Na današnji dan prije 30 godina poginuo je Josip Jović, prva žrtva Domovinskog rata

Na današnji dan prije 30 godina u Nacionalnom parku Plitvice, na "Krvavi Uskrs" 1991. godine, poginuo je prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović.

Jović je prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Rođen je u Aržanu kraj Imotskog 21. studenog 1969. Bio je pripadnik policijske postrojbe koja je 31. ožujka iz Zagreba upućena na Plitvice, kako bi pomogla uvesti red u tom kraju.

Prvi nemiri

Tada su u Kninu i okolici počeli prvi nemiri. Srpski pobunjenici su postavljali barikade na cestama i onemogućavali normalan promet i život.

Tada su se radnici poduzeća Plitvice suprotstavili pripajanju Krajini. Mile Martić, jedan od vođa pobunjenih Srba i šef kninske milicije, poslao je na područje Mukinja, 28. ožujka 1991. godine, skupinu milicajaca da riješe taj slučaj. Poslao ih je da onemoguće prosvjed radnika poduzeća Plitvice protiv pripajanja tog područja Krajini.

Na koranskom mostu bile su istaknute zastave SAO Krajine i Jugoslavije, a odbor srpske demokratske stranke u Titovoj Korenici 29. ožujka 1991. godine donio je odluku o promjeni strukture zaposlenih u Nacionalnom parku Plitvice te su tako čuvarsku službu preuzeli ljudi iz Knina.

Nelegalna pretvorba

Predstavnici mjesnih zajednica slunjske općine sastali su se u Drežnik Gradu i zaključili kako hrvatska vlada ne poduzima ništa protiv nelegalne pretvorbe poduzeća "Plitvice" pa je tražena akcija legitimnih organa Republike Hrvatske.

Policijske uprave Karlovac i Gospić su 31. ožujka 1991. godine u ranim jutarnjim satima uputile dio svojih snaga na Plitvice, s ciljem uspostavljanja javnog reda i mira na tom području.

Tromblonska mina

Tu su naišli na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se tamo zatekla.

Zasjeda i pucnjevi iz šume dočekali su autobus hrvatske specijalne policije koja je išla razbiti pobunjene Srbe, koji su zauzeli Nacionalni park te ga pripojili SAO Krajini.

Jedan od autobusa pogodila je tromblonska mina, ali nije eksplodirala. Pobunjenici su nakon nekoliko sati borbe neutralizirani. Prestali su pružati otpor i predali su se.

Prva žrtva Domovinskog rata

U međusobnoj razmjeni vatre smrtno je stradao 22-godišnji Josip Jović koji je ostao upamćen kao prva žrtva Domovinskog rata.

Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, iako je nosio pancirku. Brzo je prenesen do vozila hitne pomoći, ali je preminuo na putu do helikoptera.

Pokopan je uz sve vojne počasti na mjesnom groblju u Aržanu.

Posthumno je promaknut u čin bojnika. Jović je odlikovan Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana s pozlaćenim pleterom, Spomenicom Domovinskog rata, Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi" i Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.

JNA se opredijelila

U akciji je, prema službenim policijskim zapisnicima, uhićeno 29 osoba, među kojima i Goran Hadžić, član Glavnog odbora SDS-a, koji je nedugo zatim političkom odlukom pušten te je postao jedan od glavnih vođa srpske pobune, pogotovo u istočnom dijelu Hrvatske.

Iako je akcija na Plitvicama bila uspješna, lokalni Srbi se nisu pomirili s njom.

Nakon toga dana bilo je jasno kako je JNA otvoreno stala na stranu pobunjenih Srba. Dan kasnije, 1. travnja, Republika Srpska Krajina proglasila je svoju nezavisnost od Hrvatske.

Nakon četiri godine Domovinskog rata, umjetna tvorevina SAO Krajina raspala se u samo nekoliko dana u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. / Index vijesti