Bošković: Hrvati hoće birati svog predstavnika, ne "pripadnika"

Izaslanstva HDZ-a BiH i SDA dogovorila su ovoga tjedna da se tri povjerenstva bave pitanjima izmjena Izbornog zakona, vlašću u Federaciji Bosne i Hercegovine te provedbom ključnih reformi za put zemlje u EU. Dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i član Predsjedništva HDZ-a BiH dr. Mladen Bošković za večernji.ba ističe kako je dogovor poželjan i sudbononsno važan.

Kako biste ocijenili aktualne odnose u vlasti u Federaciji, postoji li jasna većina?

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH u svom je uobičajenom i normalnom načinu rada kada je ovaj parlamentarni dom u pitanju, uz sve prilagodbe koje smo morali praviti kako bismo osigurali održavanje sjednica nakon pojavljivanja pandemije. Uz sve poteškoće koje su neminovno postojale, uspjeli smo osigurati kakvu-takvu dinamiku i tempo. Kada su u pitanju politički odnosi koji su usko vezani i uz Vladu FBiH, tu i dalje postoji svojevrsna disproporcija koja ima svoju vertikalnu poveznicu, od državne razine preko federalne, a ti odnosi se prelijevaju i na županije.

A ima li jasne većine?!

Već sam nekoliko puta spominjao da imamo problem definirati tko uopće čini parlamentarnu većinu. Sada govorim u kontekstu FBiH. Legitimni zastupnici hrvatskog naroda i Klub HNS-a, predvođen HDZ-om BiH, djeluju kompaktno od samog početka. Na sceni imamo svojevrsno preslagivanje unutar bošnjačkih stranaka gdje se doista ne zna koja stranka ima koliko zastupnika i takvo što osobito se reflektira na županije.

Na što pritom mislite?

Taj je trend osobito pojačan nakon lokalnih izbora održanih u studenome, gdje prvo pada županijska Vlada u Sarajevskoj županiji, potom je uslijedilo preslagivanje i na prostoru Tuzlanske te nisam siguran da je taj proces još završen. Kako god bilo, HDZ BiH ima jasan smjer i agendu djelovanja na svim razinama i takvo što će nastaviti raditi.

Prošle godine potpisani su sporazumi o izmjenama Izbornog zakona. Ovih dana utvrđuje se nova dinamika razgovora. Jeste li optimist da je moguće izmijeniti Izborni zakon?

Potpisani politički sporazumi u Mostaru iz lipnja prošle godine definitivno će ući u povijest Bosne i Hercegovine iako toga u ovome trenutku vjerojatno nismo svjesni. Hvala Bogu, sporazum o održavanju izbora u Mostaru uspješno je primijenjen u punom kapacitetu, unatoč svim pokušajima da se naruši sam izborni proces, ali i dodatno poremete međunacionalni odnosi. Prvo su uslijedili pokušaji utjecanja nelegalnog i nelegitimnog Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) BiH na sam izborni rezultat. Ta institucija je ključna za održavanje izbornog procesa i kao pravna država ne smijemo dopustiti onakve situacije kojima smo svjedočili u Uskoplju, Travniku, Doboju i Srebrenici, a potom i u Mostaru.

Čemu to vodi?

Takvo što vodi isključivo u pravnu dubiozu i dovodi u pitanje samo održavanje izbora jer se postavlja pitanje čemu uopće izborni proces ako će netko prekrajati volju birača i ispunjavati želje određenih politika. Izborni zakon, ima li nade? - Podsjećam, uz HDZ BiH i SDA, taj sporazum su podržali i međunarodni predstavnici. I oni upravo snažno zagovaraju reforme izbornog zakonodavstva, što su i predočili u zajedničkoj izjavi predstavnici Europske unije, SAD-a i OESS-a od prije nekoliko dana. Posebni predstavnik SAD-a za zapadni Balkan Matthew Palmer, kao ključni operativac State Departmenta, također je nedavno u razgovoru s predsjednikom SDA Izetbegovićem poslao jasnu poruku u tome pogledu. Pitanje Izbornog zakona BiH treba razriješiti sve ključne zapreke u funkcioniranju države i konačno osigurati punu jednakopravnost svih triju konstitutivnih naroda.

Često se podvaljuje priča o građanima prikrivenim iza većinske bošnjačke politike, a najsnažnije se to manifestiralo u Mostaru. Kako to komentirate?

Spomenuo sam pokušaj manipulacija na izborni rezultat u Mostaru preko SIP-a BiH. Nakon što se nije uspjelo prekrojiti izbornu volju Mostarki i Mostaraca, pokušalo se po iskušanom receptu izazivanja nacionalnih netrpeljivosti pa, kada ni to nije uspjelo, onda su uslijedila etiketiranjima o nacionalnim izdajama. Smatram da je takvo što apsolutno nepotrebno, retrogradno i ne može donijeti nikome nikakvu korist, osobito ne političku, ako je to već bio cilj. Priča o probosanskom bloku u središtu Hercegovine bio je pokušaj unošenja destruktivnosti u cjelokupnom procesu konstituiranja novog Gradskog vijeća Mostara te procesu izbora gradonačelnika. Zamislite da pričamo o prohercegovačkom bloku u Bihaću, Sanskom Mostu ili Zenici. Nadam se da će te optužbe konačno prestati i da će svi vijećnici, bez obzira na nacionalnost ili stranku, dati snažnu potporu dr. Kordiću. On je osvojio najveći broj glasova, iza sebe ima izvanredne rezultate u oblasti zdravstva i uspjet će uhvatiti zalet kako bi Mostar postavio tamo gdje istinski i pripada kao multikulturalan grad i regionalno središte ovog dijela Europe. Ovim mu putem još jedanput želim mnogo sreće i uspjeha.

Kako odnose Bošnjaka i Hrvata smjestiti konačno u mirnije vode? Stalno su politički napeti.

Odnosi Bošnjaka i Hrvata konstantno su u izazovima već posljednjih 25 godina. Ne vidim nikakve političke satisfakcije ni kroz nametanje drugog bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ni kroz nametanje platformi ili alijansi. Konstitutivnost naroda ne možete eliminirati jer na njima počiva Bosna i Hercegovina i to je Ustavni sud BiH jasno precizirao. Pa i odluka Međunarodnog suda za ljudska u Strasbourgu samo traži pronalaženje načina da se mogu kandidirati i oni koji ne dolaze iz reda jednog od triju konstitutivnih naroda. Nigdje se ne spominje ni ukidanje konstitutivnosti ni bilo što slično što se nekad nastoji progurati u javni prostor. Taj dio konačnog reguliranja svih anomalija u reformi izbornog zakonodavstva, koja će ojačati natkrovljujuće načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda, neminovno slijedi.

Što to, po vašem mišljenju, znači, čime treba rezultirati?

To je jačanje predstavničke, a ne pripadničke demokracije. Hrvati kao konstitutivan narod žele birati svog legitimnog predstavnika, a ne nametnutog “pripadnika”. Snažna volja svih partnera postoji i nadam se da takva volja slijedi i kod političkih predstavnika Bošnjaka. Razgovori koji će rezultirati konačnim dogovorom moraju biti zajednički imperativ. Moramo ostaviti postrani sve ono što nas razdvaja i dogovoriti cjelokupan paket reformi koji će usmjeriti budućnost ove zemlje.