​Zbog tunela Crnaja neće se čekati dulje od 15 minuta

Čekanje na prolazak kroz tunel Crnaja koji uskoro, zbog lošeg stanja, očekuje rekonstrukcija, ne bi trebalo premašivati interval od 15 minuta, naglasio je u intervjuu za Večernji list BiH Ljubo Pravdić, direktor JP-a Ceste Federacije BiH.

U ovom poduzeću spremni su i za eventualne promjene, a koje vozači ne bi trebali osjetiti. Naime, ako dođe do probijanja intervala te čekanja budu dulja od 30 minuta, promet kroz tunel u tijeku dana bit će vraćen na dvosmjerni režim, s tim da bi se onda radovi izvodili noću, uz potpunu obustavu, u dogovoru s gospodarstvenicima i FMPiK-om.

Očekivani završetak radova je sredina 2022. godine. Pravdić je, između ostaloga, ukazao i na nekoliko strateški važnih projekata koji se trenutačno provode, poput izgradnje ceste do Neuma, pri čemu bi radovi trebali biti okončani početkom 2022. godine, dionice brze ceste – prolaz kroz poslovnu zonu Vitez te gradske autoceste u Sarajevu. Što se tiče ostalih značajnih projekata u programu modernizacije, JP Ceste FBiH očekuje učinkovitost II tranše kredita EBRD-a, kojim su obuhvaćene obilaznice oko nekoliko gradova.

Ovih dana aktualna je tema početka pripremnih radova na rekonstrukciji tunela Crnaja. Možete li nam predstaviti projekt rekonstrukcije, njegov značaj i nužnost, kao i rokove?

Trenutačno stanje tunela Crnaja veoma je loše zbog niza nedostataka, poput značajnih oštećenja betonske obzide, naročito na ulazu i izlazu iz tunela, neravnina na cesti, nepostojanja izolacije i manjkavosti u sustavu odvodnje te nedovoljne visine slobodnoga prometnog profila. Uslijed navedenih nedostataka, velika količina procijednih voda pojavljuje se u vrijeme kišnih oborina i topljenja snijega, kao i led na cesti te ledenice na svodu obzide u zimskim razdobljima. Kao rezultat prethodnih intervencija, razina ceste u tunelu u visini je službene staze, zbog čega je ugrožena “slobodna” visina prometnog profila, zbog čega vozila s visokim teretima zapinju na kalotnom dijelu betonske obzide i mogu prometovati isključivo sredinom tunela. U studiji crnih točaka tunel je i evidentiran kao crna točka. Zbog svega navedenoga izravno su ugroženi svi sudionici prometa kroz ovaj tunel, a istodobno je brzina prolaska kroz tunel izuzetno niska, tek oko 40km/h, s tim da je poseban problem mimoilaženje kamiona i autobusa zbog trenutačnog profila tunela.

Ceste Federacije provele su snimanje intenziteta prometa te je osnovi toga predložen i model dvaju vremenskih ciklusa uz naizmjenično puštanje prometa. Kakve su procjene kada je riječ o zadržavanjima prometa?

S obzirom na to da je nadležno ministarstvo izdalo rješenje o izmjeni režima prometa, u tijeku je postavljanje privremene prometne signalizacije nakon čega će početi izvođenje radova. Prema izmijenjenom režimu prometa kroz tunel, u intervalu od 5 do 23 sata promet kroz tunel odvijat će se naizmjenično, jednim prometnim trakom, i bit će reguliran prometnom i svjetlosnom signalizacijom. Radovi će se izvoditi kontinuirano 24 sata, s tim da su potpune obustave prometa predviđene u intervalu od 23 do 5 sati, uz izuzetak vozila hitne pomoći i policije kojima će prolaz biti omogućen i u ovom razdoblju. Zbog povećanja frekvencije prometa tijekom ljetnih mjeseci, konkretno od 1. lipnja do 30. rujna, radovi će se obustaviti, a promet kroz tunel odvijat će se dvosmjerno, bez ograničenja, s vraćanjem na naizmjenični režim od 1. listopada. Ugovoreni rok za završetak radova je 16 mjeseci. Prema simulacijama prometa koje su rađene u trima navratima prošle godine, čekanje na prolazak kroz tunel ne bi trebalo premašivati interval od 15 minuta. Ako do toga ipak dođe i čekanje bude dulje od 30 minuta, promet kroz tunel u tijeku dana bit će vraćeno na dvosmjerni režim, s tim da bi se onda radovi izvodili noću, uz potpunu obustavu, u dogovoru s gospodarstvenicima i FMPiK-om. Očekivani završetak radova je sredina 2022. godine.

Intenzivno se radi na jugu zemlje, a u kontekstu povezivanja Neuma i Stoca. Koji je značaj ove prometnice te kada možemo očekivati dovršetak radova?

Izgradnjom moderne prometnice ranga magistralne ceste riješit će se problem prometne povezanosti obale Jadranskog mora i područja Neuma s ostatkom HNŽ-a, a time i cijele BiH, te pozitivno utjecati na konkurentnost gospodarstva Neuma i Stoca. Osim turizma, kao osnovne djelatnosti, omogućit će se povećanje konkurentnosti i ostalih gospodarskih grana. Realizacijom projekta Neum će izaći iz svojevrsne prometne izoliranosti, čiji učinci su naročito naglašeni nakon ulaska Republike Hrvatske u EU.

Možete li nam detaljnije predstaviti proces izvođenja radova?

Okončani su radovi na dionici Stari Neum - Kiševo – Broćanac (LOT 1 i LOT 2), dužine oko 12 km, a također su okončani radovi na poddionici Prapratnica – Hutovo (LOT 4), dužine oko 2,5 km, uključujući i tunel Žaba (L=975 m). U tijeku su radovi na poddionici Stolovi - Drenovac (LOT 7), dužine oko 8,95 km. Radovi su započeli u listopadu 2019. godine, a trenutačno su u fazi izvođenja gornjeg sloja ceste. Asfaltirana su 6,2 km od ukupno 8,95 km. Preostali radovi privremeno su obustavljeni zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Očekivani završetak svih radova na ovoj poddionici je travanj 2021. godine. U tijeku su radovi na poddionici Broćanac - Prapratnica (LOT 3), ukupne dužine 3 km, uključujući i radove na raskrižjima Babin Do i Oskrušnica. Radovi su započeli u svibnju 2020. godine, a očekivani završetak svih radova na ovoj poddionici je 1. kolovoza 2021. godine. Također, u tijeku su radovi na poddionici Hutovo – Cerovica (LOT 5), ukupne dužine 5 km, i poddionici Cerovica – Stolovi (LOT 6), ukupne dužine 4,95 km. Radovi su započeli u listopadu 2020. godine i trenutačno se izvode zemljani radovi. Predviđeni rok završetka kompletnih radova na ovim poddionicama je siječanj 2022. godine. Iz navedenog se može zaključiti da bi ugovoreni radovi na svim dionicama i prema ugovorenim rokovima trebali biti okončani početkom 2022. godine, nakon čega će se podnijeti zahtjev za tehnički prijam. Također se vode aktivnosti oko izgradnje obilaznice Stoca, gdje zajedno s Općinom tražimo rješenje za trasu buduće obilaznice.

Možete li nam predstaviti aktivnosti na izgradnji brze ceste Lašva - Nević Polje? U kojoj će mjeri ista imati značaj za gospodarski oporavak prostora središnje Bosne?

Postojeća cesta M-5 na dionici Lašva – Nević Polje jedan je od prometno najopterećenijih cestovnih pravaca u FBiH. PGDS, koji je više od 15.000 vozila na dan, znatno prelazi brojke koje može primiti profil dvotračne magistralne ceste. Na većem dijelu trasa prolazi kroz naselja, trgovačke i gospodarske zone. Raskrižja su neuređena, nema traka za lijeva skretanja, nema servisnih prometnica, priključci su stihijski. Rezultat ovog stanja su vrlo male efektivne brzine kretanja vozila koje i u neradne dane ne prelaze vrijednosti od 40 km/h, dok su radnim danima i niže, uz povremene zastoje. Izgradnjom brze ceste izmjestit će se tranzitni promet s magistralne ceste, kao i dio lokalnog prometa, čime će se omogućiti nesmetano i brže prometovanje na ovoj dionici, što će doprinijeti i povećanju sigurnosti na dionici ceste, skraćenju vremena putovanja, smanjenju negativnih utjecaja na okoliš, boljem poslovnom ozračju, povećanju konkurentnosti gospodarstva središnje Bosne, a time i BiH. To će pridonijeti i smanjenju nezaposlenosti. Vlada FBiH zadužila je JP Ceste Federacije BiH za provedbu dionice brze ceste – prolaz kroz poslovnu zonu Vitez jer se trasa brze ceste na ovom dijelu poklapa s cestom M-5. Trenutačno su u tijeku aktivnosti na eksproprijaciji nekretnina koje vodi Općina Vitez, a u tijeku je i nabava radova i usluga nadzora. Ostale dionice brze ceste provodi JP Autoceste FBiH. Postupci javne nabave radova i usluga nadzora su provedeni i donesene su odluke o dodjeli ugovora na koje je Vlada FBiH dala suglasnost. Na odluku o dodjeli ugovora za radove uložena je žalba Uredu za razmatranje žalbi (URŽ). Ugovor će se moći zaključiti po okončanju žalbenog postupka, ali početak radova ovisi o okončanju postupka eksproprijacije i pribavljanju građevinske dozvole. Postupak eksproprijacije vodi Općina Vitez.

Kakvi su planovi kada je riječ o gradnji brze ceste u Sarajevu, a za koju je nedavno potpisan ugovor o izradi idejnog projekta?

Odlukom V br. 300/2020. godine od 28. veljače 2020. godine, o usvajanju programa utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta” utvrđenih proračunom FBiH za 2020. godinu, Vlada FBiH utvrdila je projekte za čiju provedbu je zadužen JP Ceste FBiH. Jedan od tih projekata je izgradnja gradske autoceste u Sarajevu, dionica Stup - Buća Potok, s ukupnim proračunom od 6 milijuna KM, namijenjenim za projektiranje, nadzor i radove. Na temelju ove odluke proveden je postupak javne nabave i zaključen ugovor s konzorcijem u sastavu Divel, IPSA Institut, PPG d.o.o. Sarajevo i Saraj Inženjering d.o.o. Sarajevo za: izradu idejnog projekta, dionica Stup - Boljakov Potok - Buća Potok - Pofalići te izradu glavnog projekta dionica Stup - Boljakov Potok - Buća Potok. Dana 22. prosinca 2020. godine Vlada FBiH donijela je odluku o izmjeni odluke o usvajanju programa utroška sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta” utvrđenih proračunom Federacije BiH za 2020. godinu. Ovom odlukom mijenja se naziv projekta pa je nazivom obuhvaćen kompletan projekt koji glasi “Izgradnja gradske autoceste u Sarajevu, dionica Stup – Buća Potok – Pofalići – Velešići - Bentbaša”. Također je izvršena izmjena u pogledu namjene sredstava te su odobrena sredstva namijenjena za projektiranje, reviziju, izvođenje, nadzor te izradu studije optimizacije željezničke infrastrukture u Sarajevskoj županiji. Trenutačno je u pripremi plan nabava JP-a Ceste FBiH po rebalansu za 2020. kojim je predviđena nabava sljedećeg: izrada idejnog projekta, dionica Pofalići - Velešići Bentbaša, izrada glavnog projekta, dionica Velešići - Bentbaša, potez Velešići - bolnica KCUS - izrada prethodne studije izvodljivosti i izrada studije optimizacije željezničke infrastrukture u Sarajevskoj županiji. Ovim će se uraditi kompletan idejni projekt, kao i glavni projekt za dionicu, kojim će se riješiti križanje i veza s I transverzalom. Urađeni projekt, zajedno s prethodnom studijom izvodljivosti, dat će sveobuhvatnu informaciju o značaju i vrijednosti projekta te omogućiti kvalitetnu prezentaciju projekta Vladi FBiH, kao i ostalim potencijalnim investitorima/kreditorima.

Na koje biste ostale projekte u okviru programa modernizacije magistralnih cesta u Federaciji ukazali?

Što se tiče ostalih značajnih projekata u programu modernizacije, JP Ceste FBiH očekuje efektivnost II tranše kredita EBRD-a, kojim su obuhvaćene obilaznice oko gradova. Najznačajnije su izgradnja Južne obilaznice Mostara, dionica Miljkovići - Rodoč, poddionica Miljkovići - izlaz iz tunela Novi, L=2,5km, koja uključuje vijadukt Marjanovića draga (L= 200m) i tunel Novi (L=915m), projekt izgradnje obilaznice Livna, izgradnja obilaznice Donjeg Vakufa, I faza; izgradnja obilaznice Bugojna, izgradnja obilaznice Gruda; izgradnja obilaznice Cazina, I faza; izgradnja obilaznice Kiseljaka, I faza; izgradnja ceste M-14 Bihać - Bosanska Krupa, I faza, te dionica Jablanska – čvor Mali Lug.

Koji su prioriteti na čijoj se realizaciji treba raditi u idućem razdoblju? U kojoj je mjeri izvršena sanacija različitih kritičnih točaka?

Osim gore navedenih projekata iz programa modernizacije, prioriteti na kojima će se u idućem razdoblju voditi aktivnosti (projektiranje, eksproprijacija, radovi) uključuju izgradnju brze ceste Lašva – Nević Polje, prolaz kroz poslovnu zonu Vitez, izgradnja i rješavanje spoja magistralnih cesta M-17 i M-17.4 te sanacija i rekonstrukcija magistralnih cesta u gradu Mostaru. Tu je i projekt izgradnje gradske autoceste – brze ceste u Sarajevu, kao i izgradnja dionice Šički Brod – Đurđevik, na trasi ceste Tuzla – Sarajevo. U kontekstu sanacije kritičnih (crnih) točaka treba navesti kako JP Ceste FBiH kontinuirano radi na sanaciji kritičnih (crnih) točaka tako da je većina istih, evidentiranih studijom crnih točki iz 2010. godine sanirana, kao i veliki broj crnih točaka iz studije crnih točaka iz 2017. godine. Prijedlogom plana poslovanja JP-a Ceste FBiH za 2021. godinu predviđena je izrada nove studije crnih točaka koja će uzeti u obzir podatke o prometnim nesrećama u razdoblju od 2017. do 2020. godine.