Kolovoz 09, 2022

U hercegovačkoj općini rođena samo jedna beba

Bosna i Hercegovina nastavlja negativan demografski trend. Ova alarmantna činjenica, svojstvena godinama za Zapadni Balkan, trebala bi biti poziv svim strukturama na lokalnoj, županijskoj, entitetskoj i državnoj razini da se nešto poduzme, upozoravaju demografi i sociolozi.

Statistički podaci su neumoljivi. Samo u Federaciji BiH, ove godine, skoro 10.000 je više umrlih nego rođenih. U općinama Dobretići i Ravno, ove godine rođena je samo po jedna beba, javlja BHRT.

Porodilišta bez beba i učionice bez djece postala su realnost BiH, naročito u manjim sredinama. Stopa mortaliteta i dalje je viša od stope nataliteta. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, 9.496 osoba više je umrlo nego što je rođeno. Alarm su i podaci o broju upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Godinama je sve manje upisanih učenika u osnovne i srednje škole. Samo u ovoj školskoj godini broj učenika manji je za 2.438 u odnosu na prethodnu, a broj razreda za 40.

Prema podacima u općinama Dobretići i Ravno ove godine nije rođena ni jedna beba. Državna televizija kontaktirala je ove općine, kažu ipak su dobili po jednu prinovu. Kako je potvrđeno, u Dobretićima rođena je jedna beba u proteklih deset dana, još dvije očekuju sljedeće godine.

U Ravnom situacija je ipak nešto drugačija. Pojasnili su da se trudnice porađaju najčešće u nekom većem centru.

Mi smo vezani za Dubrovnik i Mostar, gdje su naravno i rađaonice. Naravno da se onda u općini Ravno događa naknadni upis što se tiče nataliteta, izjavila je za BHRT predsjednica Općinskog vijeća Ravno Ružica Skaramuca.

Zbog svog geografskog položaja, prirodne ljepote i blage klime, Ravno je privlačno za obiteljski život. Ovo su nadležni prepoznali. Ističu da su poduzeli niz mjera kako bi povećali broj stanovnika. Jedna od njih je i besplatan vrtić.

Uvijek nam je bila vizija povratak tih mladih ljudi koji će doći živjeti na ovom području da iskoristimo svo naše bogatstvo i mogućnosti koje imamo pa tako počevši od tog besplatnog dijela za naše najmlađe, odnosno za čuvanje djece, do nekih poticaja što se tiče djece iz osnovne škole, kao i stipendija za studente i pružanja mogućnosti zapošljavanja i besplatnog stanovanja, objašnjava Skaramuca.

Razlozi za loš prirodni priraštaj su mnogobrojni, rat, pandemija Covida-19, migracije, podsјećaju stručnjaci. Ističu da je izuzetno sužena struktura fertilnog kontingenta odlascima mladih čime je dodatno smanjen reproduktivni potencijal populacije.

Sve se ne može svesti na samo jedan razlog. To bi bila banalizacija. Još manje se sve može svesti na ad hoc jednu mjeru poticaja ili nekakve populacijske politike. To nije mjera populacijske politike. To je mjera samo gašenja požara radi nekih uskih političkih interesa, kazao je za državnu televiziju sociolog Srđan Vukadinović.

Sada ćemo imati još jedan faktor koji će utjecati na povećanje negativnih trendova u pogledu prirodnog priraštaja. Očekivati je da u idućim godinama, čak i neovisno od pandemijskih uuvjeta taj negativni prirodni priraštaj bude još izraženiji, rekao je demograf Aleksandar Čavić.

Unatoč poražavajućoj statistici i činjeničnom stanju kada se govori o broju stanovnika, u BiH još nema rezultirajućeg i djelotvornog odgovora na zaustavljanje negativnih demografskih pojava.

Posljednje objavljeno

Iz stoca