Sukobi nose rast cijena i nestašice, kako će BiH reagirati

Doba pandemije, potresa, ratova, svih vrsta kriza... možda bi tek neki pomalo neshvaćen autor znanstveno-fantastičnih radnji uspio u knjigu ugurati sve što se izdogađalo od tog sumornog početka 2020. do danas, a nastavak očito slijedi. Jučerašnji dan, sukobi u Ukrajini otvorili su mnoga pitanja pa i opskrbe energentima i hranom, piše Večernji list BiH.

BiH je nijemo promatrala sve što se i dosad događalo s poskupljenjima, ali u novoj situaciji mora biti spremna na sve. Dok je u nekim slučajevima i dobro što samo promatra, bez ikakvog uplitanja ili teških izjava koje bi nas mogle dovesti u probleme, dobro bi bilo pozabaviti se situacijom u svojoj kući. Jer udar na potrošače postaje neizdrživ, a i ona poruka da se proizvodi hrana za vlastite potrebe u ovoj zemlji je nemoguća upravo zbog poskupljenja svega i svačega.

Ni "slamke spasa"

U Seljačkom savezu FBiH za Večernji list komentirali su budućnost koja, kada je u pitanju hrana i cijena koja je dosegla rekorde, nije nimalo svijetla.

- Neizostavna su nova poskupljenja, do koje će mjere ići, stvarno to ne znamo i gdje će ići ovo... - kažu nam u uvodu. Nažalost, za razliku od nekih ranijih vremena, nema ni one "slamke spasa" za koju bismo se mogli hvatati. Upitna je proljetna sjetva i sadnja u nekom većem opsegu, a pitanje je hoće li jesenske biti i u nekom minimalnom.

- Nemoguće je raditi na ovakve ulazne inpute kakve imamo, poskupljenja gnojiva idu 100 - 350%, ne znamo kako će završiti proljetna sjetva u BiH, traže se razgovori i Ministarstvo poljoprivrede donekle financira proizvodnju, ali sve je to na dugom štapu i bez puno većih ulaganja u poljoprivredu u BiH, neće se moći ostvariti ni minimum - pričaju nam u Seljačkom savezu FBiH. Cijena pšenice jučer je porasla za više od 5%. Bušel pšenice (35,24 kg) porastao je na 9,35 dolara. Rusija je najveći izvoznik pšenice u svijetu, a u vrhu je i Ukrajina te drže 29% globalno izvoznog tržišta. A sve nagovještava, ako bismo došli do sjemenja i sadnica po povoljnijim cijenama, da bismo se uskoro mogli vratiti i u vrijeme motika i grablji koje su za novije naraštaje praktički nove riječi. Jer pitanje je hoće li biti dovoljno novca za obradu zemlje strojno. Već nakon jučerašnjeg ratnog stanja barel nafte otišao je iznad 100 dolara, prvi put nakon 2014., a u BiH se za litru goriva sada plaća oko 2,56 KM i ne isključuje se mogućnost da bi zbog ovog sukoba na svjetskoj razini barel nafte dosegao nove rekorde, a tada bi cijena po litri u BiH išla iznad 3 KM. Visoke cijene nafte mogle bi dodatno ojačati ionako visoku inflaciju u svijetu i usporiti oporavak gospodarstava od koronakriza. Ulagači se boje da će Europa biti odsječena od ruskog plina, da se EU ne može nositi s takvim šokom u opskrbi i da će morati obuzdati potražnju, što bi bilo ekonomski iscrpljujuće", navodi se u analizama.

Rubikon prijeđen

Plin je u danu poskupio za 35%, a sada i najava poskupljenja u BiH za 10 - 15% od travnja zvuči nerealno. Sve su glasnija šuškanja da će grijanje na taj energent od iduće zime biti skroz neisplativo ili možda i nemoguće za nabaviti. Mjesecima se već govori da smo na rubu najveće recesije ikad, a Rubikon je zbog posljednjih događaja, smatraju analitičari, prijeđen. Država mora hitno reagirati i donijeti odluke koje će olakšati život građanima u najtežim vremenima jer slijede nova, velika poskupljenja, ali i nestašice, a BiH je praktički o svemu ovisna i bez uvoza nemoćna. Među prijedlozima vlastima u BiH je smanjenje PDV-a, privremeno ukidanje trošarina, povećanje mirovina i socijalnih naknada... / Večernji list BiH

Posljednje objavljeno

Iz stoca