Apsurd: Čak 85 posto kamena na tržištu BiH dolazi iz uvoza

Bosna i Hercegovina u prvih osam mjeseci ove godine uvezla je arhitektonsko-građevnog kamena vrijednog 4,85 milijuna eura. Od toga je uvezen granit za 4 milijuna eura i mramor za 850.000 tisuća eura.

Granit se, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, najviše uvozi iz Turske, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Italije, a mramor iz Indije, Južnoafričke Republike i Italije, piše Radio Slobodna Europa. Prema podacima Zavoda za geologiju Federacije BiH, ukupne rezerve arhitektonsko-građevnog kamena, te lomljenog kamena za zidanje i popločavanje iznose gotovo 37 milijuna prostornih metara. Potencijalne rezerve iznose više od 7 milijuna prostornih metara. Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara, kaže da su zalihe kamena u BiH velike, ali neiskorištene, te da se eksploatacija temelji na nekoliko malih tvrtki. Prema njegovim riječima, 85 posto kamena na tržištu BiH se uvozi. “Brod s kamenom dođe u luku Ploče te se dovozi šleperima i kamionima, uz ogromno bogatstvo kojeg ima BiH”, objašnjava Majić.

On dodaje kako se samo rezerve granita u općini Jablanica procjenjuju na 5 milijardi eura, a da se u Hercegovini nalaze i bogata nalazišta drugih vrsta vrijednog kamena. “Poput posuškog tvrdog, pločastog bilećkog i drugih vrsta vapnenačkog i drugog kamena koji se može koristiti za razne svrhe, a procjenjuju se na približno istu vrijednost. Kada bi se samo to iskoristilo BiH bi mogla doživjeti ekonomski uzlet na temelju kvalitetne obrade i finalizacije proizvoda”, kaže Majić. Zbog nezainteresiranosti domaćih poduzetnika i bez podrške države, BiH ne iskorištava bogate zalihe kamena, te kamenolome prepušta stranim ulagačima, smatraju geolozi. Ismir Hajdarević iz Zavoda za geologiju Federacije BiH, kaže da su kamenolomi vapnenca smješteni diljem BiH, na području Posušja, Širokog Brijega, Bihaća i Sarajeva.

“A jablanički granit koristio se nekad u cijeloj Jugoslaviji. Nakon rata sve te tvrtke su uglavnom pokušali privatizirati, i tu su dolazili ljudi koji nisu znali što će s njima. Taj kamen je poznat u svijetu, a danas ga ne možete pronaći na tržištu“, ističe Hajdarević. No u općini Berkovići od 2008. djeluje tvrtka Kremnica koje se bavi eksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena. Od 2014. godine većina dionica u vlasništvu je kineskih ulagača i od tada tvrtka gotovo svu proizvodnju plasira na kinesko tržište. Mirko Puljić, osnivač i direktor kompanije, kaže da godišnje pošalju oko 600 kontejnera kamena u blokovima, koji se dalje brodovima šalje u Kinu i tamo obrađuje. Manje količine obrađuju se u pogonu za preradu u samom kamenolomu i služe uglavnom za domaće tržište. “Najveći potencijali su u obradi kamena i tu se proizvodnja može proširiti”, objašnjava Puljić. On dodaje da bez kineskog kapitala i njihovog tržišta ne bi opstali, te ističe da ako su Kinezi imali interesa da vade BiH kamen, pakiraju ga na brodove i prevoze u Kinu, ne zna zašto onda domaći ulagači u tome ne vide potencijal.

Tvrtka Granit iz Jablanice, gotovo sto godina bavi se eksploatacijom i preradom granita koji dominira na tom području. Nakon neuspješne privatizacije, tvrtka je posljednjih deset godina u stečaju. Abid Šarić, stečajni upravitelj, kaže da Granit trenutačno zapošljava oko 200 radnika, te unatoč stečaju, posluje i ispunjava obveze. Gotovo 90 posto proizvoda izvoze u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru. On ocjenjuje paradoksalnim to što BiH uvozi kamen, dok se, istovremeno, kvalitetni jablanički granit, bez ikakvih problema plasira na strana tržišta. U Bosni i Hercegovini ne postoji državna strategija za eksploataciju kamena, već to spada u nadležnost entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji izdaju koncesije za eksploataciju. No nije poznat broj izdanih koncesija za eksploataciju kamena u oba entiteta, pa se ne može reći koliko ima kamenoloma u BiH i što se u njima kopa.

 

Posljednje objavljeno

Iz stoca