Više od 800 mjesta u BiH bez ijednog djeteta

Istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Univerziteta u Leidenu u Nizozemskoj Miloš Popović objavio je kartu BiH s označena 804 mjesta iz 90 općina u našoj zemlji u kojima ne živi nijedan maloljetnik. Popović je kazao da je mapiranje samo njegov hobi te je ustupio kartu koju je objavio na svom Twitter profilu @milos_agathon.

Cijele porodice

Demografski slom najavila je i studija “Analiza stanja stanovništva BiH i projekcija za razdoblje od 2020. do 2070. godine” Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda (UNFPA). Prema tom dokumentu, koji je objavljen u prosincu prošle godine, demografski stručnjaci s Karlovog univerziteta u Pragu najavili su i mogućnost da bi 2070. godine u BiH moglo živjeti samo milijun i pol ljudi.

Prema podacima Saveza izbjeglih i raseljenih osoba BiH, u proteklih sedam godina našu zemlju napustilo je više od 315.000 osoba. Predsjednica Saveza Mirhunisa Zukić kaže da je, nakon pojedinačnih odlazaka u početku, proces nastavljen iseljavanjem cijelih obitelji, a mnogi su napuštali i radna mjesta kako bi krenuli ka Zapadu.

Iako se smatralo da je u 2020., kao godini pandemije, iseljavanje zaustavljeno, lani je naša zemlja ostala bez 85.000 stanovnika.

- Autobusima se odlazilo, cijele obitelji. Najviše odlazaka u prošloj godini imali smo iz Posavine, Doboja, USŽ, Jajca, Bugojna, ali i iz Livanjske županije. Bosansko Grahovo je sablasno pust grad. Ljudi su odlazili i iz istočne i zapadne Hercegovine. Zanimljivo je da su ljudi iz Bobanovog Sela i Šuškovog Naselja, odakle su ranije odlazili na nekoliko mjeseci pa se vraćali, sada otišli trajno. A kada je lokalna vlast vidjela da mi to pratimo, zadužili su čovjeka da navečer pali svjetla po cijelom kvartu - kazala je Zukić.

Korak naprijed

Nekada je to bila teška ekonomska situacija, ali u protekloj godini je politička nestabilnost glavni razlog odlaska, navodi akademik Muris Čičić, predsjednik Akademije znanosti i umjetnosti BiH.

- Naša istraživanja pokazuju da je u prošloj godini došlo do dominacije političkih faktora u odnosu na ekonomske. Ljudi sada bježe od neizvjesnosti, od ludila nacionalizma koje nas okružuje, od političke nesigurnosti, luđačkog sustava nametnutog u Dejtonu koji nas sprječava da se pomjerimo korak naprijed - kaže za “Avaz” Čičić.

Šta je osnovni problem

U oblasti ekonomije postoje indikatori da se stanje popravlja, da pandemija bh. privredu nije oborila na koljena, dodaje Čičić, tako da je politički ambijent osnovni problem.

- Mi smo nesretna zemlja koja je predmet raznih zakulisnih igara, naši prvi susjedi nam konstantno rade o glavi, a naši sugrađani koji nisu probosanski orijentirani više rade u korist naših neprijatelja nego u korist vlastite djece - navodi on. / Dnevni avaz