Tisuće osoba iz BiH mogle bi ostati bez sezonskog posla u Hrvatskoj i Crnoj Gori

Obično se za neka daleka vremena koristi izraz “ona vremena”, međutim, vremena kada smo živjeli normalno i nisu bila tako davno.

Mjesec je svibanj. Godine 2019. već bi se naveliko pričalo o sezonskim radnicima koji su išli u Hrvatsku te u manjoj mjeri u Crnu Goru ili bi ostajali raditi sezonski posao u BiH. Pretpostavka je kako je oko 30.000 radnika tako rješavalo svoju egzistenciju. Sada tisuće njih strepe za posao. Već od travnja, a posebno intenzivno od lipnja pa sve do listopada, a nekad i dulje ako se sezona protegne, doslovno bi padali s nogu, ali bi i zaradili jer su se plaće u Hrvatskoj kretale od 6 pa sve do 12 tisuća kuna (od 1500 do 3000 KM). Radili su brojne poslove, od čišćenja objekata do pospremanja soba, od konobarenja do kuhanja... Prošle pak godine, zbog nedostatka posla, plaće su smanjene i do 2000 kuna (500 KM).

Početak krize

- Imala sam stalni sezonski ugovor u jednom restoranu, gdje sam radila kao pomoćna kuharica. I, iskreno, planirala sam raditi dok god mogu. Pola godine bila bih u rodnoj Hercegovini, pola godine na moru, plaća i dodaci su mi bili redovito uplaćivani, međutim, prošle godine počeli su problemi. Ugovora više nemam, čula sam se s poslodavcima koji ni sami ne znaju što će biti, ali plan je da dođem raditi u lipnju pa ćemo vidjeti što će se dalje događati - kaže sugovornica iz jednog hercegovačkoga mjesta koja je na ovakav način doprinosila kućnom proračunu. Ove godine prepreke su razne. Iz Službe za zapošljavanje u Tuzlanskoj županiji govorili su o sezonskim poslovima.

- U ljetnom razdoblju radnici odlaze na rad uglavnom u Hrvatsku i Crnu Goru. Zapošljavaju se u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti. Obično su to poslovi kuhara, konobara, spremačice. Ugovore sklapaju na razdoblje od travnja do kraja kolovoza, ali pojedini znaju trajati i do kraja listopada, početka studenoga. Poslove nalaze posredstvom oglasa na privatnim portalima, ali u većini slučajeva riječ je o istim osobama, tako da obično kada osoba ode jednom, svake sljedeće godine zapošljava se kod istog poslodavca ili drugog na istoj turističkoj destinaciji - kazala je Amela Makul, glasnogovornica Službe za zapošljavanje TŽ-a, napominjući kako se od ožujka do listopada realizira i zapošljavanje građevinskih radnika. Istaknula je i poremećaje na tržištu rada zbog situacije u kojoj smo se našli.

- Pandemija koronavirusa u svakom slučaju je promijenila način zapošljavanja, kako u našoj zemlji tako i u inozemstvu. Svakako je smanjen broj sezonskih zapošljavanja, ali nisu potpuno zaustavljena - istaknula je.

Pad po županijama

Međutim, brojke pokazuju koliko su odlasci na sezonski rad smanjeni. Primjerice, 2019. se zbog zaposlenja u inozemstvu samo u TŽ-u sa Zavoda za zapošljavanje odjavilo 3025 radnika, a u 2020. odjavljena su bila 1272. Što se 2021. tiče, od početka godine do svibnja odjavilo se 406 radnika, a u travnju, koji je početak ljetne sezone, odjavilo se tek 60 osoba. Pad je vidljiv i u Unsko-sanskoj županiji koja je, od 3200 osoba koje su se odjavile sa Zavoda za zapošljavanje zbog rada u inozemstvu 2019. godine, došla do 845 u 2020., a u prva četiri mjeseca 2021. otišle su tek 164 osobe. Ponuda za rad u sezoni ima i ove godine, međutim, pitanje je kakvi će biti uvjeti i hoće li posla biti dovoljno te hoće li radnici biti adekvatno plaćeni za svoj rad. Mnogi sezonci ističu kako bi radije neki siguran, pa i manje plaćen posao, a da ne strepe zbog toga kakva će biti sezona. A u ovom krajnje neizvjesnom vremenu nitko ne može sa sigurnošću tvrditi što će se tijekom ljetnih mjeseci događati.

Posljednje objavljeno

Iz stoca