja, sprečavanje pristupa maloljetnih osoba tim proizvodima, sastav duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obvezne oznake na pakovanjima, suzbijanje štetnih posljedica, preventivne mjere, priopćeno je iz Vlade BiH.

Zakonom se osniva i Federalno povjerenstvo za zaštitu zdravlja stanovništva od duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i nadzor nad provođenjem zakona.

Vlada Federacije BiH je prepoznala pušenje kao vodeću bolest ovisnosti koja ima štetne posljedice po zdravlje stanovnika i u skladu s tim preuzela obaveze koje za Bosnu i Hercegovinu proističu iz potpisivanja Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije, međunarodnog sporazuma koji zemlje potpisnice obavezuje na donošenje sveobuhvatnih multisektorskih strategija za kontrolu duhana, kao i donošenje zakonodavnih mjera.

Analize dokazuju da duhanski dim sadrži više od 7.000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih više od 100 djeluje štetno na organizam, a više od 70 je kancerogeno.

Opredjeljenja nadležnih organa i institucija u Federaciji BiH je da se kroz multisektorsku suradnju utvrde strategija i mjere radi promoviranja i podrške prestanku i smanjenju potrošnje duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje i osigura sinkronizirana primjena mjera usmjerenih na smanjenje potražnje za duhanom i ponude duhana informiranjem, edukacijom i jačanjem javne svijesti o štetnosti duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje.

Također, opredjeljenje je da bude osigurano dovoljno financijskih sredstava za kontrolu duhana s ciljem kontinuiranog smanjenja broja pušača i izloženosti duhanskom dimu i da nadležni organi i institucije u Federaciji BiH reguliraju odnose s duhanskom industrijom na potpuno transparentan način s ciljem zaštite politika javnog zdravlja i sprečavanja privilegovanog tretmana duhanske industrije.

Nacrt zakona je djelomično usklađen s Direktivom 2014/40/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda i Direktivom 2003/33/EZ o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o oglašavanju i sponzorstvu duhanskih proizvoda od 26. svibnja 2003. godine.

Također, djelimično, Nacrt zakona je usklađen s odredbama Okvirne konvencije o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala, a predviđeno je da njegova primjena počne od 1.1.2019. godine.

Nacrt zakona o zaštiti zdravlja stanovništva od duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje je nakon usvajanja u oba doma Parlamenta Federacije BiH, po njihovom zaključku, bio u tromjesečnoj javnoj raspravi, a 11.10.2017. godine održana je i središnja javna rasprava.

Inače, novi zakon zabranjuje upotrebu svih duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, osim duhana za žvakanje i za šmrkanje, u svim zatvorenim javnim prostorima, mjestu rada i u javnom prijevozu.

Zabrana se odnosi i na upotrebu duhanskih proizvoda za pušenje u privatnim sredstvima prijevoza u kojim se nalaze maloljetne osobe.

Zakonom su propisani izuzeci od zabrane pušenja u posebnim prostorijama, a uvjete za ove prostorije će federalni ministar zdravstva propisati posebnim aktom.

Obveze za fizičke osobe nastupaju s danom početka primjene ovog zakona, a ustanove, poduzeća i druge pravne osobe dužni su svoje akte uskladiti sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od početka njegove primjene.

Novim zakonom predviđena je minimalna kazna od 100 KM za fizičku osobu koja postupi suprotno njegovim odredbama, a maksimalno 15.000 KM za gospodarsko društvo ili drugu pravnu osobu.

U roku od 12 mjeseci od početka primjene ovog zakona ministar će donijeti provedbene propise na osnovu ovog zakona.

Večernji list BiH

U posljednjih 15 godina broj katolika u BiH se smanjio za 88.000

Mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH je na nedavnoj konferenciji "Hrvati BiH – demografska stvarnost", kazao kako je prisustvo katolika i Hrvata izraženo u apsolutnim brojevima, prema suvremenim popisima od 1879. godine, bila u porastu sve do 1971. godine, otkada je u opadanju.

"Međutim, porast broja drugih, istovremeno, bio je mnogo brži i veći, pa je prisutnost katolika izražena u postotcima, prema rezultatima svih popisa, u neprekidnom opadanju još od 1931. godine. Naime, Hrvati su 1971. godine ostvarili svoj novovjeki apsolutni maksimum (772.491), a godine 1931. doživjeli su relativni maksimum od 24,01 posto, da bi 1991. godine pali na 17,4 posto. Tako je ponovno uspostavljen stari historijski proces smanjivanja hrvatske i katoličke prisutnosti u BiH", kazao je biskup Vukšić.

Nakon što je u posljednjem ratu stradalo, protjerano i raseljeno jako mnogo ljudi, nastavlja Tomo Vukšić, rezultati posljednjeg popisa objavljenog 2016. godine kažu da u Bosni i Hercegovini ima 544.780 ili 15,43 posto Hrvata.

"Međutim, broj katolika koji je rezultat istog popisa stanovništva (536.333), dosta je veći od broja katolika, kojim raspolažu nadležne ustanove Katoličke Crkve. Naime, prema izvještajima biskupskih ordinarijata, procjenjuje se da je u BiH bilo prisutno 376.134 katolika na kraju 2017. godine. To je za 14.107 manje nego prethodne 2016. godine, a čak 160.199 manje nego prema državnom popisu", navodi dalje.

"Najvažniji su neuspio povratak izbjeglih i raseljenih, vrlo negativan prirodni priraštaj, novo iseljavanje, visoka stopa nezaposlenih koja potiče iseljavanje u potrazi za poslom, novo iseljavanje kao posljedica planova razvijenih zemalja da nadoknade vlastite demografske gubitke i dobiju radnu snagu, nedovoljna društvena i materijalna podrška ženama koje žele rađati, sve veća kriza bračnog morala i sekularizacija, kriza svijesti kod vjernika o vrijednostima života i roditeljskoj suradnji s Bogom stvoriteljem, odlazak mladih i visoka prosječna dob stanovnika kao razlog neplodnosti, porast broja osoba koje se ravnaju po načelu – Ubi bene, ibi patria, te ponekad ostavljaju siguran posao i odlaze u potrazi za još boljim materijalnim uvjetima", smatra Tomo Vukšić.

Po posljednjim procjenama crkvenih izvora broj katolika godišnje opada za oko 14.000, a u periodu od petnaest godina, od 2003. do 2017. manji je za 88.687, odnosno oko devetnaest posto. U tom općem gubitku vlastiti negativni priraštaj sudjeluje s 21.049, što znači da se iz BiH u tom periodu iselilo 67.638 katolika.

U traženju mogućeg rješenja ovog složenog problema katolika i Hrvata u BiH, mons. Vukšić, kaže da se treba voditi računa o mnogo elemenata, a prije svega stavljanje snažnog naglaska na brigu za one koji su ovdje, zaustavljanje njihova iseljavanja i podizanje nataliteta.

Statističar i demograf Hasan Zolić za portal Klix.ba kaže kako su uzorci smanjenja broja Hrvata i Katolika u BiH brojni, kako ekonomski, politički, tako i neki drugi.

"Hrvatski živalj ima dosta staru strukturu, oni imaju najstariju strukturu u Bosni i Hercegovini, što znači da imaju i najveću stopu mortaliteta. Poslije Drugog svjetskog rata brojni su otišli jer se nisu slagali s tadašnjim režimom, kasnije je to bilo uzrokovano i ekonomskim razlozima, što se ono kaže išli su "trbuhom za kruhom". Samo se tada odlazilo pojedinačno, a sada idu cijele obitelji, tako su i posljednice posljednjih migracija mnogo teže", kazao je Zolić.

"Odlasci Hrvata su najviše izraženi u Livanjskom kraju i Srednjoj Bosni, a nešto manje u Hercegovini. Mjesta ostaju pusta, smanjuje se reproduktivni ciklus, a porazni su i brojevi djece koja se upisuju u škole. Postavlja se pitanje dokle će sve ovo ići, te tko će ovu zemlju kasnije graditi. Ovakvim trendovima izgubit će se značajno radna snaga, a veliko je pitanja tko će kasnije stvarati sredstva za mirovine, zdravstveno, proračune…", zaključio je Zolić.

HMS

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca