Ovo je 13 pogodnosti koje donosi danas usvojeni novi Zakon o obrtu u FBiH

Izaslanici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine danas su jednoglasno usvojili Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH.

Kako je ranije obrazložio predlagač, obrtna djelatnost će imati pravo i na uvoz repromaterijala te na izvoz svojih proizvoda. Drugim riječima, obrtnici će moći samostalno, u svoje ime i za svoj račun, obavljati vanjskotrgovinsko poslovanje bez posrednika, što dosad nije bilo moguće

Prednosti najavljenog zakona su skraćenje procedure i pojednostavljenje registracije obrta te omogućavanje pribavljanja dokumentacije po službenoj dužnosti.

Pripreme za donošenje ovog zakona počele su još 2015. godine.

Prema rječima Adisa Muhovića, izvršnog direktora Centra za politike i upravljanje (CPU), ovo su, kako prenosi Hrvatski Medijski Servis, najznačajnija unapređenja koje donosi novi Zakon:

1. Omogućeno je vanjskotrgovinsko poslovanje obrtnika

Ovo u praksi znači da će obrtnici moći dobiti carinski broj, a time će biti u mogućnosti da uvoze repromaterijal i izvoze svoje prozivode. Samom činjenicom da više neće morati koristiti posrednike, cijena tog dijela poslovanja će biti značajno niža.

2. Po prvi put omogućeno obavljanje pojedinih vrsta obrta i bez stručne spreme (ukinuta je podjela obrta na vezane i posebne obrte)

U vrijeme kada je znanje dostupno na dlanu, doslovno u našim pametnim telefonima, te kada svaka osoba može sama naučiti raditi mnoge poslove, pa i od svog hobija početi zarađivati, mi živimo u realnosti u kojoj zakonsko rješenje kaže da samo osoba sa završenom „drvnom školom“ može biti stolar, s „ugostiteljskom“ kuhar, a IT usluge pružati samo osoba koja je završila elektrotehničku, IT smjer gimnazije ili neki IT fakultet. Novo zakonsko rješenje ukida “licenciranje” za registraciju obrta, koja je velikim dijelom sprečavala osobe, posebno mlade ljude da registriraju željeni obrt, pa ćete bez nepotrebnih administrativnih prepreka moći otvoriti obrt iz djelatnosti koju znate raditi i za koju vas netko želi platiti, bez obzira je li to restoran, web ili grafički dizajn, pisanje različitih sadržaja, audio/video produkcija, restauracija namještaja ili bojanje/oslikavanje zidova… Dok god ne mislite preko noći postati doktor ili odvjetnik (posebni propisi još uvijek važe), započinjanje poslovanja će vam biti mnogo lakše i nitko vam neće tražiti „validnu diplomu“.

3. Skraćena je procedura i pojednostavljena registracija obrta

Registracija i zatvaranje obrta u FBiH je i sada značajno brže nego registracija firme (d.o.o.), ali registracija još uvijek može potrajati, pa na izdavanje Rješenja o početku obavljanja djelatnosti „poduzetnik u pokušaju“ može čekati od 1 do 10 dana. U RS organ (općina) ima rok za izdavanje rješenja od 2 dana, a takva je odredba i u Prijedlogu zakona u FBiH – ograničen je rok za izdavanje rješenja, pa ćete rad moći početi samo 2 dana nakon predavanja dokumentacije. Po prvi put su uvedene i mjere sankcija za odgovorne službene osobe, ako u propisanom roku ne donesu rješenje. Dakle, građani više nisu bespomoćni i osuđeni na čekanje i dobijaju kontrolu nad radom službenika.

4. Pri registraciji se prikuplja manje papirologije

Trenutno, da bi otvorili obrt u FBiH morate pokucati na 12 (ili 13 vrata) i to na 8 (ili 9 adresa) – po redu odlaska: centar za socijalni rad, dom zdravlja, sud za prekršaje, porezna uprava, općina, pečatoreznica, CIPS, banka, distributer fiskalnih sustava, UNO – opciono, dok se u RS morati pokucati na 7 (ili 8 vrata), na 6 ili 7 adresa, po redu odlaska: porezna uprava, sud za prekršaje, općina, pečatoreznica, banka, distributer fiskalnih sistema, UNO – opciono. Novim je rješenjem zakona omogućeno da službenici pribavljaju dokumentaciju po službenoj dužnosti, tako da ćete u FBiH imati isto ili manje stvari za obaviti nego u RS. Time ćete uštedjeti vrijeme, novac i nerve.

5. Ograničeno je izvršenje nad imovinom obrtnika

Obrt nije pravna, već fizička osoba. Stoga ne može odgovarati ulagačkim kapitalom, jer iako ima ID broj od porezne uprave, za poslovanje obrtnik odgovara svom svojom osobnom imovinom, što znači da mora biti mnogo oprezniji tijekom poslovanja i biti oprezan u planiranju poslovanja i zaliha novca za izmirenje obveza obrta. Ukoliko se, ipak, obrtniku dogodi greška i ošteti stranku/klijenta, po trenutno važećem Zakonu, sve što ima na svoje ime može postati predmetom ovrhe. Novim rješenjem u Prijedlogu zakona izvršenje je ograničeno, tako da imovina koja je potrebna za život i poslovanje ne može biti dio izvršenja – dakle ne mogu vam uzeti krov nad glavom i alat za rad.

6. Obrtniku je omogućeno obavljati i druge djelatnosti, koje služe obavljanju osnovne djelatnosti ili se uobičajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaćene rješenjem o obavljanju obrta.

Po trenutnom Zakonu, ako uđete kod sajdžije, auto mehaničara ili u neku drugu uslužnu radnju, možete dobiti uslugu (popravke), ali ne i kupiti rezervni dio. Naravno, vi kao klijent očekujete punu uslugu (nećete bateriju ili kaiš za sat kupovati u trgovini – gdje se to uopće kupuje?, pa to nositi sajdžiji). Da bi vam omogućili adekvatnu uslugu, obrtnici ulaze u „prekršaj prodaje“, zbog toga često dobijaju kazne ako ih „uhvate“ s izloženom robom, ali istovremeno nikada ne izdaju račun za prodanu robu, pa je nepovjerenje kupaca prema takvoj robi bespotrebno, ali često, a u biti je neizdavanje računa posljedica zakonskih ograničenja. Novim rješenjem vlasnik uslužne djelatnosti će moći legalno nabaviti rezervni dio, te će Vam ga moći prodati i za to uredno izdati fiskalni račun. Time će se pored manjeg prostora da inspekcije redovito kažnjavaju obrtnike, smanjiti i siva ekonomija na koju su obrtnici prisiljeni nelogičnim zakonom.

7. Omogućeno je fizičkim osobama i umirovljenicima nediskriminirajuće obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja

Prema trenutnom Zakonu, samo osobe koje su zaposlene i one koje su otišle u „punu mirovinu“ mogu registrirati obrt kao dopusnku djelatnost koja osobi omogućava jeftino vođenje poslovanja (do 2h rada na dan), jer niste dužni obračunavati i plaćati doprinose, a ni „prekidati“ mirovinu. Novim rješenje će sve osobe u mirovini moći registrirati dopunsku djelatnost, čak i ako nisu mirovinu stekle sa 65 godina starosti ili 40 godina radnog staža.

8. Predviđen je obrtni registar

Obrtni registar je informacijski sistem za upravljanje procesom registracije i obradu podataka o obrtima. Njime će upravljati Federalno ministarstvo razvoja, preduzetništva i obrta (FMRPO). Registar će sadržavati podatke o obrtnicima i osobama koje obavljaju srodnu djelatnost i domaću radinost i bit će obvezan. U Federaciji BiH trenutno ima oko 51.000 aktivnih obrta, ali trenutna je evidencija obrtnika loša i nije moguće sa sigurnošću znati koliko točno obrtnika posluje u FBiH.

9. Bolje je definirano tko od članova užeg domaćinstva može pomagati u vođenju obrta

Ove je dopuna na Prijedlog koji je pao u 2020. godini. Novi Prijedlog je u članu “Članovi zajedničkog domaćinstva” preciznije difinirao da “Članovi zajedničkog domaćinstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku bez zasnivanja radnog odnosa na način da rade u njegovom prisustvu” (dopunjeno – precizirano). Za pomaganje obrtniku tijekom bolovanja, odmora ili službenog putovanja, članovi domaćinstva će s obrtnikom morati potpisati ugovor o djelu, a to je jedna od stvari koja se propisuje drugim zakonskim rješenjima, poput Zakona o radu.

10. Prestanku obrta po sili zakona

Na osnovu zahtjeva Porezne uprave Federacije BiH, ako se utvrdi da obrtnik nije koristio privremeni prestanak, obustavi obrt duže od 6 mjeseci i ne ostvaruje prihod od prometa i ako obrtnik duže od 6 mjeseci ne obračunava i ne plaća porezne obveze, obrt će biti ugašen po sili zakona. Na prijedlog delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH precizirano je da prestanak obrta po sili zakona utvrđuje nadležni organ (općina) rješenjem. Dakle, ako obrtnik prestane raditi i plaćati poreze iz bilo kojeg razloga, njegov će se obrt ugasiti po sili zakona, bez da on treba ili mora to učiniti.

11. Nema više obveze izdavanja obrtnice kao isprave

Ova isparava (tj. ove, „mala“ i „velika“ obrtnica) je obvezna po trenutno važećem Zakonu, ali se zbog tehničkih prepreka uopće nije izdavala. Njeno ukidanje rezultira jednim parafiskalnim nametom manje u odnosu na postojeći Zakon. I ne, to nije „diploma obrtniku“ kako neki tvrde, obrtnicima je dovoljna obveza isticanja rješenja porezne uprave s ID brojem.

12. Članarina odnosno visina članarine Obrtničkoj komori je umanjena u odnosu na važeći Zakon

Članarina se ne može propisati u iznosu većem od 0,5% od osnovice za obračun doprinosa za prethodnu godinu (prosječne neto plaće u FBiH) koju objavljuje Federalno ministarstvo financija (u skladu sa postojećim Zakonom iznos je 1%), ali je u odnosu na prethodni Prijedlog koji je pao u veljači 2020. godine povećana sa 2 KM, na max ≈5 KM).

Visinu članarine i način raspodjele iste utvrđuje Obrtnička komora Federacije BiH svojom odlukom (nema razlike u odnosu na važeći Zakon, ali ima u odnosu na prethodni Prijedlog, kada je visina bila propisana Zakonom (2 KM).

13. Pored vlasnika ostvarenog patentnog prava, obrt može osnovati i vlasnik industrijske imovine.

ZABUNA OKO PRODAJE OBRTA

Ovim Zakonom je eksplicitno definirano da se obrt može prepustiti samo članu obitelji. No, ako želite prodati obrt, tu mogućnost definira Zakon o obligacionim odnosima i ista je definitivno moguća, a u skladu s sličnim odredbama se ista vrši u Republici Srpskoj za samostalne poduzetnika (kako se tamo definiraju obrti). Obrt sa svom tradicijom obrta (brendom), ćete moći prodati ako zaštitite ime obrta kao žig pri Institutu za intelektualno vlasništvo BiH. Tako ćete, uz recepte ili metodologiju rada, sredstva za rad, nekretnine, poslovne konekcije i ostale opipljive vrijednosti koje posjedujete kao fizička osoba, kupoprodajnim ugovorom moći prenijeti i pravo na korištenje zaštitnog znaka i tradicije koja ide uz taj znak. Na taj način ćete se moći povući iz posla i prodati nekom svu vrijednost svog obrta kao uspostavljenog lokalnog brenda, čime će se izbjeći gubljenja vrijednosti brenda i gubljenje tradicije poslovanja.

Posljednje objavljeno

Iz stoca