BiH se rješava prljavih i štetnih izvora energije

Bosna i Hercegovina obavijestila je Energetsku zajednicu da je počela aktivnosti na energetskoj tranziciji, koja uključuje tranziciju od prljavih i štetnih izvora energije ka izvorima energije na obnovljivoj osnovi, potvrđeno je "Nezavisnim" iz ove organizacije.

Podsjećanja radi, Energetska zajednica sprema se da uvede nove sankcije zbog projekta izgradnje termocentrale u Tuzli, koju financiraju kineske bankarske institucije. BiH se kroz europske integracije i najnoviju metodologiju proširenja obavezala da će prihvatiti novi zeleni dogovor, agendu EU koja planira tranziciju s prljavih izvora energije ka čistim izvorima energije, kao i grantove, financiranje i tehničku pomoć kako da se ta tranzicija sprovede na socijalno i ekonomski prihvatljiv način. Također, treba reći da je BiH prihvatila i Zelenu agendu na online samitu Berlinskog procesa u Sofiji, koji je održan u utorak.

Osim tranzicije od prljavih izvora energije iz uglja ka solarnoj energiji i energiji iz vjetra, sudeći prema informaciji koju smo dobili od Barbore Pojner, portparolke Komiteta, BiH planira i odustajanje od projekata mini-hidrocentrala (MHE), s obzirom na to da je Sekretarijat poslao BiH smjernice EU o utjecaju ovih izvora energije na riječni sustav i prirodno okruženje.

Pojnerova je rekla da zasad organi BiH još nisu poslali svoje komentare i izjave o namjerama kad je u pitanju ovaj oblik proizvodnje energije.

 

"BiH je počela s razvojem integralnih metodoloških alata za započinjanje konzultacija za nacrt nacionalnog plana za energetiku i klimu 2030. Komitetu je poslat prvi nacrt za neformalni pregled. Kada dobije komentare, BiH će implementirati promjene koje su potrebne i podnijeti službeni nacrt za formalni pregled", rekla je za "Nezavisne" Pojnerova.

Što se tiče konkretnih materijala, kako nam je rečeno, BiH je poslala prijedloge za reformu subvencija za obnovljive izvore energije.

"Dokumenti koje smo dobili sadrže prijedloge poput prijedloga kako prijeći s određivanja tarifa administrativnim mjerama ka aukcijama, kao i amandmane na odgovarajuće zakone u oba entiteta. Komitet smatra da su oni generalno usklađeni s pravnim okvirom Energetske zajednice", rekla je Pojnerova.

Na naše pitanje koliko je BiH uspjela do sada implementirati u smislu obaveza, Pojnerova kaže da je BiH i dalje zemlja s najviše otvorenih slučajeva, koji se uglavnom odnose na državnu pomoć, zaštitu životne sredine, plin, energetsku efikasnost i električnu energiju.

Na naše pitanje što su konkretne zamjerke kad je u pitanju izgradnja termocentrale u Tuzli, Pojnerova kaže da garancije Vlade FBiH u korist Izvozno-uvozne banke Kine predstavljaju nedozvoljenu državnu pomoć koja krši europsko zakonodavstvo.

 

"Komitet smatra da stav BiH da ovaj projekt ne predstavlja državnu pomoć u smislu člana 18. Sporazuma o energetskoj zajednici, predstavlja kršenje obaveza koje je BiH preuzela", kaže ona.

Johan Zatler, šef Delegacije EU, nedavno je rekao da 16 termoelektrana na zapadnom Balkanu zagađuje više nego 250 termoelektrana u EU te da godišnje uslijed zagađenja zraka u BiH umre 3.300 ljudi.