Stigle prve mandarine – cijena 1,8 do 2 KM

Na Veletržnicu u Tasovčiće kod Čapljine stigle su prve ovogodišnje mandarine. Prodavači ih cijene od 1,8 do 2 KM za kilogram.

Proteklog vikenda zatekli smo dosta prodavača voća, pa smo, u razgovoru s njima, doznali i cijene.

Cijena smokve je porasla – svježe su od 2 do 3 KM, a sušene od 5 do 7 KM.

Jabuka – 0,80 do 1,20 KM

Kruška – 0,80 do 1,60 KM

Bostan – 0,50 do 1 KM

Kupine – 5 KM

Grožđe – 1 do 1,50 KM

Lubenica – 0,30 do 0,50 KM

Nektarine – 0,80 do 1,50 KM

Aronija – 6 do 8 KM

Maline – 6 KM

Borovnice – 8 do 10 KM

Drenjine – 1,50 do 2 KM

Šljiva – 1 do 1,20 KM

Breskve – 0,80 do 1,50 KM.

Cijene nafte porasle četvrti tjedan zaredom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte porasle i prošlog tjedna, četvrtog zaredom, jer se ulagači nadaju popuštanju trgovinskih napetosti između SAD-a i Kine i novim poticajnim gospodarskim mjerama, što bi trebalo ojačati potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,8 posto, na 61,54 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 2,6 posto, na 56,52 dolara.

Rast cijena zahvaljuje se dogovoru između Pekinga i Washingtona da će početkom listopada nastaviti pregovore na visokoj razini kako bi riješili trgovinske razmirice.

Više od godinu dana trgovinskog rata između SAD-a i Kine

Ta je vijest potaknula nadu ulagača u skori završetak trgovinskog rata i ukidanje recipročnih carina između dvaju vodećih svjetskih gospodarstava.

Trgovinski rat između SAD-a i Kine traje već više od godinu dana, što je poremetilo trgovinske tokove i naštetilo rastu cjelokupnog svjetskog gospodarstva.

Podršku cijenama nafte pružili su i solidni pokazatelji iz kineskog i američkog gospodarstva, najvećih svjetskih potrošača sirovina, što je ublažilo strahovanja od slabljenja potražnje.

"Još se ne možemo otresti zabrinutosti za potražnju", kaže Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.

"U slučaju daljnje eskalacije trgovinskih tenzija, rast potražnje za naftom mogao bi još više oslabiti, što bi zahtijevalo znatno niže cijene nafte", dodaje Giovanni Staunovo, analitičar iz UBS banke.

Mnogi analitičari smanjili su posljednjih mjeseci procjene rasta potražnje za naftom u ovoj i idućoj godini, no ulagači se nadaju da će nove poticajne mjere američkog Feda, Europske središnje banke (ECB), kao i kineskih vlasti, podržati rast najvećih svjetskih gospodarstava, a time i potražnju za "crnim zlatom".

I Amerikanci smanjuju proizvodnju

Cijene nafte podržava i Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC), koja u suradnji sa skupinom nezavisnih proizvođača, uključujući Rusiju, ograničava proizvodnju za 1,2 milijuna barela dnevno.

Sredinom godine ta je organizacija produljila sporazum o smanjenju proizvodnje do kraja ožujka iduće godine, a analitičari smatraju da će uskoro morati učiniti i više.

No, dok OPEC smanjuje proizvodnju, u SAD-u se već neko vrijeme proizvodnja kreće na rekordno visokim razinama, što potkopava nastojanja OPEC-a.

Ipak, u posljednje vrijeme i američki proizvođači smanjuju proizvodnju.

Tvrtka Baker Hughes objavila je u petak da je prošlog tjedna broj aktivnih postrojenja u SAD-u smanjen za njih četiri, na ukupno 738, što je njihova najniža razina u gotovo dvije godine.

To pokazuje da neki proizvođači od početka ove godine smanjuju troškove jer se više usmjeruju na povećanje zarade na temelju viših cijena nafte nego na povećanje proizvodnje.

Izvor: Hina

Primanja na Balkanu: Kolike su plaće u zemljama regije, a kolike u BiH

Prema posljednjim službenim statističkim podacima, najviše prosječne plaće u regiji su u Sloveniji i Hrvatskoj, a najniže u Makedoniji, Albaniji i Srbiji.

Prema posljednjim dostupnim podacima slovenskog Statističkog zavoda, prosječna mjesečna neto plaća u toj zemlji iznosi 1.108 eura. Istovremeno, to je jedina plaća u zemljama u regiji koja premašuje “magični iznos” od 1.000 eura.

Prosječna plaća u Sloveniji je dvostruko veća od prosječnih zarada u skoro svim zemljama regije, isključujući Hrvatsku.

Poslije Slovenije slijedi upravo Hrvatska, još jedna članica Europske unije iz regije, u kojoj, kako pokazuju službeni podaci Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća iznosi 6.470 kuna, odnosno 873,9 eura.

Potom slijedi Crna Gora u kojoj je, prema službenim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore – Monstata, prosječna zarada bez poreza i doprinosa u srpnju 2019. godine iznosila 511 eura.

Najniže prosječne plaće u regiji su zabilježene u Makedoniji i Albaniji, dok su Srbija i Bosna i Hercegovina malo iznad njih po pitanju novčanih primanja građana.

Naime, prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH za drugi kvartal 2019. godine iznosila je 918 KM, ili 469,3 eura.

Prema tome, prosječna plata u BiH je trenutno za oko 638 eura manja nego u Sloveniji, zemlji u kojoj radnici primaju najvišu prosječnu plaću na Balkanu.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto plaća u Srbiji u lipnju ove godine iznosila je 53.633 dinara, ili 454,7 eura.

Posljednji dostupni podaci Instituta za statistiku Albanije pokazuju da prosječna neto plaća u toj zemlji iznosi 51.531 albanski lek, odnosno 423,1 eura, prenosi Radiosarajevo.ba.

I na samom kraju, najnoviji statistički podaci Zavoda za statistiku Makedonije su pokazali da je prosječna plaća u toj zemlji u lipnju ove godine iznosila 25.205 denara ili 409,8 eura.

Prva povorka ponosa u BiH: Ovo je borba za prava svih građana i građanki

Bez ijednog incidenta i uz snažno policijsko osiguranje u Sarajevu je u nedjelju održana prva Parada ponosa u Bosni i Hercegovini na kojoj su aktivisti pozvali na zaštitu prava i zaustavljanje diskriminacije LGBTIQ osoba u društvu. 

Više od 1500 osoba okupilo se u središtu Sarajeva i u povorci prošlo središtem grada noseći zastave u duginim bojama i natpise "Više volim nego što se bojim", "Žena, lezbijka, kraljica", "Solidarnost". U koloni su bili američki i britanski veleposlanik u BiH Eric Gordon Neslon i Matthew Fileld, kao i nekoliko domaćih političara, uglavnom oporbenih i manjih stranaka.  Sudionici su prošetali od Vječne vatre središnjom ulicom u Sarajevu do parlamenta gdje su se okupljenima obratili organizatori. Jedan od njih, Branko Ćulibrk rekao je kako je povorka poruka za vlasti u BiH. "Ova povorka treba služiti kao primjer zaštite LGBTIQ osoba. Pravo na slobodu izražavanja je jedno od osnovnih ljudskih prava koje je LGBTIQ osobama uskraćeno", rekao je Ćulibrk.

Dodao je kako se u BiH mora zaustavitiu homofobija, isključivanje LGBTIQ osoba iz društva, promjeniti zakon o istospolnim zajednicama, omogućiti zdravstveno osiguranje te ukinuti diskriminacija. Članica Organizacijskog odbora Lejla Huremović rekla je kako je ovaj događaj rezultat potrebe da se odupre diskriminaciji i pritiscima.  "Nad nama se vrši nasilje, tjera nas se da šutimo. Zaključavaju nas u kuće. U školama ili fakultetima ne možemo reći koga volimo. Na poslu nas prisiljavaju da šutimo", istaknula je. Po njezinim riječima, povorka služi tome da se u društvu potaknu promjene. "Svjesni smo da povorka neće promijeniti svijet i da postoji puno LGBTIQ osoba neće moći reći tko su. Ali vrijeme je da se počnu razbijati predrasude. Postojimo i nikoga ne  ugrožavamo. Imamo prava biti ravnopravni građani i građanke", rekla je Huremović. 

Više od tisuću policajaca bilo je raspoređeno po ruti kretanja kolone i nitko joj se nije mogao približiti. Na više mjesta na krovovima zgrada bili su snajperisti, a na sporednim prometnicama bile postavljeni betonske zapreke.  Neposredno prije održavanja ove povorke održan je protuskup u organizaciji Inicijative Iskorak koja za sebe tvrdi da baštini tradicionalne muslimanske vrijednosti.  Muhamed Kabahija iz ove inicijative rekao je kako LGBTIQ skup predstavlja nasilje manjine nad većinom.   "Radi se o velikom grijehu koji se čini u našem gradu, radi se o teroru manjine nad većinom. Jutros kad sam dolazio ovamo pola grada je blokirano. Zbog čega? Zašto ovi građani da to trpe? Kao da dolaze Trump i Putin skupa. To je sramota", kazao je Kabahija. 

Bogataši se spremaju za skori dolazak 'crnih dana': Zlato i 'švicarci' kupuju se na veliko

Posljednjih mjeseci ubrzala se pomama za zlatom i ostalim valutama poput švicarskog franka koje su u nesigurnim vremenima najstabilnije za očuvanje imovine. Potražnja za zlatom u svijetu dosegnula je ove godine najvišu razinu u posljednjih pola stoljeća, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato iz Londona.

Naime, dolazak recesije već se najavljuje u konekstu trgovinskih ratova i neizvjesnih političkih događaja poput Brexita koji bi mogli poremetiti malaksalo svjetsko gospodarstvo te gurnuti ga u krizu. Ekonomije Njemačke i Italije došle su na rub recesije, a znatno usporavanje gospodarstva dogodilo se u Kini i SAD-u. Aktivnost američke industrije u kolovozu oslabila je na najnižu razinu od 2009. godine.

Cijena zlata na svjetskim burzama početkom rujna dosegnula oko 1550 dolara za uncu, najviše u prošlih šest godina. Za usporedbu, u svibnju se dragocjeni metal prodavao po cijeni od 1300 dolara. Gotovo svi analitičari očekuju da će njegova cijena do kraja godine nastaviti s rastom, piše Novi list.

Švicarski franak također jača i sve se više približava euru. U travnju prošle godine euro je vrijedio 1,2 franka, a početkom ovoga rujna samo 1,08 franaka, što je najmanja razlika između tih valuta u posljednje dvije godine.

Najveće rezerve zlata u svijetu ima SAD, ukupno 8134 tone. Iza njega je Njemačka s 3370 tona. Slijede ih Italija s 2452 tone, Francuska s 2436 i Rusija sa 2150 tona zlata. Kina je nagomilala 1885 tona i brzo povećava rezerve, što joj nije teško, jer je postala najveći proizvođač zlata u svijetu. Dok se nastoje riješiti dionica poduzeća, koje u krizi najčešće gube na vrijednosti, mnogi investitori već sada preusmjeravaju novac u državne obveznice. Osobito su tražene njemačke, švicarske i američke državne obveznice, koje navodno pružaju najveću sigurnost, piše Novi list.

Posljednje objavljeno

Iz stoca