Prosinac 04, 2021

Investicije u BiH nisu dovoljno jake da poguraju ekonomski rast

Prema preliminarnim podacima Centralne banke BiH, u prvom polugodištu ove godine bilo je oko 766 milijuna KM direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu, potvrđeno je "Nezavisnim" iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA).

Poređenja radi, u prvom polugodištu prošle godine registrirano je 461,5 milijuna KM direktnih stranih investicija, a u istom periodu 2019. godine 701,9 milijuna KM.

"U financijske uslužne djelatnosti, osim u osiguranja i penzijske fondove, uloženo je 182,2 milijuna KM, dok je oblast nekretnina u ovom periodu registrirala negativan iznos od 8,3 milijuna KM", objasnili su u FIPA.

Zemlje s najvećim registriranim iznosima kapitala u prvih šest mjeseci ove godine u BiH su Hrvatska, sa 216,3 milijuna KM, Rusija 148,7 milijuna KM, Slovenija 116,8 milijuna KM i Austrija 100,4 milijuna KM.

"Značajna povećanja kapitala registrirale su i Velika Britanija, 56,2 milijuna KM, Srbija 42,5, Njemačka 30,7, Italija 21,5 i Švicarska 19,7 milijuna KM", kazali su iz ove agencije.

Dodali su da su djelatnosti u okviru kojih je registrirano najviše direktnih stranih investicija u tijeku ove godine financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinski fondova, sa 182,2 milijuna KM i trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, sa 175,3 milijuna KM.

"Dalje slijede proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda sa 148,6 milijuna KM, trgovina na veliko, osim trgovine motornim  vozilima  i motociklima, sa 71,4 milijuna KM, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 42,4, proizvodnja prehrambenih proizvoda 35,1, vađenje metalnih ruda 23,7 i proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 23,5 milijuna KM", pojasnili su iz FIPA.

Prema podacima Centralne banke BiH, najveći registrirani iznos direktnih stranih investicija u BiH je bio 2007. godine u iznosu od 2,6 milijardi KM, a ako se promatra prethodno desetljeće, najbolji je bio 2018. godine sa 963 milijuna KM.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, naveo je za "Nezavisne" da je povećanje direktnih stranih investicija u odnosu na 2020. godinu bilo očekivano, jer je dio općeg trenda oporavka gospodarstva od pandemije u svijetu i prilagođavanja novim okolnostima.

"I povećanje u odnosu na 2019. je očekivano jer se jednostavno dešava kumulacija odloženih ulaganja planiranih prije pandemije i onih koja bi se inače realizirala u ovoj godini, pa ovo povećanje još nije odraz nekog održivog pozitivnog trenda niti realno oslikava stanje u tekućoj godini", naglasio je Gavran.

Dodao je da će se tek narednih godina moći sagledati trend kretanja stranih ulaganja i ulaganja u cjelini.

"Ovaj iznos nije zanemariv, ali ipak nije ni izbliza dovoljan da potakne onaj dio ekonomskog rasta i razvoja koji je potreban da bi se naša nerazvijena zaostala ekonomija oporavila i krenula onim smjerom koji će nam donijeti onakav rast BDP-a, zaposlenosti i životnog standarda koji nam je potreban", pojasnio je Gavran.

Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore RS, kazao je da je prošla godina pokazala dislociranje proizvodnje iz Europske unije u neke zemlje, među kojima je i BiH, jer su se pokazale kao rizik.

"Mislim da bi se moglo dosta bolje od ove cifre, ali komplicirana politička situacija u BiH to koči i ne privlači investitore", zaključio je Ćorić.

Talijani zainteresirani za investiranje

Delegacija talijanske "PMP grupacije", koja je vlasnik kompanije "PMP Jelšingrad" iz Gradiške, jučer je na sastanku s Radovanom Viškovićem, predsjednikom Vlade RS, iskazala interes za nova investiranja u RS u oblasti metalurške proizvodnje.

Višković je rekao da će Vlada pružiti punu podršku ovoj kompaniji u realizaciji planiranih poslovnih projekata. Goste iz Italije upoznao je s mogućnošću ostvarivanja poticaja za investiranje u RS.

Posljednje objavljeno

Iz stoca