Travanj 14, 2024

Hercegovina koja polako nestaje: Duvari – suhozidi koji su omeđivali prostor

Narodna izreka “Dotjerali cara do duvara” mogla bi se parafrazirati u – dotjerali cara do Jasenice.

O naselju Jasenica, kojih sedam, osam kilometara zapadno od Čapljine, kao posljednjem odsjaju tradicionalne Hercegovine, Večernjak je već pisao. Riječ je o izrazito stočarskom području koje dijele Čapljina (približno dvije trećine) i Ljubuški (jedna trećina), s brdima visokim gotovo 500 metara.

Brana stoci

Upravo ta disproporcija u nadmorskoj visini razlog je što Čapljinci i Ljubušaci slabo poznaju taj prostor, djeluje im kao nešto izdvojeno, posebno, nepoznato… Stočarstvo je, dakle, ne samo osnovno nego u ova vremena i jedino zanimanje žitelja istoimenog naselja. E, kad je tako, onda se u Jasenici mogu vidjeti odsjaji stočarskog tradicionalizma jugozapada Hercegovine. Zidovi, za koje se obično koristi turcizam “duvarovi”, s dračom kao brana stoci, letve na ulazu u ograde – ograđeni prostori za ispašu te plotovi. O plotovima ovoga puta nećemo, međutim, hoćemo o zidovima i “duvarovima”. Pod zidom se u leksikonu hercegovačkog jugozapada, kojem pripada i područje Jasenice, podrazumijevaju uspravni dijelovi kuća ili zgrada koji nose krovište, pregrađuju prostori, a mogu biti i jednostavne vanjske zidane ograde. Jasno, mogu biti od kamena, betona, cigle… Duvar je u leksikonu jugozapada Hercegovine nešto drugo, to je suhozid od grubog, dakle ne od klesanog kamena koji ograničava neko područje, ogradu, njivu i slične posjede. Ako se na njih stavlja drača, koja služi za odvraćanje stoke od pomisli da ih preskače, onda je to klasični duvar ili suhozid, koji može biti jednostruk (slaže se kamen na kamen, što traži vješte majstore) ili dvostruk, zidan s obiju strana.

Dobar domaćin

U Jasenici smo uočili i netom zidane “duvarove”, odnosno zidove, kao i ogradu s letvom. Kad se na ogradi, umjesto klasične drače, ili u novije vrijeme smreke, vidi i drvena letva, u pučkom poimanju to podrazumijeva dobrog domaćina. Nekada je duvar s dračom u jugozapadnoj Hercegovini bio sveprisutna slika, međutim, kako je nestajalo stoke, prestalo je ne samo građenje zidova s dračom nego i njihovo održavanje. Ako bi se kojim slučajem obrušili, ponovno ih se zidalo i slično. Uglavnom, klasični duvar – suhozid s dračom, i to svježom, i letvom registrirali smo u Jasenici. U kulturološkom smislu takav zid s odsjajem tradicionalizma smatra se materijalnom baštinom područja. Prema tome, zid na fotografiji, za razliku od svih onih lijepo zidanih ili recimo kovanih ograda, ima svoju tradicijsku kulturološku vrijednost, a ostalo je stvar modernizma.
Piše : Dušan Musa/ Večernji list

 

Stolac.co - Video galerija