Početak veljače je termin kada bi institucije na nivou BiH mogle profunkcionirati. Tada bi se o vraćanju srpskih predstavnika u institucije trebalo raspravljati u Narodnoj skupštini RS. Prvi test trebala bi biti sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH koja bi, kako BHRT saznaje, trebala biti održana upravo početkom veljače. Slijedi li ublažavanje kategoričnih stavova?

Čvrsto NE povratku u državne institucije dok se ne povuku nametnute izmjene kaznenog zakona moglo bi popustiti i bez ispunjenja uvjeta koji je jedan od razloga blokade državnih institucija prethodnih mjeseci. I to nakon molbe predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koju je na sastanku s Miloradom Dodikom uputio političkim predstavnicima u Republici Srpskoj da stol gdje trebaju sjesti u Sarajevu ne ostavljaju praznim.

"Naprosto ne traži da mi ništa ne odlučujemo što ne mislimo da bi trebalo, ali svakako da budemo unutra što je jedan racionalan zahtjev i na kraju krajeva mi smo unutra u razgovorima bili i do sada", kaže Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Najavio je razgovore s partnerima iz vlasti i opozicijom. No, prije eventualnog povratka u institucije predsjednik SNSD-a će morati objasniti šta se promijenilo? Da li je povučen Inckov zakon o zabrani negiranja genocida ili su poljoprivredno zemljište i šume vraćeni Republici Srpskoj, a strani suci ispraćeni iz BiH, ironično pitaju iz opozicije. Još jednom se, poručio je predsjednik SDS-a, Dodikova politika pokazala opasnom i bez jasnog cilja.

"O eventualnom povratku u zajedničke institucije odluku treba donijeti Narodna skupština RS. Kestenje iz vatre mi nećemo vaditi, jer ih nismo ni bacali", ističe Mirko Šarović, predsjednik SDS-a.

"Ono što je važnije jeste da mi zadržimo istu politiku. To da li ćemo mi biti u parlamentarnim klupama ili ćemo biti van klupa u Banjaluci u nekom drugom gradu, to je manje bitno. Najvažnije je da zadržimo kurs zaštite institucija RS, vraćanje nadležnosti koje su otete ili prenesene silom i pregovori sa partnerima iz Federacije o budućnosti BiH", navodi Nenad Stevandić, poslanik u PD PSBiH.

Dok se čeka odgovor na dogovor u Republici Srpskoj, novi pokušaj sazivanja sjednice državnog parlamenta je u utorak kada je zakazana sjednica Kolegijuma Predstavničkog doma. Sjednica bi, kako saznaje BHRT, mogla biti održana početkom veljače. Pojedini poslanici kažu da za sada nema pripremljenog materijala za sjednice. O sjednici Doma naroda bh. parlamenta ni riječi, kao ni o zahtjevu delegata Zlatka Miletića za sazivanjem zajedničke sjednice oba doma na kojoj bi se raspravljalo o političkoj krizi. Koalicijski partneri na državnom niovu, kao i po običaju, za svoj nerad optužuju jedni druge.

"Tu su posebno problemi kadrova iz SNSD Nikola Špirić koji sjedi u Kolegiju doma naroda i Nebojša Radmanović koji sjedi u kolegiju Predstavničkog doma i tu je opstrukcija da se sazivaju sjednice oba doma. Vijeće ministara koje treba dostaviti materijale za sjednice ne radi u punom kapacitetu", kaže poslanik u PD PSBiH Adil Osmanović.

Prošle godine je održano svega 13 sjednica Predstavničkog i 9 sjednica Doma naroda. Dok je Savjet ministara uputio u parlamentarnu proceduru samo 8 nacrta i prijedloga Zakona. Iako je rad državnih institucija posljednjih nekoliko godina ispod prosjeka, benefita za nerad ne manjka. Imaju redovno vrlo visoke plaće i dalje najveće u regiji. Jedan parlamentarac dobije, u prosjeku za mjesec dana, u ovom slučaju nerada, 15 minimalnih mirovina.

Godišnje se na financiranje glomaznog javnog sektora izdvaja gotovo 15 milijardi maraka. A prosječan stanovnik Bosne i Hercegovine, koji i financira javni sektor, godišnje zaradi nešto manje od 12 tisuća maraka. / BHRT