Građani BiH u bankama štede čak 13,3 milijarde KM

Međunarodni dan štednje, 31. listopad, ove godine u cijelom svijetu ima novo značenje. U vrijeme kada se potiče na potrošnju kao važan generator oporavka ekonomije, a kupovna moć stanovništva opada, štednja dobiva puni smisao kroz pametniju potrošnju novca.

Podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) na kraju rujna 2020. godine pokazuju da su ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u Bosni i Hercegovini zabilježili rekordan iznos od 13,35 milijardi KM.

Depoziti stanovništva imaju daleko najveće učešće od 54,9% u ukupnim depozitima kod komercijalnih banaka, pa stoga predstavljaju najvažniji izvor sredstava na osnovu kojeg komercijalne banke mogu financirati kreditne aktivnosti.

Posmatrano po ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti stanovništva iznose 5,49 milijardi KM ili 41,1% ukupnih depozita stanovništva, od toga kratkoročni depoziti su 393 milijuna KM, a dugoročni 5,09 milijardi KM. Transakcijski računi i depoziti po viđenju čine 7,86 milijardi KM ili 58,9% ukupnih depozita stanovništva.

 

U pogledu valutne strukture, depoziti stanovništva u domaćoj valuti iznose 6,07 milijardi KM, što čini 45,4% učešća, što je značajno više nego prije sedam godina kada je učešće depozita u domaćoj valuti bilo ispod 40%.

Ovaj porast učešća depozita je jasan pokazatelj povjerenja u konvertibilnu marku. Depoziti u eurima i oni s valutnom klauzulom vezanoj za euro iznose 6,65 milijardi KM ili 49,8%, a učešće depozita u ostalim stranim valutama je 4,7%, piše Klix.ba.

Podaci pokazuju da se depoziti stanovništva u Bosni i Hercegovini kontinuirano povećavaju, pa su tako u usporedbi sa stanjem na kraju rujna prošle godine porasli za 454 milijuna KM ili 3,5%.

Međutim, postoje značajne razlike u kretanju depozita zavisno od tipa depozita. Transakcijski računi su porasli za 13,1% (ili za 500 milijuna KM), a depoziti po viđenju bilježe porast od 3,6% (ili za 124 milijuna KM). Oročeni i štedni depoziti, a koji odražavaju štednju, na godišnjem nivou bilježe blagi pad od 3,0% (ili za 170 milijuna KM).

Usprkos proširenoj bankarskoj mreži i kontinuranom povjerenju u bankarske institucije, još uvijek jedan dio stanovništva u Bosni i Hercegovini nema uspostavljene poslovne relacije s bankama. Prema podacima Svjetske banke, u našoj zemlji 59% stanovnika iznad 15 godina ima otvorene račune u bankama, s tim da među radno neaktivnim stanovništvom samo 43% ima otvorene račune.

 

U usporedbi s drugim europskim zemljama, ovo su prilično niski postotci, jer čak 95% stanovnika u zemljama eurozone imaju otvorene račune u bankama, u Hrvatskoj je taj postotak 86%, a u Srbiji 83%. U povodu Međunarodnog dana štednje treba još jednom afirmirati korištenje financijskih usluga, koje mogu potaknuti opći razvoj, jer pomažu financiranje zdravlja, obrazovanja i poduzetništva, te olakšavaju financijske udare na stanovništvo. Globalno postoji veliki jaz, pri čemu oni s većim primanjima mnogo više koriste financijske usluge od siromašnijih.

Stabilan domaći bankarski sektor, uz pouzdan sistem za osiguranje depozita, pruža garanciju stanovništvu da svoja financijska sredstva drži na računima u bankama, da masovnije koriste financijske usluge i pouzdanije upravljaju svojim financijama. Na osnovu tog povjerenja i povjerenih sredstava stanovništva, banke su u mogućnosti da financiraju i doprinose efikasnijem funkcioniranju i rastu ekonomije te da pomognu u reduciranju neformalnih transakcija.

"Štednja je i racionalan odnos prema resursima, prema utrošku vode i struje... Štednja se danas reflektira kroz samoodržive projekte, u svakom iskorištenom plodu iz prirode, kultiviniranom komadu neobrađene zemlje na kojem će se posaditi nešto, papiru koji će se reciklirati. Na taj način postaje prihod za buduću potrošnju. Naši građani su svjesni važnosti štednje. Danas ona više ne znači samo puko čuvanje novca, već i drugačiji odnos prema postojećim resursima", izjavio guverner Centralne banke BiH Senad Softić povodom Međunarodnog dana štednje. / Klix.ba