Kurikularna reforma nastavnih planova i programa za hrvatski jezik pokrenuta je u ožujku 2021. godine i do sada je veliki dio posla obavljen.

Kako je u razgovoru za Fenu kazala Jadranka Bošnjak, ravnateljica Zavoda za školstvo, koja je zadužena za taj proces, završeni su nacrti predmetnih kurikuluma, a sada je u tijeku lektura napisanog, a zatim stručna lektura. rasprava i kolegijalna procjena.

U reformu su bile uključene bh. županije koje izvode nastavu po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku (Posavska, Hercegbosanska, Hercegbosanska, Hercegovačko-neretvanska i Zapadnohercegovačka županija te Srednjobosanska županija), a reformom je obuhvaćen cjelokupni sustav osnovnog školstva, odnosno razredna i predmetna nastava, te opć. gimnazije.

Obuhvaćeni su svi predmeti zastupljeni u navedenim razinama obrazovanja, uvedene su četiri nove međupredmetne teme i novi predmet „Kultura življenja“. Također, u planu je izrada novih nastavnih planova i programa za strukovno obrazovanje.

Reforma podrazumijeva izradu novih nastavnih planova i programa s pomakom prema ishodima učenja, kao i potrebu usvajanja novih pristupa nastavi i vrednovanju.

- U godinu i dva mjeseca otkako se pristupilo izradi samih predmetnih kurikuluma, predmetne radne skupine radile su predano i iscrpno. Najviše truda uloženo je u definiranje ciljeva obrazovanja i ishoda učenja, odnosno što učenici trebaju znati i moći, što je od početka bio najveći izazov. Moramo naglasiti da je vrlo zahtjevno organizirati rad i suradnju s obzirom na to da članovi radnih skupina dolaze iz pet županija – rekla je Bošnjak.

Prema njezinim riječima, cilj reforme je uspostavljanje učinkovitijeg i usklađenijeg odgojno-obrazovnog sustava kroz strukturalne i sadržajne promjene koje će podrazumijevati manje učenja činjenica napamet, a više razvoja kritičkog i logičkog razmišljanja, kreativnosti i vještina potrebnih za cjeloživotno obrazovanje i tržište rada.

- Pandemija i prelazak na nove oblike izvođenja nastave stavile su na ispit ne samo metode podučavanja i tehnološke pretpostavke, nego i posjedovanje ključnih kompetencija i funkcionalnih znanja kod učitelja, nastavnika i učenika. Iz toga je jasno kako je krajnji trenutak za poduzimanje nužnih mjera koje će obrazovanje učiniti kvalitetnijim i svrsishodnijim – ocijenila je ravnateljica Zavoda.

U skladu s tim, učit će se više informatike, a korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije će kao međupredmetna tema biti provučeno kroz sve predmete. Također, bit će više međupredmetnih tema i interakcije u učenju.

- U prijedlogu kurikula za opće gimnazije ponudit ćemo i modul čija je ideja da gimnazijalci malo više uče one predmete koji će im biti važni za nastavak obrazovanja u visokoškolskom sustavu koji su odabrali, a malo manje ostale. Razlike neće biti toliko velike, tako da nikome neće nedostajati općeg obrazovanja – kazala je Bošnjak.