Listopad 28, 2021

Video: Broj učenika u školama u BiH iz godine u godinu sve manji

Vrijeme je upisa u prve razrede osnovnih i srednjih škola, kao i prvu godinu studija. Učenika je sve manje, jer se iz godine u godinu rađa sve manje djece. To dovodi i do sve većeg viška zaposlenih u prosvjeti. Vlasti se nisu ozbiljno počele baviti rješavanjem ovog problema, kao ni problemom depopulacije uopće. Još se, očito, nadaju kako će njihovim privremenim i povremenim mjerama, problem nestati.

Broj učenika u školama u BiH iz godine u godinu sve je manji. Analiza poznatog makroekonomiste pokazala je da je danas u odnosu na pokazatelje prije 10 godina u osnovnim školama 61.000 učenika manje, u srednjim gotovo 39.000. Manje je i studenata u visokoškolskim ustanovama.

FARUK HADŽIĆ, makroekonomski analitičar

“Desetak godina je brzo prošlo. Apelujem po tko zna koji put na izabrane dužnosnike da shvate da je demografsko nestajanje problem broj jedan u ovoj državi i da svi zajedno doprinesemo da se ovi negativni trendovi uspore, a na kraju zaustave, kako ne bi gledali slične pokazatelje i narednih godina”, rekao je Hadžić.

Da se vlasti nisu ozbiljno uhvatile u koštac s demografskim problemom govori i činjenica da se kao posljedica javlja tehnološki višak zaposlenih u prosvjeti. U sindikatu obrazovanja kažu da već godinama upozoravaju na moguću pojavu djelomičnog i potpunog tehnološkog viška. Zaposlene koji ostaju bez normi upjevaju zadržati samo preraspodjelom.

DRAGAN GNJATIĆ, predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture RS

“Ovih dana mi se javlja određen broj kolega koji smatraju da bi mogli postati tehnološki višak i da ja iskoristim priliku da u razgovoru s Ministarstvom i direktorima nađem rješenje”, kazao je Gnjatić.

U banjalučkoj Tehničkoj školi kažu da za sada nemaju taj problem jer posljednjih godina imaju jednak broj novoupisanih. Ali ipak…

KRISTINA MRĐA, direktorica Tehničke škole u Banjoj Luci

“Nismo do sada imali skalu pada. Ali ako se vratimo desetljeće, dva, tri unazad možemo reći . Tada je Tehnička škola imala 2200 učenika, sada nešto manje od 1500 učenika”, istakla je Mrđa.

Demografi ponavljaju da su neophodne sustavne mjere i usvajanje populacionih politika kako bi se zaustavili negativni trendovi. Upozoravaju da je 2020. godina završena s najlošijom stopom prirodnog priraštaja i u RS i FBiH.

ALEKSANDAR ČAVIĆ, demograf

“2019. godina završena s negativnim prirodnim priraštajem, minus 10 000, dok je samo godinu dana kasnije on iznosio 16 500. Tako da trendovi neće ići pozitivno, jer mi ništa ne poduzimamo”, zaključio je Čavić.

U RS prije tri godine osnovan je Savjet za demografsku politiku koji je uglavnom sačinjen od ministara. S pompezno najavljenim nacionalnim programom demografske obnove šira javnost nije upoznata.

U pisanom odgovoru iz Ministarstva porodice, omladine i sporta, koje je na čelu Savjeta navode da je dokumentom demografske obnove detaljno razrađen program demografske obnove te da će se nastojati iznaći financijski resursi i projekti kako bi se pomogla podrška porodicama. Kao prve rezultate navode izdvajanje financijskih sredstava za podršku rađanju djece u poljoprivrednim gazdinstvima, osiguranje besplatnih udžbenika za osnovce, proširenje prava subvencioniranja stambenih kredita. Je li to dovoljno, hoće li biti ozbiljnijih mjera koje će stimulirati rađanje, ali i zaustaviti migracije – pokazat će buduća statistika. / BHRT

Posljednje objavljeno

Iz stoca