Dodatno pojašnjenje iz Ustavnog suda: Mjere su neustavne, ali ne mogu se ukidati

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u utorak elektronskim putem održao redovnu, 120. sjednicu Velikog vijeća Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Kako je priopćeno, od odluka koje je donio, Ustavni sud izdvaja:

AP 3683/20 – u kojoj je Ustavni sud zaključio da miješanje u osnovna ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Europska konvencija), u konkretnom slučaju prava na privatni život i na slobodu kretanja, koje je izvršeno naredbama uskih segmenata izvršne vlasti o obaveznom nošenju zaštitnih maski i o ograničenju kretanja, u konkretnom slučaju kriznih stožera ministarstava zdravstva, kada je izostalo aktivno sudjelovanje u donošenju i preispitivanju naređenih mjera od strane najviših tijela zakonodavne i izvršne vlasti, predstavlja kršenje navedenih ljudskih prava i sloboda.

S druge strane, Ustavni sud zaključuje da je neosnovan dio apelacija u kojem se zahtjeva ukidanje osporenih naredbi, zato što bi takvim ukidanjem, s obzirom na nesumnjiv javni interes za uvođenje neophodnih mjera zaštite stanovništva od pandemije, mogle nastati negativne posljedice prije nego što zakonodavna i najviša izvršna vlast poduzmu mjere u okviru svojih ovlaštenja i obaveza, dodali su.

Detalje ove odluke možete pročitati OVDJE.

AP 3357/20 – u kojoj je Ustavni sud zaključio da postoji povreda prava na privatni i obiteljski život, dom i prepisku iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Europske konvencije kada je miješanje u navedeno pravo “nezakonito”, odnosno kada sud nije u zakonom propisanom roku od tri dana odlučio o žalbi izjavljenoj na prvostupanjsko rješenje, već nakon 15 dana od isteka roka propisanog odredbama člana 140b. stavak (7) Zakona o kaznenom postupku FBiH. Također, Ustavni sud zaključuje da je, zbog takvog postupanja Općinskog suda u Sarajevu, došlo i do povrede prava na djelotvoran pravni lijek iz članka 13. Europske konvencije budući da žalba apelanata u konkretnom slučaju nije bila “djelotvorna” u smislu spriječavanja navodne povrede njihovog prava iz članka II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 8. Europske konvencije i trajanja te povrede.

AP 2834/19 – u kojoj je Ustavni sud zaključio da je došlo do povrede apelantovog prava na suđenje u razumnom roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stav 1. Europske konvencije u situaciji kada je predmetni izvršni postupak, koji je po zakonu hitne prirode, trajao osam godina i šest mjeseci, kojoj dužini trajanja je u odlučujućoj mjeri doprinijelo neažurno postupanje Općinskog suda u Sarajevu koji je nakon donošenja rješenja o izvršenju imao razdoblje pasivnosti u radu u trajanju od četiri godine i šest mjeseci, a za koje razdoblje pasivnosti sud nije dao nikakvo opravdanje.

Sve odluke usvojene na ovoj sjednici bit će dostavljene apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Ustavnog suda.