Cijene stalno rastu: obuće, odjeće, hrane, stanovanja..

Čini se kako val poskupljenja u Bosni i Hercegovini nikako ne prestaje pa su prosječne cijene rasle i tijekom ožujka.

Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako su cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u našoj zemlji mjerene indeksom potrošačkih cijena, u ožujku 2021. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku su zabilježile rast za 0,8 posto.

S obzirom kako je ovo samo nastavak trenda koji je u posljednje vrijeme prisutan jasno je da sve ovo ponovno znači popriličan udar na kućne proračune, naročito onih najsiromašnijih. Ukoliko znamo kako je pandemija koronavirusa ‘progutala’ desetke tisuće radnih mjesta u BiH, kako su u branšama u kojima radi uvjerljivo najviše naših sugrađana plaće u prosjeku oko 700 maraka, kako najveći broj naših umirovljenika nema mirovinu koja prelazi 400 maraka jasno je kako bilo kakvi poremećaji na tržištu itekako ‘udaraju’ na njihov standard.

Statistički podaci

Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u ožujku 2021. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima ‘Hrane i bezalkoholnih pića’ za 1,2 posto, ‘Odjeće i obuće’ za 2,4 posto, ‘Stanovanja i režijskih troškova’ za 0,1 posto, ‘Prijevoza’ za 2,1 posto te ‘Ostalih dobara i usluga’ za 0,5 posto.

U odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je pad razine cijena zabilježen u odjeljcima ‘Alkoholnih pića i duhana’ za 0,1 posto, ‘Namještaja i aparata za domaćinstvo’ za 0,6 posto te ‘Rekreacije i kulture’ za 0,1 posto, stoji u priopćenju.

Nadalje, razina cijena u ožujku 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine niži je za 0,5 posto. Ipak, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima ‘Hrana i bezalkoholni napici’ za 1,1 posto, ‘Alkoholna pića i duhan’ za 1,9 posto, ‘Zdravstvo’ za 0,7 posto, ‘Obrazovanje’ za 0,3 posto, ‘Restorani i hoteli’ te ‘Ostala dobra i usluge’ za 0,4 posto. Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljcima ‘Odjeća i obuća’ za 10,3 posto, ‘Namještaj, aparati za domaćinstvo i redovno održavanje kuće’ za 2,0 posto, ‘Prijevoz’ za 3,6 posto, ‘Komunikacije’ i ‘Rekreacija u kulturi’ za 0,2 posto.

Što može učiniti država?

U BiH, kao uostalom i svim drugim demokratskim državama slobodnog tržišta, cijene se formiraju na tržišnim osnovama, bez uplitanja države. To i jeste bit tržišne ekonomije koja funkcionira na osnovama slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije. Sve to znači kako je, osim postavljanja jasnih pravila igre, uloga države vrlo mala.

Međutim, to ne znači da je nema i kako vlasti ne mogu zaštititi svoje žitelje od određenih anomalija. Ikako nemaju mnogo alata u svojim rukama, što je na kraju krajeva i dobro, ipak nisu bez mogućnosti da djeluju ukoliko su primjerice marže neopravdano visoke a samim time i proizvodi koji se prodaju.

Nadalje, uz razne instrumente fiskalne politike mogu stimulirati rast plaća u realnom sektoru kako bi i na taj način žitelji relativno bezbolno prevladavali povećanja cijena proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju. Uloga država u suvremenim društvima jeste osigurati efikasnost, ispraviti nepravednosti u raspodjeli dohotka i potaknuti ekonomski rast i stabilnost. S obzirom na to, žitelji očekuju zaštiti od strane onih koje su birali na izborima upravo zbog toga.