Siječanj 27, 2021

Završeni projekti iz 2017. u Mostaru, Stocu, Posušju...

Vlada Federacije BiH na nedavno održanoj sjednici usvojila je odluku o prijenosu okončanih projekata tijekom 2018. godine na provoditelje iz programa investiranja sredstava naplaćenih izdvajanjem GSM licencije za Federaciju BiH, piše Večernji list BiH. Radi se o nizu projekata koji su bili od velike važnosti za lokalne zajednice, a koji su konačno završeni tijekom prošle godine.

Tako je, primjerice, u Mostaru kroz ovaj projekt rekonstruirana Ulica kralja Tvrtka od Rondoa do Ulice kralja Domagoja, a vrijednost radova bila je 250.000 maraka.

Provoditelj je bio Grad Mostar. Završen je i projekt sanacije i rekonstrukcija prometnica u Livnu, ukupne vrijednosti od 150.000 maraka. Za isti projekt u Čitluku osigurano je 200.000 maraka, Busovači 100.000 maraka, Orašju 100.000 maraka, Fojnici 98.604 marke, Posušju 101.192 marke, Žepču 100.000 maraka i općini Stolac 99.984 marke.

U dokumentima, koje je usvojila Vlada Federacije BiH, ne navodi se koje su točno prometnice sanirane iz ovih sredstava. - Navedeni provoditelji okončanih projekata obavljaju sve aktivnosti preuzimanja okončanih projekata s pravom uknjižbe istih u svoju knjigovodstvenu evidenciju te će pristupiti daljnjem upravljanju i održavanju navedenih projekata. Preostala neutrošena sredstva od navedenih okončanih projekata u iznosu od 8403,89 maraka iz programa kapitalnog transfera utvrđenog izmjenom proračuna za 2017. godinu preusmjeravaju se za bankarske troškove i troškove monitoringa izvedenih radova - navodi se u dokumentima koje je nedavno usvojila Vlada FBiH.

Treba napomenuti kako ovi projekti još nisu završeni u nekim općinama kao što je Tuzla ili Lukavac, pa se s razlogom postavlja pitanje kako je moguće da projekti još nisu provedeni iako se radi o sredstvima iz 2017. godine. I to je jedan od pokazatelja kako funkcioniraju lokalne vlasti u nekim sredinama i kako su potrebne godine za projekte koji su trebali biti realizirani još prije godinu dana. S druge strane, iz Federacije su poručili kako ovi projekti pokazuju da se više razine vlasti ipak brinu o lokalnim zajednicama te su najavili kako će se slične aktivnosti nastaviti i ove godine.

Dodali su kako sve razine vlasti trebaju ulagati zajedničke napore kako bi stanovnici ove zemlje u konačnici imali bolje uvjete za svakodnevni život te kako bi se standard društva u kojem žive podigao na jednu veću razinu.

Večernji list BiH

U FBiH u posljednjem tromjesečju 2018. rasla prodaja i cijene stanova

Broj prodanih novih stanova u Federaciji BiH u četvrtom tromjesečju 2018. u odnosu na prosječan broj prodatih novih stanova u 2017. veći je za 38,6 posto, a u odnosu na četvrto tromjesečje 2017. veći je za 26,9 posto.

Po podacima Federalnog zavoda za statistiku, korisna površina prodanih novih stanova u četvrtom tromjesečju 2018. u odnosu na prosječnu korisnu površinu u 2017. veća je za 7,5 posto.

U odnosu na četvrto tromjesečje 2017. veća je za 10,9 posto.

Prosječna cijena prodanih novih stanova u četvrtom tromjesečju 2018. u odnosu na prosječnu cijenu prodanih novih stanova u 2017. veća za 0,9 posto, a u odnosu na četvrto tromjesečje 2017. veća je za 0,6 posto.

Izvor: Fena

Poslodavci: Dnevnica 80 KM, a radnika nema

Bosna i Hercegovina ima stotine tisuća nezaposlenih, ali i problem s nedostatkom radne snage. Unatoč tome, radnika za rad na poljoprivrednim gospodarstvima gotovo je nemoguće naći. Zbog masovnog odlaska radnika svih profila s ovih prostora, poslodavci su dospjeli u poziciju da im je trenutačno uvjerljivo najveći problem osigurati potrebnu radnu snagu, piše Večernji list BiH. Odlasci bh. radnika u inozemstvo kako za stalno tako i za rad na sezonskim poslovima doveli su do toga da je poslodavcima postalo skoro nemoguće naći kvalificiranu radnu snagu.

Sezonski rad

I dok službeni podaci govore da u BiH nedostaje građevinskih radnika, vozača, radnika u tekstilnoj industriji, ugostiteljstvu..., BiH je u deficitu i s kvalificiranim radnicima u voćarstvu. Naime, početkom proljetne rezidbe u voćnjacima pojavio se problem nedostatka radnika i na ovim poslovima, pa voćari rješenje traže u sezonskim radnicima iz inozemstva. U potkozarskim voćnjacima ovih dana najčešće se čuje zvuk voćarskih škara. Voćnjaci čekaju da budu orezani, točnije šest milijuna stabala čeka svoj red kako bi im iskusni rezači skinuli zimsko ruho. Ni dobre dnevnice nisu jamstvo da će biti dovoljno ruku za rezidbu, pa se voćari snalaze. Često moraju pozivati ljude iz Srbije. “Imaju kod nas osigurano spavanje, hranu i imaju dobru dnevnicu od 40 eura. Mislim da je to malo prejaka dnevnica s obzirom na to da se nalazimo u teškoj situaciji i jako lošoj prodaji”, kazao je za ATV Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruge voćara. Radiša Stefanović, iz okoline Kruševca u Srbiji, došao je orezivati voćke u potkozarske voćnjake. Kaže da mu se isplati. Dobra je dnevnica. ”Uglavnom je oko 40 eura, 30, 40, 35... Mi u ovom vremenu nemamo posla kod kuće, kod nas se još ne radi ništa i onda se isplati da ne bismo besposličarili”, kazao je Radiša Stefanović. Voćar Nikola Vukota iz Gradiške za ATV je kazao da je prilično teško naći ljude koji bi na dnevnicu pomogli u voćnjacima, a voće je posađeno na oko sedam hektara i treba ga orezati. “Cijena rada varira, od struke - koliko je stručan rezač tolika mu je i cijena rada”, kazao je Vukota. Posljednjih godina kako dolazi vrijeme za određene sezonske poslove tako na površinu izlaze problemi s pronalaskom odgovarajućeg profila radnika.

Razni poslovi

Nisu u pitanju samo voćnjaci, rezidba i berba, radnika nema ni za poljoprivredne radove, ali ni onih koji bi radili u stočarstvu. Posao pastira obično nije sezonski i traje 365 dana u godini. Ipak, onih koji bi to radili jako je malo. Međutim, zainteresiranih za ovakve poslove nema. Naime, neki od oglasa aktualni su mjesecima pa se da zaključiti kako se na njih nitko ne javlja. Prisjetimo se, prošle godine tražili su se pastiri diljem BiH od Mostara, Nevesinja, Tomislavgrada, ali nitko se nije javljao na te poslove. Pastirima su se nudile i plaće od 500 do 1000 KM te smještaj i hrana. Nudio se pastirima i odmor u trajanju od nekoliko mjeseci na planinskim proplancima, a sve samo da bi se pronašao netko tko će brinuti za stado. Zanimljivo da ljudi iz Hrvatske, iz Like pastire traže baš u BiH. Poslodavac iz Like preko oglasa traži par koji će voditi brigu o kozama, musti ih te obrađivati mlijeko i prehranjivati stoku. Nudi plaću za jednu osobu od 1320 KM, zdravstveno i mirovinsko osiguranje te boravišnu i radnu dozvolu. Osim iz Hrvatske, u BiH radnike za rad na farmama traže i Nijemci i Slovenci, naravno, za dvostruko veću plaću. Ne nude Nijemci samo posao pastirima, svake godine potražnja je za sezonskim poslovima u poljoprivredi i voćarstvu. Jagodičari i malinari prošlog ljeta nudili su satnicu od 8,84 eura, koji uključuju hranu i smještaj, a sve kako bi osigurali radnike za berbu.

Jak vjetar nanio veliku štetu na objektima, elektro mreži i cestama

Jak olujni vjetar koji je tijekom subote puhao brzinom između 80 i 100 kilometara na sat, a na mahove i jače, nanio je veliku materijalnu štetu na gospodarskim i privatnim objektima te elektro mreži i na putnim komunikacijama u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ), piše Večernji list BiH.

Posljedice nevremena vidljive su u svim dijelovima Grada Mostara, te općina Čapljine, Stoca, Čitluka, Neuma i Ravnog.

Olujni vjetar lomio je i rušio stabla koje su blokirale na više mjesta prometnice, a čupao je i lomio fasade sa zgrada,nosio krovove s privatnih i gospodarskih  objekata, prevrtao šlepere, rušio elelktrične stubove  pri čemu su pojedini dijelovi grada i spomenutih općina u više navrata ostajali bez napajanja  električnom energijom, priopćeno je u nedjelju ujutro iz Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a

U Gradu Mostaru više od 15 osoba zatražilo je liječničku pomoć. Nekoliko ih je zadržano na daljnjem liječenju, uglavnom od ozljeda nastalih kao posljedica padova i udaraca predmetima koji su nošeni vjetrom.

U općini Čapljina, tijekom noći i u jutarnjim satima olujni vjetar  pričinio je veću materijalnu štetu na stambenim i gospodarskim objektima, poljoprivrednim imanjima, elektro mreži i na putnim komunikacijama.

Zabilježeno je također dosta polomljenih stabala, oštećenih vozila te oštećenih nadgrobnih spomenika.

Na području općine Čitluk i Stoca zabilježena su oštećenja na krovovima stambenih objekata, a uglavnom se radilo o polomljenim crijepovima koji su padali okolo pričinivši štetu na vozilima koja su bila parkirana u blizini. U Stocu je povremeno nestajalo i električne energije.

U općini Neumu zbog jakih udara vjetra na području općine bilo je porušenih stabala i drugih predmeta. Nema ozlijeđenih, a evidentirano  je nekoliko manjih kvarova na naponskoj mreži.

Na području općine Ravno prijavljeno je nekoliko oštećenih i polomljenih crijepova na krovovima stambenih objekata i nekoliko porušenih stabala.

Jak vjetar prouzrokovao je i širenje požara u Mostaru, Čapljini i Konjicu, gdje je uglavnom gorjelo raslinje i otpad.

U općini Čapljina požar je u subotu ujutro izbio između tvornice keksa Lasta i Željezničke pruge, te kod benzinske pumpe „Rebac“ u Trebižatu gdje je gorjela borova šuma. Vatrogasci su oba uspjeli sanirati.

Mostarski vatrogasci su također tijekom subote imali desetke intervencija, a radilo se uglavnom o uklanjanju stabala s prometnica i reklamnih panoa.

U mostarskom  naselju Rodoč bili su ispomoć na uklanjanju krova koji je pao s tamošnje škole, kao i krova koji je pao s Narodnog pozorišta Mostar.

Također izišli su u pomoć vozaču prevrnutog šlepera na Avijatičarskom mostu.

Čapljinski vatrogasci također su izišli na više intervencija, a uglavnom se radilo o uklanjanju stabala s ceste i dvorišta obiteljskih kuća.

Ostala bez roditelja, imala 13 operacija i brine se o tri brata

Danijela Maganić djevojka je rođena 1997. godine u Livnu. Ima tri mlađa brata o kojima vodi brigu. U samo dva mjeseca njih četvero ostalo je bez oba roditelja. Danijela je, uz sav taj teret života, nedavno imala čak 13. operaciju nogu... Potresnu priču o toj djevojci, koja će tek u studenome napuniti 22 godine, donio je Glasmedia.info.

Život ih ne štedi

Mama im je preminula u kolovozu prošle godine od sepse i to, nažalost, kako za Glasmedia.info kaže Danijela, pogreškom liječnika. Dobila je upalu mokraćnog mjehura, nije liječena na primjeren način, nastupila je sepsa... Danijelina mama umrla je potkraj kolovoza 2018. godine. Šok, tuga, nevjerica... Jednostavno, ne može se prihvatiti da u današnje vrijeme, kada je medicina toliko napredovala, netko u 45. godini može umrijeti od “obične” upale mokraćnog mjehura. Kada su se u obitelji Maganić ipak malo naviknuli da majke i supruge više nema, Danijela i trojica braće nastavljaju živjeti s ocem. Ipak, život ih ni tada nije poštedio. Nepuna dva mjeseca nakon smrti majke, umire im i otac. Danijela je za Glasmedia.info povjerila kako je otac preminuo od tuge. Nije se mogao pomiriti s činjenicom da majke više nema. Opet nova tuga, novi šok... Sve ispočetka. Danijela i njezina braća ostali su sami za samo dva mjeseca. Cijela skrb o braći i domu pala je na Danijelina leđa. Nitko je nije pitao može li podnijeti taj teret, želi li ga nositi... Jednostavno, dobila je to breme i morala ga prihvatiti. Danijela je još kao dijete imala težak pad i slomila je obje noge. Od tada su njezin drugi dom bolnice, operacijske dvorane i liječnici. I tako u nepune 22 godine 13 puta. Život nas ne pita želimo li to ili ne, jednostavno nam dodijeli ulogu. Možda smatramo kako je nepravedno, ali, tko zna, jednog dana ćemo vjerojatno dobiti odgovore na sva pitanja. Novinarka Glasmedia.info koja je slušala ispovijest te hrabre djevojke iz Livna nije mogla vjerovati kako se takve stvari događaju. Svi mi živimo i svjesni smo da u svijetu postoje različite teške životne situacije, no nekako uvijek mislimo da se to događa “tamo nekome”. Kad ispred vas stoji mlada žena koja čeka 13. operaciju, bez roditelja, potpuno sama u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru, zaista se zamislite nad vlastitim životom. Kako, pak, piše Avaz, nakon gotovo nevjerojatne tragedije koja je pogodila obitelj Maganić, djelatnici Doma zdravlja Livno, gdje je radio pokojni Ivica, organizirali su se kako bi barem malo olakšali život Danijeli i njezinoj braći nakon smrti mame Svjetlane i oca Ivice.

Potrebna pomoć

No, s obzirom na činjenicu kako se Danijela i dalje treba liječiti, a svih četvero i školovati, nužna je daljnja pomoć svih koji mogu i žele pomoći. Svi koji žele pomoći Danijeli i njezinoj braći kako bi imali barem malo lakši život, to mogu učiniti i uplatama novčanih sredstava na transakcijski račun broj: 1613000076237690 otvoren kod Raiffeisen banke na ime Danijela Maganić (JMBG: 1811997145005).

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca