Petina stanovništva u Europi osjetit će nestašicu vode do 2050.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode procjenjuje da bi se 17 posto stanovništva Europe i 13 posto njegovog BDP-a moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine.

Četiri najvažnije rijeke na europskom kontinentu (Dunav, Po, Rajna i Visla) suočavaju se s rekordno niskim nivoima (Reuters)

Dok se Europa muči s povijesnim toplinskim valovima, sušama i rekordno niskim nivoima rijeka, nova analiza Svjetske organizacije za zaštitu prirode (WWF) procjenjuje da bi se 17 posto stanovništva kontinenta i 13 posto njegovog bruto domaćeg proizvoda (BDP) moglo suočiti s visokim do ekstremnim rizicima nestašice vode do 2050. godine.

Ova situacija bi se mogla izbjeći ako vlade i kompanije za jačanje otpornosti društava i ekonomija ne poduzmu hitne mjere, posebno kroz rješenja temeljena na prirodi. Nova analiza WWF-a daje jasnu sliku regija u najvećem riziku od nestašice vode. Iako zemlje u regiji spadaju u kategoriju niskog rizika, svaka drastična promjena na kontinentu u konačnici može utjecati na ekonomiju u svim zemljama, prenosi Fena.

Europa će biti još sklonija sušama

Četiri najvažnije rijeke na europskom kontinentu (Dunav, Po, Rajna i Visla) suočavaju se s rekordno niskim nivoima, prijeteći poslovanju, industriji, poljoprivredi, pa čak i opskrbi zajednica pitkom vodom.

Nova analiza – korištenjem klimatskih i socio-ekonomskih scenarija u WWF-ovom Water Risk Filter alatu – pokazuje da će Europa biti još sklonija sušama i nedostatku vode te daje jasnu sliku regija u najvećem riziku, priopćeno je iz WWF Adrije.

“Suše u Europi ne bi trebale nikoga šokirati: mape rizika za vodu već dugo ukazuju na pogoršanje nestašice vode diljem kontinenta. Ono što bi sve trebalo šokirati je da europske vlade, kompanije i investitori i dalje zatvaraju oči pred rizicima vezanim uz vodu kao da će se sami riješiti, a neće”, ističe izvršna direktorica WWF Adrije Nataša Kalauz.

Analiza WWF-ovog Water Risk filtera pokriva cijeli Stari kontinent, ali ističe zemlje koje će se vjerojatno suočiti s najvećim rizicima do 2050,. godine poput Grčke, u kojoj bi 82 posto stanovništva i BDP-a moglo doći iz područja visokog ili ekstremnog rizika.

U međuvremenu, tri četvrtine španjolskog stanovništva i BDP-a moglo bi se suočiti s visokim rizikom, dok se očekuje da će gradovi unutar sliva rijeke Guadalquivir (Sevilla, Murcia, Granada i Cordoba) pretrpjeti najveći rizik od nestašice do 2050. godine.

Još jedno hitno upozorenje

Zdrave rijeke bit će ključne za izgradnju otpornosti i prilagodbu utjecajima klimatskih promjena, ali 60 posto europskih rijeka trenutno je nezdravo, unatoč zakonskoj obavezi Okvirne direktive o vodama Europske unije da zaštiti i obnovi europska slatkovodna tijela i osigura da sve postignu dobar status do 2027. godine.

Rizici vezani uz vodu već se dugo smatraju jednim od najvećih rizika s kojima se suočavaju poduzeća, svrstavajući se među pet najvećih globalnih rizika prema utjecaju Svjetskog ekonomskog foruma već desetljeće.

“Ovogodišnje suše i alarmantne prognoze povećanog rizika od nestašice vode još su jedan poziv na buđenje – još jedno hitno upozorenje o potrebi djelovanja u vezi s vodom”, ističe Kalauz.

Posljednje objavljeno

Iz stoca