BiH u "Globalnom izvještaju o nejednakosti spolova" najlošije rangirana u bivšoj Jugoslaviji

Ako je suditi po ovogodišnjem "Globalnom izvještaju o nejednakosti spolova", koji je izradio Svjetski ekonomski forum (WEF), Bosna i Hercegovina je po ovom pitanju najlošije rangirana među zemljama bivše Jugoslavije.

Izvještaj je objavljen 30. ožujka i njime je obuhvaćeno 156 država svijeta.

U ukupnom poretku Srbija je kao 19. najbolje pozicionirana, a slijedi je Slovenija na 41. mjestu, Hrvatska je 45., Crna Gora 46., Sjeverna Makedonija 73. i Bosna i Hercegovina 76.

Među deset zemalja u kojima je život žena najbolji su Island, Finska, Norveška, Novi Zeland, Švedska, Namibija, Ruanda, Litvanija, Irska i Švicarska.

U izvještaju su objavljeni poreci za četiri kategorije - o uključenosti u ekonomiju i prilikama u ekonomiji, izvještaj o dostignućima u obrazovanju, izvještaj o zdravlju i životu i izvještaj o političkom osnaživanju.

U poretku država koji se odnosi na ekonomiju, Bosna i Hercegovina je na 115. mjestu i time je najlošije rangirana u odnosu na ostatak bivše Jugoslavije. Najbolje je rangirana Slovenija koja je na 15. poziciji.

Bosna i Hercegovina je najlošije rangirana i u izvještaju o dostignućima u obrazovanju. Pozicionirana je na 110. mjesto, a Slovenija je kao 28. opet najbolje rangirana u odnosu na ostatak regije.

U izvještajima o zdravlju i životu te političkom osnaživanju Bosna i Hercegovina stoji nešto bolje.

Po pitanju zdravlja i života, a u kontekstu nejednakosti spolova, Bosna i Hercegovina je na 64. poziciji. Hrvatska je kao 45. najbolje rangirana, a Slovenija je 49. Iza Bosne i Hercegovine su Crna Gora (84.), Sjeverna Makedonija (85.) i Srbija (89.).

U kontekstu političkog osnaživanja najbolje je rangirana Srbija - 39. Slijedi je Bosna i Hercegovina koja je 45., Hrvatska 47., Sjeverna Makedonija 53., Crna Gora 70. i Slovenija 83.

Između ostalog, u izvještaju WEF-a je istaknuto da je pandemija koronavirusa stvorila nove prepreke na putu gradnje inkluzivne i prosperitetne ekonomije i društva. Jaz između žena i muškaraca se dodatno povećao, usprkos tome što su žene bile na prvim linijama odbrane od pandemije radeći u najvažnijim djelatnostima.

Ukazano je na to da najveći broj žena radi upravo u sektorima koji su teško pogođeni pandemijom. Ovo, kao i dodatne poteškoće, kao što je primoranost da se brinu o domaćinstvu, onemogućili su smanjivanje jaza, odnosno povećanje jednakosti.

Pozvani su lideri država da učine dodatne napore kako bi se smanjio društveni, ekonomski i socijalni jaz između žena i muškaraca. / Klix.ba

Pročitajte još