Zovko: Prije ulaganja u zapadni Balkan, EU treba razmotriti koje pouke može izvući iz dosadašnjeg iskustva

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta ovaj se tjedan posebno bavi odnosima sa zapadnim Balkanom. Pored glasovanja o Izvješću o izvješćima Komisije o Bosni i Hercegovini za razdoblje od 2019. do 2020., odbor je održao sastanak iza zatvorenih vrata na kojem se razgovaralo o ishodima sastanka Vijeća za vanjske poslove od 10. svibnja, na kojem su europski ministri raspravljali o regiji te potvrdili njezinu europsku perspektivu.

Potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko izjavila je prije sjednice kako Europska unija treba procijeniti razvoj događaja na zapadnom Balkanu u posljednjim desetljećima. Navela je da je prošlo trideset godina od raspada bivše Jugoslavije. „Fokus politike EU-a u početku je bio na humanitarnoj pomoći, jednakoj udaljenosti između zaraćenih strana, i poštivanju međunarodnih granica, da bi se nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma preusmjerio na gospodarsku obnovu i pristranost u stilu Rebecce West, odnosno – bezuvjetnom pružanju potpore jednoj strani, odabranoj prema političkom narativu” - izjavila je Zovko. Naglasila je da, osim Slovenije i Hrvatske, koje su se uspjele osloboditi iz regije, ostale zemlje i dalje grcaju u neriješenim problemima koji su i doveli do rata.

Kao suizvjestiteljica za treću generaciju instrumenta pretpristupne pomoći, europskog financijskog fonda za pomoć zemljama zapadnog Balkana i Turskoj koji vrijedi više od 14 milijardi eura, a za koji još nisu zaključeni pregovori, Zovko je poručila: „Prije dodatnog ulaganja u nešto što izgleda poput plemenitih ciljeva, izgradnje cesta i energetskih koridora, trebali bismo razmotriti koje pouke možemo izvući iz dosadašnjeg iskustva”.