Poljoprivreda u krizi: Poskupljenja i odlazak ljudi će prepoloviti proljetnu sjetvu u Hercegovini

Proljetna sjetva ranog krumpira i ostalih kultura u Hercegovini će ove godine biti prepolovljena, jer su proizvođači koji se još nisu oporavili od posljedica pandemije, na udaru poskupljenja onemogućeni da nabave sjeme i gnojiva koja su skuplja i do 300 posto.

Inženjer agronomije Alen Sabljić koji se bavi vinogradarstvom i uzgojem voća i povrća na svom OPG u mjestu Bivolje Brdo ističe da su pandemija i razna poskupljenja mineralnih gnojiva, kao i nerazumijevanje vlasti proizvođače stavili na prave muke, piše Klix.ba.

"Prošle godine je proljetni mraz uništio voćnjake, a velika suša je smanjila urod povrća i grožđa. Ove godine pojavili su se novi problemi, poskupljenja azotnih gnojiva KAN za 300 posto kao i osnovnog NPK gnojiva za 50 posto, a nafta je skuplja za pola marke po litru. Takva poskupljenja mi proizvođači ne možemo podnijeti i sigurno će sjetva mladog krompira kao i ostalih kultura biti dobro smanjena, čak i prepolovljena", upozorava Sabljić.

Baviti se proizvodnjom hrane u današnje vrijeme je po njegovim riječima nezahvalan posao zbog čega sve više plodnog zemljišta ostaje neobrađeno, dok njihovi vlasnici u borbi za egzistenciju odlaze u druge zemlje napuštajući BiH, a vladajuće strukture sve samo nijemo promatraju.

"Loša porezna politika, neadekvatna raspodjela poticaja i nikakav plan razvoja i strategije su osnovni problemi u BiH. Neke zemlje su trenutno ukinule PDV za repromaterijal, koji se koristi u poljoprivredi, jer žele pomoći domaće proizvođače i smanjiti uvoz hrane. A mi smo svjedoci stalnog rasta cijena i to posebno hrane i životnih namjernica. Kod nas to divljanje cijena nitko i ne kontrolira, a ne da mjerama proba zaštiti domaćeg proizvođača", kaže Sabljić za Klix.ba.

Koliko je situacija alarmantna po njegovim riječima govori podatak da su u Dubravskoj visoravni bile dvije zadruge i da su se robe izvozile na EU tržište, a da sada nema ni jedne.

"Mještani idu u inozemstvo ili prema urbanim sredinama da bi osigurali egzistenciju. Sela ostaju prazna, kuće se zaključavaju ili postaju vikendice, te ostaju samo ljudi starije životne dobi. Konkretno u mom mjestu prošle godine je umrlo 15 ljudi, a rodilo se samo jedno dijete, koje sigurno tu neće ostati, jer mu roditelji već planiraju odlazak", naglašava Sabljić.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Predstavničkog doma Federalnog parlamenta i zastupnik Demokratske fronte Ahmed Džubur godinama upozorava na ovaj scenariji i kaže da je došlo do linije gdje se ne smije više ignorirati težina problema.

Ističe da je u ponedjeljak i utorak prijedlog Budžeta FBiH u Predstavničkom domu, a poslije toga i na Domu naroda, te da se zbog novonastale situacije traži i povećanje sredstava za poljoprivredu u odnosu na ono što je planirano s ciljem da se kriza prebrodi.

"Prošle godine je Vlada FBiH za poljoprivredu izdvojila 87 milijuna, a ove godine je prijedlog da to bude 101 milijun, ali tražimo da se u skladu s ovim ogromnim povećanjima cijena poveća na 150 milijuna KM, kako bi poljoprivrednici lakše platili sve troškove", kaže Džubur za Klix.ba.

Pored vrtoglavog rasta cijena, ističe da je problem i što je teško u BiH sada nabaviti gnojivo jer tvornica u Lukavcu do daljnjeg ne radi gnojiva zbog ukinute okolišne dozvole. Uz sve to je i na nivou EU došlo do smanjenja proizvodnje što je automatski dovelo do velikih poskupljenja.

Upozorava da bi uz ogromno povećanje cijena, nedostupnost, nikakvu zaštitu domaće proizvodnje i nemogućnost plasmana, sada onemogućavanje proizvodnje moglo biti pogubno za čitavu državu i sve njezine stanovnike, jer evidentno prijeti nestašica hrane.

Situaciju po njegovim riječima dodatno usložnjava to što nema ni neophodnih inputa da bi se nešto proizvelo, u ovom slučaju rane kulture, a jasno je da manja proizvodnja diktira dodatna povećanja cijene.

"Federalna vlada mora početi ozbiljno shvaćati agrar. U zadnje dvije do tri godine je bilo određenih pomaka, međutim nedovoljnih. I ovaj sami prijedlog od 101 milijun KM jeste određeno povećanje, ali daleko od onoga što može i treba omogućiti", kaže Džubur.

Ukazujući na krizu koja nam prijeti podsjeća da je s prostora BiH, u bivšoj državi 80 posto pokrivala vlastita proizvodnja, dok sada naša zemlja 80 posto hrane uvozi.

Koliko je takvo stanje pogubno pokazala je pojava pandemije kad Federacija BiH nije imala nekoliko dana žita da prehrani stanovništvo.

"Ako ovako bude Vlada Federacije BiH tretirala agrar, oni će biti grobari ne samo agrara, već kompletne ekonomske, socijalne i demografske situacije u zemlji", poručio je Džubur.

Tvrdi da je Federalno ministarstvo to prepoznalo, ali da je na sceni međuministarska nesolidarnost unutar Vlade FBiH i da mnogi ministri, ne shvaćaju nivo problema.

"Ovdje ključnu ulogu trebaju odigrati premijer Vlade FBiH Fadil Novalić i federalna ministrica financija Jelka Milćević, a uskoro će se pokazati da li Vlada FBiH srlja u propast ili vodi odgovornu politiku", zaključio je Džubur u razgovoru za Klix.ba.

Posljednje objavljeno

Iz stoca