Snažan zamah izvoza podgrijava nade u brži ekonomski oporavak

Bosanskohercegovački izvoz u prvom kvartalu ove godine premašio je vrijednost iz istog perioda pretkrizne 2019. godine podgrijavajući nade u mnogo brži oporavak ekonomije nego što se to u jednom dijelu prošle godine očekivalo.

Ohrabrujući podaci Agencije za statistiku BiH o vanjskotrgovinskoj razmjeni, objavljeni jučer, pokazuju da je izvoz u razdoblju siječanj-ožujak 2021. godine iznosio 3,0 milijarde KM i da je za 16,6 posto veći nego u istom razdoblju lani. Posebno je plodan bio ožujak u kojem je ostvaren rekordan izvozni rezuzltat od 1,15 milijardi KM, što je čak za 36,2 posto više nego u istom mjesecu godinu ranije, piše Indikator.ba.

Izvoz u prvom tromjesečju ove godine je za nešto manje od 300 milijuna veći nego u prvom tromjesečju predpandemijske 2019. godine što je dobar znak za tokove u zemlju u još uvijek izvanrednim okolnostima uzrokovanim pandemijom. Da svjedočimo ekonomskom zamahu govori i podatak o tome da je i uvoz izašao iz negativnog teritorija i da bilježi oporavak, te je prvi put u ožujku ove godine imao rast i to čak za 19,7 posto.

Ovo govori da domaća industrija koja se oslanja na uvoz repromaterijala u svojoj proizvodnji ima povećane potrebe za uvozom, a svakako odražava i rast potrošnje u zemlji. Ne treba, naravno, zanemariti i činjenicu da na vrijednost uvoza utiču i poskupljenje proizvoda usljed poremećenih lanaca vrijednosti, kao i povećanje cijena sirovina poput aluminija i drugih metala, ali i cijena nafte. BH izvoz raste na krilima činjenice da se globalna industrijska ekonomija brzo oporavila 2020. godine, dijelom i zbog azijskih ekonomija i Sjedinjenih Država. Europska industrija u cjelini je imala koristi od toga, a slijedom toga profitirale su i bh. kompanije koje rade za izvoz.

Takođe, zbog pandemije velike europske grupacije umjesto Kine i drugih dalekih zemalja traže dobavljače u bližem okruženju što pogoduje i većim narudžbama za naša izvozno orijentirana poduzeća. Kako su nedavno naveli i iz Vanjskotrgovinske komore BiH, bh. kompanije pokazale su elastičnost na tržišne izazove, a metalni i drvoprerađivački sektor najviše su doprinijeli povećanju ukupnog izvoza. Ipak, iako je izvoz motor ekonomskog oporavka, s obzirom da neke pojedine djelatnosti zbog pandemije i dalje trpe, poput turizma, transporta itd, a i da se drugi parametri koji utječu na BDP mogu oporoaviti tek u srednjem roku poput doznaka ili stranih direktnih investicija, ekonomski zamajac ipak će imati svoja ograničenja.

To pojačava i činjenica da je cjepljenje stanovništva u Bosni i Hercegovini spora i u zaostatku za drugim zemljama, ne samo u odnosu na Europu nego i na neposredno okruženje, a što će nesumnjivo imati utjecaj i na tempo ekonomskog oporavka.

Posljednje objavljeno

Iz stoca