BiH među tri najgore zemlje u Europi po Indeksu percepcije korupcije za 2021.

Po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina zauzela je treće najgore mjesto u Europi sa ocjenom 35, na ljestvici od 0 do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija. Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjem desetljeću, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.

BiH i Albanija sada su najlošije ocijenjene zemlje Zapadnog Balkana, jer su Kosovo i Sjeverna Makedonija ostvarile određeni napredak, prvenstveno zbog procesuiranja krupnih afera i visokih dužnosnika, što se u BiH gotovo nikako ne događa zbog zarobljenog pravosudnog sustava. Najbolje pozicionirane zemlje globalno na Indeksu percepcije korupcije ponovo su Danska, Finska, Novi Zeland ostale zapadne zemlje s visokim stupnjem demokracije. Začelje drže zemlje zahvaćene ratom, bezakonjem i diktaturom, a ove godine to su Somalija, Sirija i Južni Sudan.

U izvještaju objavljenom uz CPI, Transparency International posebno upozorava da sve češće pojave kršenja ljudskih prava, slabljenje demokracije i jačanje autoritarnih režima dovodi do većeg stupnja korupcije. U regionalnom izvještaju za Istočnu Europu i središnju Aziju, BiH je posebno istaknuta kao jedna od zemalja koje ostvaruje loše rezultate, te se navode sve češći napadi na kritičare vlasti koja kontrolira medije, suzbijanje građanskih sloboda i opstruiranje reformi koje bi dovele do transparentnijeg financiranja stranaka i poštenih izbora.

„Trenutna politička kriza koja produbljuje etničke podjele i ugrožava samo postojanje zemlje, podgrijava sumnje u to koji su interesi i motivi ključnih protagonista, jer skreće pažnju javnosti sa kršenja ljudskih prava i blokira važne antikorupcijske reforme koje BiH treba da provede. Kriza ugrožava i održavanje predstojećih Općih izbora u BiH, a blokirane su prijeko potrebne izborne reforme koje bi osigurale transparentno financiranje i neovisno provođenje izbora bez pritiska na birače,“ navodi se u regionalnom izvještaju TI.

Na rezultate CPI posebno je uticao izostanak bilo kakvog napretka na polju ključnih reformi, prvenstveno zakona o sukobu interesa, javnim nabavama, financiranju stranaka i zaštiti prijavitelja korupcije. Također, reforma pravosuđa je potpuno blokirana, a pravosudni sustav instrumetaliziran i zarobljen od strane vladajućeg kartela i zahtijeva potpuno reformiranje i provođenje temeljnih provjera nositelja pravosudnih dužnosti. Zakonodavna vlast u BiH tijekom čitavog ovog mandata klinički je mrtva, sa izuzetkom parlamenta Republike Srpske koji je najmanje aktivan na polju reformi.

“Potpuni prestanak funkcioniranja državnih institucija, otklonilo je bilo kakvu sumnju da se zemljom upravlja potpuno vaninstitucionalno. Za korupciju ne postoje više nikakve, čak ni formalne prepreke. Bjesomučna pljačka državnih resursa, odnosno građana, sve se više intenzivira. Zemlja se nalazi na ivici potpunog kaosa. Ako ne funkcioniraju parlamenti, ako ne funkcionira izvršna vlast, ako je pravosuđe zarobljeno od strane etnonacionalističkih lidera, ova zemlja i njeni resursi praktično postaju u potpunosti vlasništvo etnonacionalističkog kartela ”, rekao je Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora Transparency International u BiH.

Posljednje objavljeno

Iz stoca