HKD Napredak izložbom djela velikana umjetnosti obilježava 120. godišnjicu osnivanja

Počinjući obilježavanje 120. godišnjice osnivanja, Hrvatsko kulturno društvo "Napredak" (HKD "Napredak") u Umjetničkoj galeriji BiH predstavilo je izložbu "Progressus fundus" iz svoje bogate zbirke umjetničkih djela, a njom je obuhvaćeno 50 odabranih radova velikana umjetnosti ovdašnjih prostora.

Kako je u pratećem katalogu za izložbu zapisala povjesničarka umjetnosti Anja Bogojević, na izložbi odabranih radova iz Napretkove zbirke umjetničkih djela prikazana su djela onih umjetnika koji su bili nosioci likovne misli vremena u kojem su djelovali i stvarali. Njihova umjetnička radoznalost, stvaralačka snaga i naglašeni subjektivitet presudno su djelovali za afirmaciju modernih i suvremenih kretanja u bosanskohercegovačkoj umjetnosti, ali i u širem jugoslavenskom kulturno-umjetničkom prostoru.

Izložba "Progressus fundus" je, navodi ona, svojevrsni pogled unatrag, dragocjena prilika da se sagledaju raznolike, i nerijetko, suprotstavljene umjetničke težnje i preokupacije karakteristične za umjetnost prošlog stoljeća.

Predstavljene su slike, grafike i crteži mnogih vrsnih imena, među kojima su Petar Šain, Roman Petrović, Gabrijel Jurkić, Ivo Šeremet, Mario Mikulić, Affan Ramić, Mersad Berber, Ismet Rizvić, Ljubo Lah i Božidar Jakac i mnogi drugi.

Iako nije tematski koncipirana, Bogojević naglašava da na izložbi umjetnika koji su u svojim lokalnim sredinama bili jedni od glavnih inicijatora i protagonista modernih umjetničkih tendencija, prevladavaju teme pejzaža, mrtve prirode i portreta, čiji je stilski raspon veoma širok, kreće se od simbolizma i secesije, preko ekspresionističkog izraza do poetskog realizma i lirske apstrakcije.

Povezujući i ispreplićući različite autore, bosanskohercegovačke, hrvatske i slovenske, i njihove osobene likovne poetike, izložbu je moguće čitati kao kratki kronološki pregled formiranja i etabliranja modernog likovnog izraza u kontekstu bh. umjetnosti.

- Uslijed specifičnih društveno-političkih, ekonomskih i kulturno-umjetničkih prilika, počeci bh. moderne umjetnosti sežu u prve decenije dvadesetog stoljeća kada se prva generacija mladih umjetnika vraća sa školovanja na umjetničkim akademijama u Zagrebu i Beogradu, odnosno u većim europskim centrima - Beču, Minhenu, Pragu, Krakovu i Budimpešti.

Revalorizacija odnosa prema tradiciji i vlastitoj prošlosti u bitnom je obilježila likovno osjećanje i unutrašnje određenje umjetnika poput Maria Mikulića, Nade Pivac, Ljube Laha, Franje Likara, Affana Ramića, Ismeta Rizvića, Seida Hasanefendića Trabzona, Mehmeda Zaimovića, Nedžada Ibrišimovića, Mersada Berbera, Božidar Jakac, Slavka Šohaja - istaknula je Bogojević.

Jedna od prvih školovanih umjetnica u BiH Mica Todorović (1900-1981) prepoznatljivi slikarski opus izgradila je na motivima mrtve prirode, pejzaža, enterijera i portreta.

Također su predstavljena i djela umjetnika koji su za svog radnog vijeka bili dosljedni isključivo sebi i vlastitim umjetničkim poetikama poput Milana Vasiljevića (1919-2004), Miroslava Bilaća, fra Petra Perice Vidića (1938) i Adalberta Ade Opića, Edo Murtić, slikar i grafičar Zlatko Prica.

Već 120 godina HKD "Napredak" je temeljna kulturna ustanova bosanskohercegovačkih Hrvata, a cilj je očuvanje i jačanje hrvatske nacionalne svijesti u Bosni i Hercegovini i promocija hrvatske kulturne baštine uopće. / Fena

Posljednje objavljeno

Iz stoca