Travanj 16, 2024

Tri općine u Hercegovini odumiru, većina 25 godina nije imala pozitivan priraštaj

Na pragu nestajanja je čak trećina lokalnih zajednica u Srpskoj zbog veoma loše demografske slike, upozorili su revizori u najnovijem izvještaju u kojem su analizirali pronatalitetne mjere općina i gradova tijekom proteklih pet godina.

U Srpskoj postoje 64 lokalne zajednice, a revizori u republičkoj Glavnoj službi za reviziju naglašavaju da je u 23 pretežno rubne i teritorijalno naslonjene općine uz entitetsku liniju, koje su mahom nastale dijeljenjem prijeratnih općina upitan demografski oporavak, piše "Glas Srpske".

- Njihov demografski kapacitet veoma je skroman zbog malog broja stanovnika i živorođene djece godišnje, starosti stanovništva, posebno ženskog dijela, te prisutnih migracija - navode revizori.

Kada je riječ o pronatalitetnim mjerama koje su sprovođene, revizori navode da one nisu uspjele značajnije da potaknu rađanje koje bi
doprinijelo lokalnom, a posljedično i prostom obnavljanju stanovništva na nivou Srpske.

- Od 2016. do kraja 2021. godine izdvojeno je 190,3 milijuna KM od strane svih općina i gradova za pronatalitetne mjere. Više od 80 posto toga iznosa otišlo je na subvencije i sufinanciranje vrtića. Ta mjera uvedena je 80-tih godina u “bivšoj državi”, pa možemo zaključiti da općine i gradovi u prethodnih pet godina nisu izdvojili značajan iznos novca na uvođenje novih pronatalitetnih mjera - navedeno je u izvještaju.

Revizori navode da su mjere pronatalitetnog karaktera na lokalnom nivou uglavnom bile rezultat ad hoc pristupa bez adekvatnih analiza.

- Nisu jasno definirani ciljevi koje žele postići. Pored toga komunikacija unutar i između jedinica lokalne samouprave, kao i između republičkih institucija nadležnih za demografska pitanja nije bila na zadovoljavajućem nivou - navedeno je u izvještaju.

Općine u kojima je upitan demografski oporavak

Šekovići, Petrovo, Kostajnica, Osmaci, Ribnik, Čajniče, Vukosavlje, Pelagićevo, Donji Žabar, Han Pijesak, Ljubinje, Novo Goražde, Oštra Luka, Trnovo, Berkovići, Kalinovik, Krupa na Uni, Istočni Stari Grad, Jezero, Petrovac, Istočni Mostar, Kupres, Istočni Drvar

Revizori su se osvrnuli i na demografsku statistiku Srpske iz ranijeg perioda, a u izvještaju je navedeno da nijedna lokalna zajednica od 1996. godine nije imala u kontinuitetu pozitivan prirodan priraštaj niti stopu ukupnog fertiliteta od 2,1 djeteta po ženi koja osigurava prosto obnavljanje stanovništva.

- Negativan prirodni priraštaj u 1996. godini imala je 31 lokalna zajednica, odnosno skoro polovina. Od te godine, nijedna lokalna zajednica nije u kontinuitetu imala pozitivan prirodni priraštaj, a skoro četvrtina je imala negativan prirodni priraštaj u proteklih 25 godina - navedeno je u izvještaju.

Podvlače i da je nizak nivo nataliteta u protekla dva desetljeća ostavio posljedice pa se postavlja pitanje tko će rađati djecu u RS u narednih 20 godina jer se učešće fertilnog kontingenta u ukupnom stanovništvu RS iz generacije u generaciju značajno smanjuje.

Demograf Stevo Pašalić podvlači da je još ranije upozoravao da novčane mjere neće doprinijeti poticanju rađanja.

- U svijetu je dokazano da su te mjere bez efekta. Novčana davanja ne rješavaju ova pitanja, iako dobro dođu. Nikoga 500 maraka za novorođeno dijete neće stimulirati da ponovo rađa. Pored toga, nemamo sustave uređene i koordinirane mjere - rekao je “Glasu” Pašalić.

Naglasio je da je stanje loše, ali da je korjenitim promjenama u svim područjima moguće potaći rađanje u Srpskoj i samim tim poboljšati njenu demografsku sliku.

Stolac.co - Video galerija