Lipanj 29, 2022

Dr. Jure Burić i Marinko Marić o prometnoj renesansi, demografiji i povezanosti Hercegovine i Dubrovačkog zaleđa

Hercegovina ubrzano izlazi iz prometne izolacije, o čemu svjedoče svi putnici koje obiteljske i poslovne obveze iz Dubrovnika svakodnevno odvode prema zaleđu i natrag. Mediji u susjednoj BiH ovih dana naširoko izvještavaju o dovršetku moderne magistralne ceste Stolac-Neum, kojom se jedini BiH grad s pristupom moru povezuje s ostatkom Hercegovine.

No, to je tek početak prometnog procvata dubrovačkog zaleđa, budući da je u planu i skoro povezivanje hercegovačke općine Ravno suvremenom magistralom sa Stocem i Neumom, kao i s Čapljinom.

ASFALT POSVUDA

Potvrda prometnoj renesansi je i aktualni prijedlog BiH federalnog ministarstva prometa i veza o prekategorizaciji ceste Dračevo- Hutovo- Ravno, duljine 42,5 kilometara u magistralnu. Inicijativu načelnika Ravnog, Stoca i Neuma podržali su i bošnjački članovi Vlade, a projekt su službeno preuzele Ceste Federacije BiH. Hrvatskom Medijskom servisu potvrdio je to federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić. Najavio je kako će do kraja lipnja JP Ceste FBiH u potpunosti preuzeti upravljanje i održavanje ceste. Slijedi izrada projektne dokumentacije i nužnih studija, pribavljanje suglasnosti, rješavanje imovinsko-pravnih odnosa duž trase i najposlije odabir izvoditelja radova na rekonstrukciji prometnice.

Pripreme za buduću cestogradnju u susjedstvu pomno prate i Hrvatske ceste. Glasnogovornica Tamara Pajić za Dubrovački vjesnik potvrđuje kako u koordinaciji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture RH spremno prate projekt u nastajanju. Kad bude u potpunosti završen, po odluci Vlade RH odredit će se točan popis zadataka koje će preuzeti. Brža cestovna poveznica s jugom Hrvatske od velike je važnosti kako za stanovnike zaleđa i njihovu rodbinu, tako i za Dubrovčane, među kojima je mnogo onih čiji su stariji ukućani smješteni u umirovljeničkom domu Ravno. Planova ne nedostaje, a spominje se i izgradnja magistralne ceste od Zavale preko Orahovog dola do graničnog prelaza Slano, pri čemu matična Hercegovačko-neretvanska županija očekuje potporu hrvatske strane.

Jačanje prometnih spona pozdravlja umirovljeni dubrovački otorinolaringolog dr. Jure Burić koji svakog tjedna najmanje jednom do dvaput putuje na relaciji Dubrovnik – rodno Ravno:

Umirovljeni dubrovački otorinolaringolog i bivši župan dubrovačko-neretvanski dr. Jure Burić sretan je zbog procvata cestogradnje

- Oduvijek sam govorio da Dubrovčani moraju shvatiti da će biti toliko sigurni koliko bude sigurno gore iza brda. Neobično mi je drago da će aktualna cestogradnja tome pridonijeti. Cestovna infrastruktura je i danas i u dalekoj prošlosti bila žila kucavica razvoja, bez nje nema života. Novi cestovni pravci će biti ogroman plus za ljude koji žive i u Dubrovniku i u zaleđu, a ne smijem od žalosti ni reći koliko ih je tu malo preostalo. No, kad prorade sve te ceste i skrati se vrijeme putovanja, siguran sam da će mnogi uvidjeti koje su prednosti. Recimo, netko tko ima obiteljsku kuću u Hercegovini a radi u Dubrovniku, shvatit će da za sat ili malo više vožnje može živjeti gore i istodobno imati posao u Gradu. Osim toga, ako se napravi dobra infrastruktura, što vjerujem da hoće, uvjeti za život će se poboljšati a i eventualne tenzije smanjiti. Jer meni jednostavno nije normalno da jedno od najplodnijih polja u ovom kraju, Popovo polje, i Jadransko more kao najljepše i najčišće more, budu razdvojeni. Ne može i ne smije između dva raja biti pakao – ističe dr. Jure Burić, čest putnik na dionici Dubrovnik- Ravno- Ljubinje-Stolac-Mostar. Trenutačno je, kaže, sav posvećen radu oko eteričnih ulja i ljekovitog bilja koji ga je oduvijek privlačio. U poboljšanju kopnene infrastrukture, ovaj veteran zdravstva vidi mogućnost dodatnog proširenja biznisa s biljnim medikamentima.

TOLIKO JE PRAZNIH KUĆA...

Oduševljenje napretkom prometne infrastrukture u neposrednom susjedstvu Grada ne krije ni prof. Milan Perić, voditelj dubrovačkog privatnog Sveučilišta Libertas, podrijetlom iz župe Gradac.

- Vesele me te vijesti i nadam se da ćemo mi stariji dočekati sve te poboljšice jer smo posljednjih godina toliko puta bili svjedoci otvorenja radova na gradilištima koji se ne bi ostvarili. No, sve upućuje na to da će ovaj put biti drugačije i da će se aktivirati cijelo zaleđe Neuma kao svojevrsna recepcija Dubrovnika. Bit će to prilika da se neki koji su odonud iselili ili se to spremaju učiniti, promijene mišljenje. Već je i moderna cesta za Stolac velika prekretnica, ubrzat će se promet na cijeloj dionici Neum-Stolac-Mostar, što će olakšati putovanje i domaćima i turistima, ali i poslovnim ljudima koji dolaze prema Dubrovniku u smislu izbjegavanja čekanja na granici jer na Bistrini imamo samo jedan granični prijelaz – podsjeća Perić. Naš sugovornik je uvjeren kako će bolja cestovna povezanost pridonijeti razvoju sve traženijeg ruralnog turizma i otvorenju novih OPG-ova zasnovanih na tradicionalnoj ponudi, ali i pomoći oživljavanju danas zapuštenog Popovog polja:

- Od ukidanja Ćira 1970-tih, ljudi iz zaleđa ostali su bez veze sa svijetom, mnoga su sela opustjela. Primjerice, dok sam bio dijete, u mom rodnom selu Dubravici u župi Gradac bilo je 17 domaćinstava, svako s najmanje deset rodbinski povezanih osoba različitih generacija. Danas je u Dubravici pola kuća nažalost zatvoreno, a tako je i u svim susjednim naseljima zaleđa Neuma prema Stocu. Najčešća okupljanja su na sprovodima starijih mještana. A nekad je u osnovnoj školi u Hutovu koju sam ja pohađao bilo 760 učenika od prvog do zadnjeg razreda. Danas ih je jedva desetak – uspoređuje prof. Milan Perić vrijeme nekad i sad. Osobno dva do tri puta mjesečno ide u zavičaj. Raduje ga što vidi kako sve više obitelji nastanjenih u Dubrovniku s djecom provode vikende u staroj postojbini, čime se, kaže, stječe lijepa navika očuvanja korijena.

- Vožnja od Dubrovnika do mog rodnog kraja u svakom điru potraje oko sat i 20 minuta, a s novom i kvalitetnijom infrastrukturom putovanje bi se moglo skratiti za još petnaestak do 20 minuta – uvjeren je ovaj dugogodišnji profesor Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik, iskusni hotelijer i ugostitelj te nekadašnji pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more. Perić je inače bio i suosnivač Zavičajne udruge Neum koja u Dubrovniku djeluje od 2010., a čine je građani Dubrovnika porijeklom iz četiri župe općine Neum, Hrasno, Hutovo i Gradac.

Želite li magistralom do Ravnog, zgodno je i to pripomenuti za kraj, trenutačno je to moguće isključivo preko Ljubinja, kroz Republiku Srpsku. Ravno je s federalnim dijelom Hercegovine povezano asfaltiranim 'puteljkom' koji slijedi staru Ćirovu prugu.

Povijesna demografija

Povijesni demograf Marinko Marić nedavno je, govoreći o učestalosti prezimena na području Dubrovnika, ustvrdio kako dominiraju ona hercegovačka.

Otkrio je kako je na vrhu popisa od 10 najčešćih prezimena Pavlović koje uglavnom vuče korijene iz Hercegovine, a nešto ih ima u Primorju i u Mokošici. Matići i Lučići su također uglavnom Hercegovci, a ima i Primoraca, ali i njihovi preci su nekadašnji doseljenici iz zaleđa. Isto je i s prezimenima Radić, Šimunović i Marić, koji su uglavnom iz Hercegovine i Primorja. Prezimena Raguž i Butigan su isključivo hercegovačka prezimena, kazao je za Dubrovački vjesnik dr. Marić sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Jadransko-jonski koridor

Nova magistralna cesta od Stoca do Neuma duga je 36,5 kilometara, a stajala je oko 89 milijuna KM. Gradnja traje od travnja 2018., a prva dovršena dionica Stari Neum – Kiševo – Broćanac bila je duljine 12 kilometara. Za kraj su ostale dionice Hutovo – Cerovica (pet kilometara) i Cerovica – Stolovi (4,95 kilometara).

Stara cesta Stolac – Neum bila je potpuno neuvjetna, široka tek tri metra, dok nova prometnica osim što značajno skraćuje put, dopušta dvostruko veće brzine kretanaj vozila. Novac za izgradnju Federacija je osigurala iz Programa izgradnje i modernizacije magistralnih cesta vrijednog 173 milijuna eura. Izgradnja je financirana kreditima Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke.

Autoceste FBiH nedavno su raspisale su i natječaj za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-Jonskog koridora, točnije dionice autoceste Stolac-Interregionalni čvor Počitelj.Kroz BiH bi trebalo prolaziti oko 102 kilometra buduće Jadransko-Jonske autoceste od čvorišta s Koridorom Vc u Počitelju, preko dijelova općina Čapljina, Stolac, Neum, Ravno, Ljubinje i Trebinje sve do spoja s Crnom Gorom.

Posljednje objavljeno

Iz stoca