Jadransko-jonska autocesta neće preko Dubrovnika? U Hrvatskoj zabrinuti, čeka se idejno rješenje

Javno poduzeće Autoceste FBiH objavilo je javni poziv za izradu idejnog i glavnog projekta dijela Jadransko-jonskog koridora, dionica Stolac – Interregionalni čvor Počitelj, dužine oko 23 kilometra, pišu hrvatski mediji.

Ta vijest za hrvatsku stranu ne bi bila toliko važna da za sobom ne povlači novi mogući problem prometne (ne)povezanosti Dubrovačko-neretvanske županije. Mnogi se već u Hrvatskoj pitaju postaje li Počitelj glavno čvorište na putu od Trsta do Grčke, a novi Pelješki most tek lokalna zaobilaznica?

Nitko u Hrvatskoj ne želi ni pomisliti da bi Pelješki most s pristupnim cestama mogao ‘izgubiti na cijeni’ ako regionalni krak Jadransko-jonske ceste krene kroz zaleđe, od Počitelja do krajnje točke Aranđelova kod Trebinja na granici s Crnom Gorom i skroz zaobiđe teritorij RH?

Dosad se o jadransko-jonskom prometnom pravcu govorilo kao benefitu za prometno izolirani jug, posebno zbog dovršetka Pelješkog mosta i očekivanog prolaska autoceste područjem Neuma.

Hoće li se najveći infrastrukturni projekt Hrvatske uklopiti u taj kalup trebalo bi biti jasnije nakon 15.3. , kad ističe rok za prijavu izvođača zainteresiranih za izgradnju dionice Stolac-Počitelj, pišu hrvatski mediji. Ugovorna vrijednost dokumentacije je procijenjena na 6 milijuna maraka bez PDV-a, a planirani rok dovršetka je 18 mjeseci. Početak trase u Počitelju projektanti vide kao spoj s panevropskim Koridorom Vc (od Venecije do Kijeva), a osim kroz općine Stolac i Čapljinu obuhvatio bi i Ravno, Ljubinje, Trebinje i išao dalje prema Crnoj Gori, bez vidljive poveznice s Hrvatskom.

U hrvatskim stručnim i političkim krugovima, međutim, ne smatraju da će na budućem cestovnom pravcu Pelješki most ostati marginaliziran.

Na temu cestogradnje u zaleđu, dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić ističe:

– Svaka država promišlja o načinu povezivanja svoga teritorija, zbog toga ne želimo komentirati ove namjere i poteze susjedne nam BiH odnosno Federacije BiH. Što se tiče Republike Hrvatske, planira se povezivanje krajnjeg hrvatskog juga autocestom od čvora Metković do Osojnika s izlaskom u BiH (kao dijelom Jadransko-jonskog koridora), brzom cestom Zračna luka – Dubrovnik – Osojnik i brzom cestom Brijesta – Perna. To stoji u Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH i u svim prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije te je podržano zaključcima Vlade RH na sjednici u Dubrovniku 2019. godine – napomenuo je župan Dobroslavić i podsjetio da se za sve nabrojane planirane prometnice izrađuju studijska dokumentacija od Hrvatskih cesta, odnosno Hrvatskih autocesta i očekuje se realizacija.

Župan Dobroslavić je i lani na seminaru Hrvatskog inženjerskog saveza i Društva građevinskih inžinjera Zagreb ponovio da je stav Dubrovačko-neretvanske županije oduvijek bio što snažnije povezivanje krajnjeg juga Hrvatske na mrežu autocesta.

– Moramo to napraviti brzo na korist naših građana i turista, ali to su, nemojmo zaboraviti, i geostrateška rješenja za Republiku Hrvatsku. Vidimo nestabilnosti oko nas i moramo misliti na sebe i svoju sigurnost. Zbog toga je jedino moguće povezivanje Hrvatske autocestom koja treba biti po nama Jadransko-jonski koridor koji prolazi Dubrovačko-neretvanskom županijom – rekao je Dobroslavić.

 

Posljednje objavljeno

Iz stoca