Crno tržište duhana: Bez obzira na pojačane akcije zapljena, država i dalje u gubitku

Pojačani rad državnih agencija, SIPA-e, Granične policije, UIO-a i entitetske inspekcije, konačno se vidi. U prvih sedam mjeseci zaplijene su pet puta veće u odnosu na isti period prošle godine. Pad legalnog tržišta je zaustavljen, ali crno tržište je još uvijek najveće u Europi. Važno je naglasiti, da bez obzira na zaustavljen pad legalnog tržišta država i dalje gubi u odnosu na 2019. godinu oko 200 milijuna KM od akciza i PDV-a na duhanske proizvode.

Pravi trenutak

Prema riječima, Faruk Hadžić, dipl. oecc, u posljednje vrijeme mogle su se primjetiti češće akcije i zapljene ilegalnog duhana i duhanskih proizvoda čija je vrijednost zapljene dosta veća nego je to bio slučaj prethodnih godina. Ipak, sve je to još uvijek nedovoljno da možemo reći da se može na taj način riješiti problem ilegalnog tržišta.

- Jedan od razloga za uspjeh akcija jesu i sve češće akcije naših institucija, ali i također akcije koje se provode u susjednoj Crnoj Gori. U konačnici, zbog problema u lancima distribucije ilegalnih proizvoda, a uz istu ili sličnu potražnju imamo situaciju da dolazi do poskupljenja ilegalnih proizvoda, tako da je sada razlika u cijeni smanjena između ilegalnih i legalnih. Ipak, to još uvijek ne znači da imamo povećanje u naplati javnih prihoda u odnosu na prethodne godine, ako zanemarimo 2020. godinu kao godinu pandemije COVID-19 – kazao je Hadžić.

Ovo je sada pravi trenutak, dodaje, da uz smanjivanje akciza na duhan i duhanske proizvode te probleme sa kojima se susreće ilegalno tržište, dođe, uz jači inspekcijski nadzor, do vraćanja ilegalnog tržišta u legalne tokove, što se višestruko pozitivno odraziti na prihode po osnovu akciza i PDV-a.

- Kako bi u se u konačnici osjetili pozitivni efekti, potrebno je imati i tu socijalnu dimenziju i usmjeriti dio prihoda od akciza na duhan namjenski prema fondovima solidarnosti tj. u zdravstveni sektor za liječenje teško bolesnih, a pogotovo tu mislim na teško oboljelu djecu – istakao je Hadžić.

Stanje tržišta

Zemlje regije ne treba promatrati pojedinačno jer su po pitanju crnog tržišta cigareta itekako povezane. Na primjer, Crna Gora je recentno krenula u obračun sa crnim tržištem. U srpnju ove godine Vlada Crne Gore najavila je kraj šverca cigareta preko Luke Bar.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore, Dritan Abazović, objavio je da je Vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duhanskih proizvoda u okviru Slobodne zone „Luka Bar“, čime je zadan snažan udarac organiziranim kriminalnim grupama koje su desetljećima organizirale šverc preko te luke.

- Nakon 30 godina, došao kraj švercu cigareta - naveo je Abazović na Twitteru.

Ovo nije jedna aktivnost koje je Vlada Crne Gore poduzela, ali je svakako najznačajnija i uveliko utiče na stanje crnog tržišta u BiH, odnosno na neko vrijeme će uticati na dostupnost nelegalnih proizvoda u našoj zemlji. Postavlja se pitanje, ima li Vlada BiH, sa entitetima, namjeru napraviti slične poteze kako bi sačuvala i sanirala legalno tržište?

Crno tržište duhana u BiH je postalo jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji:

- Više od 50 posto tržišta čini crno tržište, a godišnji gubitak gospodarstva je 150 milijuna KM.

- Na nivou cijele države godišnje se gubi preko milijardu KM proračunski sredstava.

- Svake godine novcem koji se gubi na crnom tržištu cigareta u BiH se može financirati 600 KM dodatno godišnje na mirovine za sve umirovljenike u BiH.

- Šverceri godišnje zarade 400 milijuna KM što ode za razne kriminalne aktivnosti.

- U zadnje vrijeme ponovo bilježi se prodaja nelegalnih proizvoda na legalnim prodajnim mjestima.

Povećava se rizik

Prema navodima ekonomskog analitičara Admira Čavalića, u proteklih nekoliko mjeseci, točnije od kraja 2020. godine svjedoci smo spektakularnih zapljenja cigareta na domaćem tržištu od strane nadležnih organa. Primjetan je pojačani rad državnih agencija. Svejedno, pitanje kauzaliteta je veoma bitno - da li imamo više zapljena jer je crno tržište na najvišem nivou razvijenosti ili zaista što državne agencije intenzivnije sprovode svoje aktivnosti?

- Teško je dati jasan odgovor po tom pitanju, a razumijevajući da jedno drugo uvjetuje tj. intenziviranje ilegalnih aktivnosti nužno vodi intenziviranju (i uspjeh) represivnih aktivnosti. Ono što je jasno da je riječ o kratkoročnim radnjama koje djelimično doprinose obuzdavanju crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda – kaže Čavalić.

Naš sugovornik dodaje da je važno problem crnog tržista riješiti u kratkom roku. Konkretno, ekonomski posmatrano, povećava se rizik na crnom tržištu, što vodi do rasta transakcionih troškova, posljedično i finalnog proizvoda. To može utjecati na ponašanje potrošača, još konkretnije potrošačke odluke po pitanju kupovine na formalnom ili neformalnom tržištu. Također, ovo demotivira ponuđače na datom tržištu, što svakako ima uticaja.

- Međutim, jedino pravo rješenje, na dugi rok, se odnosi na promjenu modela akcizne i ukupne fiskalne politike spram ovih proizvoda. To je jedino rješenje. Državne agencije jednostavno neće moći pratiti tempo razvoja ilegalnih aktivnosti, tako da će se uvijek kasniti sa ovim akcijama i iste će imati minoran uticaj na kretanja na tržištu. Pojačan rad je pohvalan, ali pitanje je koliko dugo se može održavati tempo istoga – ističe Čavalić, piše Avaz.

Posljednje objavljeno

Iz stoca