Prosinac 02, 2021

BiH, Srbija i Hrvatska konstantno bilježe negativan prirodni prirast

Službeni podaci jasno pokazuju kako je negativan prirodni prirast (kada broj umrlih nadmašuje broj živorođenih) posebno izražen u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, dok su ostale zemlje u regiji u mnogo boljoj situaciji, javlja Anadolija.

U Srbiji dugi niz godina raste negativan prirodni prirast

Srbija je jedna od država regiona u kojoj je već dugi niz godina broj rođenih značajno manji u odnosu na broj umrlih.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u razdoblju siječanj - kolovoz 2021. godine, broj živorođenih iznosio je 39.965. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je broj živorođenih iznosio 40.559, bilježi se pad od 594. Broj umrlih u Srbiji u razdoblju siječanj – kolovoz ove godine iznosio je 82.681 te je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, kada je broj umrlih bio 70.322, veći za 12.359 osoba.

Broj umrlih u odnosu na broj živorođenih u 2016. godini u Srbiji bio je veći za 36.100, a sljedeće godine negativni prirodni prirast je dodatno povećan na 38.828, da bi tijekom 2018. godine iznosio 37.680. Sljedeće godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 37.059, a tokom 2020. godine za 55.158.

Hrvatska također godinama bilježi negativan prirodni prirast. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, u 2016. godini u Hrvatskoj je registrirano 37.537 živorođenih beba te 51.542 umrlih, čime je negativan prirodni prirast iznosio 14.005.

Već sljedeće godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 16.921. Tijekom 2018. godine, broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 15.761. U 2019., negativni prirodni prirast je iznosio 15.659, a tijekom 2020. godine 21.178.

Iako u manjoj mjeri u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, BiH proteklih pet godina konstantno bilježi negativan prirodni prirast. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, tijekom 2016. godine u zemlji je registrirano ukupno 29.276 živorođene djece, te 35.530 umrlih osoba, čime je negativan prirodni prirast iznosio 6.254.

Tijekom 2017. godine u BiH je broj umrlih u odnosu na broj živorođenih bio veći za 7.178 osoba, a u 2018. godini za 7.750. BiH je i 2019. imala negativan prirodni prirast, odnosno broj umrlih bio je veći za 9.975 u odnosu na broj rođenih.

U 2020. godini zabilježeno je 25.994 živorođene djece i 42.803 umrlih, čime je broj umrlih bio veći za 16.809 u odnosu na broj rođenih, velikim dijelom i zbog utjecaja pandemije koronavirusa koja je odnijela brojne živote.

Ostale zemlje u regiji proteklih godina su, u većini slučajeva, bilježile pozitivan prirodni prirast, isključujući 2020. godinu kada je pandemija koronavirusa značajno utjecala i na demografsku sliku.

Albanija i Kosovo konstantno bilježe pozitivan prirodni priraštaj

Kosovo na razini regije Zapadnog Balkana prethodnih godina ubjedljivo bilježi najbolje rezultate u oblasti demografije i nataliteta. Kosovo je prethodnih godina konstantno bilježilo pozitivan prirodni prirast, odnosno imalo je mnogo više živorođenih nego umrlih.

Prema podacima Agencije za statistiku Kosova (ASK), u 2016. godini broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio je veći za 14.170, a sljedeće godine za 13.732. Tijekom 2018. godine, broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio je veći za 12.770, a 2019. za 11.238 osoba.

Isto tako i Albanija je jedna od zemalja u regiji koja je prethodnih godina konstantno imala pozitivan prirodni prirast.

Kako pokazuju podaci albanskog instituta za statistiku INSTAT-a, 2016. godine broj rođenih u odnosu na broj umrlih u Albaniji bio je veći za 10.345, a sljedeće godine za 8.637. Iako je sljedećih godina pozitivan prirodni prirast u zemlji smanjen, i dalje je ostao na visokoj razini, te je broj rođenih u odnosu na broj umrlih 2018. bio veći za 7.130, 2019. godine za 6.624, a prošle pandemijske godine za 470 osoba.

Kako pokazuju službeni podaci, i Crna Gora je proteklih godina imala dobru demografsku sliku.

Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), tokom 2016. godine u Crnoj Gori je zabilježeno 7.569 živorođenih beba te 6.464 umrlih osoba, čime je pozitivan prirodni prirast iznosio 1.105. Sljedeće godine pozitivan prirodni prirast je iznosio 909, a 2018. godine 760. U 2019. godini prirodni prirast u Crnoj Gori je također bio pozitivan i iznosio je 628.

U Sjevernoj Makedoniji je tijekom 2016. godine broj rođenih u odnosu na broj umrlih bio veći za 2.581. Sljedeće godine pozitivan prirodni prirast je bio 1.436, a 2018. godine je povećan na 1.606. Međutim, tijekom 2019. godine u zemlji je zabilježen negativan prirodni prirast, odnosno broj umrlih u odnosu na broj živorođenih je bio veći za 601. Tijekom prošle, pandemijske godine, broj umrlih u zemlji u odnosu na broj živorođenih bio je veći za 6.744.

Prema mišljenju stručnjaka, demografska slika u zemljama regije zasigurno će utjecati na brojne sfere društva, posebno na ekonomiju.

Negativan prirodni prirast izaziva domino efekat u svim sferama

Amer Osmić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra kako negativan prirodni prirast izaziva domino efekat u svim sferama društva i države.

“Škole imaju problema sa zapošljavanjem nastavnog kadra, odnosno sa zatvaranjem škola. Gospodarstvo će imati iznimno težak problem u pronalasku određene radne snage. Sad već tu vidimo probleme. Negativan prirodni prirast ili loša demografska slika države uzrokuje jasan domino efekat koji podrazumijeva poteškoće koje se ogledaju u svakoj sferi društvenog života. Zdravstveni sektor će nam biti opterećeniji, jer nam je stanovništvo značajno starije”, pojasnio je Osmić.

Istaknuo je kako nebriga o demografskoj politici jednog društva uzrokuje nebrigu za sve druge segmente koji su značajni za jedno društvo. Dodaje da je kontinuirano loša društvena situacija najvažniji čimbenik koji uzrokuje negativan prirodni prirast u zemljama regije, posebice u Srbiji, BiH i Sjevernoj Makedoniji.

“Građani tih država imaju iznimno visoku razinu nezadovoljstva prema društvenom standardu u tim zemljama i samim tim u tom najplodnijem razdoblju života za njih, napuštaju svoje zemlje. Ne možemo reći kako  je to isključivo zbog nezaposlenosti koja je svakako jedan od najvažnijih čimbenika, ali generalno gledano, to je cjelokupni društveni ambijent u kojem dugoročno živi stanovništvo zemalja Zapadnog Balkana i onda odlučuju napustiti svoje zemlje u tim najpotentnijim godinama za reprodukciju, ali i u smislu radne sposobnosti”, kazao je Osmić.

Demografski problemi se ne rješavaju kratkoročno

Naglasio je također kako se mora imati u vidu činjenica da se demografski problemi jedne države ne rješavaju kratkoročno.

“Važno je praviti projekcije za 25 godina. Dakle, sada razmišljate o onoj djeci koja još nisu rođena i gradite ono što je najvažnije za društvo, a to je društvo jednakih šansi. To je ono što su građani iskazali kao najvažnije, sa aspekta zdravstva, pravosuđa, sigurnosti, obrazovanja, da svaki građanin ima jednak pristup svim uslugama”, rekao je Osmić te dodao:

“Drugo je da država stane iza građanina. Onog trenutka kad mu je iznimno teško, da je država tu da pomogne. Nažalost, mi bilježimo u zemljama Zapadnog Balkana koje nisu članice Europske unije nepostojanje jasnih strategija”, istaknuo je ovaj stručnjak za demografiju.

Na kraju je naglasio kako je jasno da se u zemljama regije vrlo malo osoba rađa, a sve više ljudi umire.

“Mnogo ljudi odlazi i to u toj najpotentnijoj dobi od 20 do 35 godina, a skoro da nitko ne dolazi u ove zemlje, što znači da nismo atraktivan tržišni prostor niti smo atraktivni prema životnom standardu i na tome se mora raditi kratkoročno, srednjoročno i dugoročno”, kazao je Osmić.

Pročitajte još

Posljednje objavljeno

Iz stoca