Ožujak 03, 2024

BiH svjetski prvak u gubitku žitelja na godišnjoj razini

Odlazak stanovništva

Prema podacima Populacijskog fonda UN-a, BiH u proteklih 10 godina gubi 25 tisuća stanovnika godišnje koji idu živjeti i raditi u inozemstvo, a pesimističnije prognoze kažu da se broj penje i do 50 tisuća.

U negativnim statistikama BiH je redovito ili svjetski prvak ili pri vrhu, piše Večernji list BiH.

Po gubitku broja stanovnika godišnje uz bok smo Bugarskoj - kao zemlja koja ih gubi najviše. Prema podacima Populacijskog fonda UN-a, BiH u proteklih 10 godina gubi 25 tisuća stanovnika godišnje koji idu živjeti i raditi u inozemstvo, a pesimističnije prognoze kažu da se broj penje i do 50 tisuća. Do 2070. broj onih koji žive u ovoj zemlji s 3,47 milijuna, kolika je pretpostavka da ih je bilo 2020., past će na 1,56 milijuna. A "bijela kuga" nije svojstvena samo nama, kako bi se možda dalo zaključiti po prostoru koji takve teme dobivaju u našim medijima. Već se čini da je Europu pogodila prava demokalipsa. Tako, primjerice, Italija ima najveći pad broja stanovnika na Zapadu i to je toliki problem da se o njemu oglasio čak i Elon Musk.

Muskov aktivizam

Najprije je lani krajem svibnja tvitao da će Italija ostati bez stanovništva ako zadrži nizak natalitet koji ima, a koji je, dodajmo, jedno dijete po ženi. Tada je bio čak i ismijavan, iako nije učinio nešto previše kontroverzno, jednostavno je komentirao post jednog talijanskog stručnjaka za kibernetičku sigurnost Andree Stroppe koji je pak bio zabrinut izvještajem talijanskog državnog statističkog ureda koji je ukazivao na taj podatak. A Stroppa je onda iz dostupnih podataka izveo grafikon iz kojeg se jasno vidi da stanovništvo Italije pada od 60-ih godina prošlog stoljeća.

"Italija. Unatoč blagostanju i socijalnoj politici natalitet pada", napisao je Stroppa. Elon Musk nije zaboravio na talijanski problem pa je nedavno opet tvitao. "Talijansko ministarstvo zdravstva procjenjuje da je 14,1 milijun od ukupno 58 milijuna građana pogođeno kroničnim bolestima. S jednom od najstarijih populacija i najmanjim natalitetom, Italija je u riziku da joj najprije propadne zdravstveni sustav, a onda da i izumre", napisao je Stroppa, opet uz odgovarajući grafikon.

"Italija i mnogo drugih izumire", komentirao je Musk dodajući tužni emoji. Dakle, izgleda da sveprisutni tehnološki i svemirski mogul bolje razumije problem nataliteta od talijanskih političara. I ne samo njih. Naime, Italija je zemlja s najvećim padom stanovništva. Početkom 2022. tamo je živjelo manje od 59 milijuna ljudi s projekcijom, prema sadašnjim trendovima, da do 2070. godine neće imati više od 47,7 milijuna stanovnika. Te dugoročne procjene fleksibilne su pa taj demografski gubitak može biti ili 18 milijuna ili, u najboljem slučaju, samo 4,2 milijuna.

– Demografske projekcije naše zemlje karakterizira značajno produljenje životnog vijeka kao i jednako značajan pad nataliteta što rezultira populacijom koja stari znatno brže u odnosu na ostatak Europe – rekao je za Reuters Giancarlo Blangiardo, ravnatelj Istata, državnog statističkog ureda. Paralelno, Talijani sa 65 ili više godina činit će do 2050. godine 34,9 posto stanovništva, dok će se u istom periodu prosječni životni vijek povećati s 45,9 na 50,6 godina. Naravno, najviše brige izazvao je podatak o natalitetu i mortalitetu jer je 2021. rođeno 399.431 dijete u odnosu na 404.892 godinu ranije, a ta brojka iz 2021. najmanja je otkako je Italija ujedinjena 1861. godine.

Desničarska vlada Giorgie Meloni poduzela je neke mjere. Tako je predviđeno da se porez na proizvode za njegu djece smanji s 10 na pet posto. Jedan vladin program donesen još ranije tiče se područja na jugu, talijanske su vlasti onima koji odluče za zemlju u kojoj će trošiti svoju mirovinu odabrati Italiju, obećali porez od samo sedam posto. Iako se tu demografski dobiva malo do nimalo, činjenica je kako i u Italiji nedostaje novca, sve veći broj talijanskih umirovljenika kontinuirano opterećuje mirovinski sustav. Umirovljenici iz drugih zemalja donijeli bi svježi novac koji bi trošili ne tamo gdje su te mirovine zaradili nego u malim talijanskim južnim mjestima gdje bi u zamjenu, osim krajolika, dobili i jako mali porez. Italija, dakako, nije jedina. Od osam zemalja s više od deset milijuna stanovnika s demografskim problemom većina je na Starom kontinentu.

To su, osim Italije, Ukrajina, Portugal, Poljska, Rumunjska i Grčka. Spomenimo da su u grupi od deset zemalja EU koje gube najviše stanovništva još i Bugarska, Mađarska, Slovačka, Letonija, Slovenija i, dakako, mi, Hrvatska. Jasno je da je razlog pada broja stanovnika u Ukrajini rat. Svakako u ovoj grupi treba izdvojiti Poljsku i Mađarsku koje imaju stabilne ekonomije, ali i jake demografske mjere, no istodobno i negativne migrantske politike pa se u Mađarskoj, primjerice, bira "rađanje prije migranata". Ipak, velike subvencije za djecu ne daju rezultate. Krajem 2022. ta je zemlja imala 9,64 milijuna stanovnika što je bitno manje od 9,69 milijuna koliko je imala godinu prije. Ako se izuzmu dvije pandemijske godine, riječ je o najvećem padu broja stanovnika u Mađarskoj od 1900. Pao je i natalitet za 5 posto, na 88.400, pa je mala utjeha što je znatno pao i mortalitet, za 13 posto na 135.700, jer se na kraju dobiva negativan saldo. Kako je broj stanovnika Mađarske u četiri desetljeća pao za 1,2 milijuna, ako se trend nastavi, do 2040. ta će zemlja imati 8,5 milijuna, odnosno šest milijuna stanovnika do 2070. godine. Posebno je intrigantno što je Orbánova pronatalitetna politika doista imala rezultata te je podignuta stopa nataliteta s 1,2 na gotovo 1,6 posto od 2010. do 2021. godine.

Što to znači vidjeli smo netom prije pandemije kada je pokušaj da se produlji zakonski radni vijek urodio do tada najvećim prosvjedima protiv vlade Viktora Orbána. No sada je pitanje tko će puniti mirovinske fondove ako broj stanovnika pada, što je, uostalom, pitanje i u svim drugim zemljama iz ove priče. Slično je i s Poljskom gdje idu i prema potpunoj zabrani abortusa, dok u Rumunjskoj, koja čak ima i bolji natalitet od grupe zemalja u padu, imaju negativan saldo u migracijama – odande više ljudi odlazi nego što dolazi migranata.

Teško stanje u Ateni

Mogući razlozi ovakvog razvoja najotvorenije se iznose u Grčkoj. Životni troškovi skaču, ekonomska kriza povukla je mjere štednje, tijekom krize od 2010. do 2018., kada je Grčka tri puta prošla bailout, iz zemlje je otišlo pola milijuna ljudi. Kakva je sada struktura stanovništva tamo, teško je reći, jer mediji su donosili da je za popisa 2021. bilo problema, odnosno ljudi su odbijali sudjelovati, popisivači odustajali. No, uzmemo li za prilično točan broj od 9,7 milijuna, tada se uz postojeći trend očekuje da će se populacija Grka u matičnoj zemlji smanjiti za 24 posto, na 8,1 milijuna do kraja stoljeća. Nije pomogla ni subvencija od 2000 eura za dijete, a trend bi tek ublažila promjena politike kojom bi se migrantima dopuštalo nastanjivanje u toj europskoj zemlji. Posebno je zanimljivo što je populacija zemalja EU narasla s 354,4 milijuna 1960. godine na čak 446,8 milijuna lani, što je porast od čak 26 posto, odnosno 92,3 milijuna, više od jedne cijele Njemačke. Ali u posljednje dvije godine populacija EU počela je opadati, iako ne u baš svakoj članici. Jer, broj stanovnika povećava se u 17 zemalja, od toga najviše u Francuskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Belgiji i Švedskoj. Razlog je, izgleda, migracija, jer 2021. godine EU je ostvario pozitivan saldo što se migranata tiče, bilo je 910.755 više imigranata od emigranata. Sigurno će taj broj biti i veći za prošlu godinu kada se zbroje izbjeglice iz Ukrajine. Jer, pozitivna je stopa migracija kompenzirala europski negativni natalitet sve do 2020. godine kada više ni to nije bilo dovoljno pa je primijećen spomenuti pad.

Stolac.co - Video galerija